Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.
ŠPIRO GUBERINA
Ne malo me iznenadi spoznaja, vijest, kako Špiro Guberina ima jednu želju, želju koju vuče u sebi godinama, želju biti članom jednog književnoga društva, koju mi otkri prijatelj Julije Jelaska a s kojom ga, željom glumačke i ljudske veličine upozna Špirin sin Boris.
Dugo nisam mogao doći sebi od uzbuđenja. Tko ne bi poželio takvoga člana. Na ponos društvu. Pisao sam o Špiri i o tome kako je ulogu Strikana u serijalu “Velo misto” trebao igrati Ljubiša Samarđić. O Ljubiši glumcu i čovjek sve najbolje, ustati i nakloniti se. Tad se nekako prehladio, ili tako nešto, pa se nije mogao odazvati ulozi, i bi ona narodna: „Nije kome je namjenjeno, već kom je suđeno.” I dobro je da bi tako, i dalje o Ljubiši glumcu i čovjeku sve najbolje.
I krenusmo u realizaciju, „Operaciju ispunjenja želje”. Ne zna se tko je bio sretniji, ja kao predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar ili novi član Društva, Špiro Guberina.
Ne znam ima li itko u RH da ne zna, tko je Špiro Guberina. Ako kojim slučajem ima takvih, evo iz dostupnog ukratko o Špiri Guberini, počasnom članu Hrvatskog književnog društva Zadar:
Špiro Guberina, hrvatski glumac rođen u Šibeniku 1. ožujka 1933. godine odigrao je preko dvjesto različitih uloga u kazališnim predstavama, na filmu i na televiziji. Cijeli svoj glumački radni vijek proveo je u Hrvatskom narodnom kazalištu, osnivač je Malog hrvatskog teatra Kiklop i jedno od omiljenih glumačkih televizijskih lica koje je ostavilo neizbrisiv trag ulogom škovacina u TV seriji “Velo misto”.

U Šibeniku je pohađao glazbenu školu i svirao violončelo. Kao član šibenske amaterske družine u šibenskom kazalištu po prvi put stječe glumačka znanja i gluma postaje njegov životni poziv. Srednju školu je završio u Dubrovniku, a odlaskom u Zagreb upisuje se na građevinski fakultet, kojeg brzo zamjenjuje matematičkim. No, u konačnici je 1954. upisao Akademiju dramskih umjetnosti na kojoj je diplomirao 1958. godine.
Nakon što je diplomirao vrlo kratko je radio kao spiker. Ubrzo dobiva stalni angažman u HNK-u gdje radi više od 40 godina, a 1964. u tadašnjem satiričnom kazalištu Jazavac (danas Kerempuh) započeo je karijeru komičara.
Guberina je svoju glumačku karijeru započeo 1957. godine ulogom prvog prosjaka u predstavi “Kavkaski krug kredom” Bertolta Brechta u HNK-u u režiji Bojana Stupice. Također, ulogom prvog prosjaka i završava svoju karijeru 2007. u Dolenčićevoj predstavi “Opera za tri groša”.
Od početka svoje karijere u svom glumačkom radnom vijeku odigrao je mnoge nezaboravne glavne i sporedne likove, te surađivao s brojnim domaćim redateljima nastupajući u ostalim zagrebačkim kazalištima, u Slavonskom Brodu, Osijeku, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Sarajevu, Novom Sadu i ostalim gradovima.
Jedna od prvih njegovih glavnih uloga u HNK-u bila je Knez Miškin u “Idiotu” Dostojevskog. Antologijske uloge ostvario je u kazališnim djelima Ive Brešana, Marina Držića i Ranka Marinkovića. U Marinkovićevim dramama odigrao je oko dvadeset uloga, a neke od njih su imale svega par rečenica, no zahvaljujući svom talentu i tih par rečenica bi se publici jako sviđale i legendarni Špiro bi od publike uvijek dobio aplauz.
Špiro Guberina stekao je veliku popularnost u televizijskim ulogama škovacina Strikana u serijalu “Velo misto” i Divca u seriji “Prosjaci i sinovi”. Legendarnom uzrečicom “Muke mi ježeve” Špiro Guberina je nadaleko poznat.
U “Kiklopu” (1976) u režiji Spaića igrao je ulogu Kreleta. Spomenutu ulogu smatra jednom od najdražih u svojoj karijeri jer je bila lagana bez mnogo teksta, a glavna točka je bila lavež na žarulju što je izazivalo neprestani smijeh kod publike.
U Držićevom “Dundo Maroje” odigrao je osam uloga, dok je u “Hamletu” bio vječni grobar. U jednoj od najvažnijih predstava 1970-ih “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” u režiji Božidara Violića igrao je zanimljivu ulogu Mačka koju je publika obožavala. Zapamćeni su njegovi mnogobrojni nastupi na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskome ljetu, od uloge Shakespearea u Hamletu do uloge magarca u “Snu ljetne noći”. Jedna od njegovih zadnjih glavnih uloga bio je željezničar u Senečićevoj režiji predstave “Neobičan čovjek”(1998).
Glumio je u dječjoj popularnoj seriji Jelenko (1980) i emisiji za najmlađe Zlatna nit kao Špiro Špula (1976 – 1978). Ostali filmovi i serijali u kojima je igrao kroz 70-e, 80-e, 90-e, pa sve do danas su: Buža, Lisice, Putovanje u Vučjak, U registraturi, Servantes iz Malog mista, Tajna starog mlina, Kapetan Mikula mali, Šegrt Hlapić, Naša mala klinika, Putovanje u Vučjak, Larin izbor, Nepokoreni grad, Stipe i gostima, Dnevnik Očenašeka, Loza i mnogi drugi.
Nemali broj puta nastupao je na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, a u animiranom filmu za djecu “Asterix protiv cezara” posudio je glas liku Obelix. U TV spotovima za reklamne kampanje vukovarske tvrtke Borovo i zagrebačke tvrtke Ledo bio je glavna zvijezda.
U predstavi “Geste i grimase Špire Guberine” (2014.), monodrama s pjevanjem i lajanjem, autorice M. Nole prema dijelovima iz Kafke i Marinkovića, u režiji Tišljarića, glumac se obračunao sa svim redateljima s kojima je surađivao, a od milja ih zove “dreserima”.
U svom prvom mjuziklu Mirakul koja je izvedena u prosincu 2016. u dvorani Lisinski odigrao je ulogu Remete.
Za svoja glumačka ostvarenja dobio je nagradu Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Špiro je dobitnik nagrade Vladimir Nazor (2012) i nagrade za životno djelo na području dramske umjetnosti (2014).
Zahvaljujući svom talentu komičara, jedinstvenosti i prepoznatljivosti u svim svojim kazališnim i filmskim ulogama postao je jedan od najomiljenijih domaćih glumaca.
Portret glumačke legende Špire Guberine prikazan je u dokumentarnom filmu “Špiro” od redatelja Jadranka Pongraca. Ipak, kako sam kaže, zarazno uvijek nasmijan Špiro, najveće postignuće mu je nasmijati publiku i učiniti im tako život boljim.
Izuzetan glumac a i čovjek takav i ne zaboravimo, počasni član Hrvatskog književnog društva – Zadar
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.