Europska komisija i Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku objavili su novi zajednički izvještaj o provedbi Općeg sustava povlastica (GSP), ključnog alata EU trgovinske politike za podršku izvozu zemalja u razvoju u Europsku uniju. Izvještaj potvrđuje da ovaj sustav i dalje značajno doprinosi gospodarskom napretku i održivom razvoju u zemljama korisnicama.
Opći sustav povlastica: Ključan alat EU trgovinske politike
Opći sustav povlastica (GSP) jednostrano nudi pristup tržištima EU-a s niskim ili nikakvim carinama, osiguravajući stabilnost i predvidljivost u vremenima geopolitičke nestabilnosti. Izvještaj pokriva provedbu i utjecaj GSP-a za razdoblje 2023.-2025. kroz njegova tri aranžmana: Standardni GSP, GSP+ i Sve osim oružja (EBA).
U 2024. godini, EU je uvezao robu u vrijednosti od gotovo 60 milijardi eura pod GSP povlasticama, što je koristilo partnerskim zemljama, kao i uvoznicima i potrošačima u EU. Zemlje korisnice GSP-a ostvarile su povlašteni carinski tretman, što je rezultiralo procijenjenim uštedama od 5 milijardi eura.
- Najveća kategorija korisnika ostale su najmanje razvijene zemlje, koje su ostvarile više od 3 milijarde eura ukupnih pogodnosti putem instrumenta Sve osim oružja (EBA).
- Bangladeš, Indija i Pakistan bili su najveći pojedinačni korisnici sheme.
- Odjevna industrija bila je vodeći sektor, čineći 59% ukupne trgovine koja koristi GSP povlastice.
GSP podržava održivost i dobro upravljanje
Osim trgovinskih i gospodarskih koristi, Opći sustav povlastica ostaje privlačan i učinkovit poticaj za održivi razvoj u zemljama korisnicama. To uključuje područja ljudskih prava, radnih prava, okolišnih i klimatskih pitanja, vladavine prava, kontrole droga i borbe protiv korupcije.
Praćenje i angažman EU-a unutar GSP-a igraju ključnu ulogu u podržavanju napretka tih zemalja. Dodatno, projekti partnerstva EU-a mogu pomoći u rješavanju nekih od ovih izazova kroz suradnju i mjere specifične za pojedine zemlje.
Napredak i izazovi u provedbi GSP+
Korisnici GSP-a općenito nastavljaju napredovati prema održivom razvoju i poštovanju međunarodnih načela i standarda koji su dio uvjeta GSP-a. Mnoge sadašnje zemlje korisnice GSP+ ojačale su zakonodavstvo i institucionalne aranžmane u području ljudskih prava, a većina je pokazala napredak u pogledu radnih prava tijekom razdoblja obuhvaćenog izvještajem. Također su mnogi korisnici GSP+ ostali predani zaštiti klime i okoliša, jačajući zakonodavstvo o biološkoj raznolikosti i zaštićenim područjima. Dobro upravljanje u pogledu kontrole droga i borbe protiv korupcije poboljšalo se u nizu zemalja.
Međutim, izazovi u pogledu ispunjavanja obveza GSP+ i dalje postoje. Oni se posebno odnose na ljudska prava, uključujući nedovoljnu neovisnost pravosuđa te ograničen pristup pravnoj zaštiti i odgovornosti za kršenja i zlouporabe. Slično tome, u pogledu radnih prava, provedba i primjena ostaju neujednačene, a inspektorati rada često se suočavaju s ograničenjima kapaciteta.
Budućnost Općeg sustava povlastica
Gospodarski izgledi većine zemalja korisnica GSP-a trebali bi se nastaviti poboljšavati, pri čemu su mnoge na putu da izađu iz statusa najmanje razvijenih zemalja UN-a. GSP će unatoč tome ostati važan jer će pratiti zemlje koje napreduju kroz prijelazna razdoblja.
GSP je glavni jednostrani trgovinski instrument EU-a za podršku zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom u smanjenju siromaštva, gospodarskom rastu i održivom razvoju. Smanjuje ili uklanja uvozne carine na proizvode uvezenima u EU, obuhvaćajući 65 zemalja korisnica, što čini više od 3 milijarde ljudi diljem svijeta. Najmanje razvijene zemlje (LDC) ostvaruju bescarinski pristup bez kvota. Takav povlašteni pristup tržištu EU-a uvjetovan je poštovanjem međunarodnih standarda u području ljudskih prava, radnih prava, okoliša i klime te dobrog upravljanja u pogledu kontrole droga i borbe protiv korupcije.
Ovo je posljednji izvještaj prema važećoj Uredbi o GSP-u. Označava prijelaz na novu Uredbu o GSP-u s pojačanim zahtjevima za održivost i transparentnost. Redovito praćenje i izvještavanje ostaju ključni dio provedbe GSP-a, što je potvrđeno i u novoj Uredbi o GSP-u. Nova Uredba EU-a o GSP-u za razdoblje 2027.-2036. usvojena je 17. lipnja 2026. i objavljena u Službenom listu 22. lipnja 2026. Primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. godine.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Opći sustav povlastica (GSP) je glavni trgovinski alat EU-a koji zemljama u razvoju omogućuje povlašteni pristup tržištu EU-a s niskim ili nikakvim carinama, podržavajući njihov gospodarski rast i održivi razvoj.
Glavne koristi uključuju pristup EU tržištu s niskim/nultim carinama, procijenjene uštede od 5 milijardi eura u 2024. godini, te poticanje napretka u područjima ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i dobrog upravljanja.
Zemlje korisnice GSP+ moraju poštovati međunarodne standarde u područjima ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i klime te dobrog upravljanja, uključujući kontrolu droga i borbu protiv korupcije.
