Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.

0:00 0:00

100

Potpuni vodič kroz nepokretna i nematerijalna dobra

Hrvatska je zemlja iznimno bogate kulturne i prirodne baštine, a njezina vrijednost potvrđena je i na međunarodnoj razini kroz upise na UNESCO-ove popise. Kada se govori o UNESCO baštini Hrvatske, od prvih upisa 1979. godine pa do danas, Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 32 kulturna dobra na različitim UNESCO-ovim listama, što je svrstava među najbogatije europske zemlje kada je riječ o zaštiti baštine.

UNESCO-ovi popisi obuhvaćaju nepokretna kulturna dobra, nematerijalnu kulturnu baštinu, dobra kojima je potrebna hitna zaštita, kao i primjere dobrih praksi očuvanja tradicije. U nastavku donosimo detaljan pregled svih hrvatskih dobara upisanih na UNESCO-ove popise.

Koliko UNESCO dobara ima Hrvatska?

Hrvatska je do danas upisala:

10 nepokretnih kulturnih dobara na Popis svjetske baštine
19 nematerijalnih kulturnih dobara na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
1 nematerijalno dobro na Popis baštine kojoj je potrebna hitna zaštita
3 dobra u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta

Ukupno: 32 UNESCO zaštićena dobra

Nepokretna kulturna dobra Hrvatske na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine

Nepokretna dobra predstavljaju povijesne gradove, arhitektonske cjeline i prirodne lokalitete iznimne univerzalne vrijednosti.

1. Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.)

Jedan od najbolje očuvanih spomenika rimske arhitekture na svijetu, koji i danas živi kao gradska jezgra.

2. Stari grad Dubrovnik (1979.)

Svjetski poznata povijesna jezgra, simbol slobode, diplomacije i vrhunske fortifikacijske arhitekture.

3. Nacionalni park Plitvička jezera (1979.)

Jedino prirodno dobro Hrvatske na UNESCO-ovom popisu, poznato po kaskadnim jezerima i sedrenim barijerama.

4. Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča (1997.)

Rano-kršćanski sakralni kompleks s jedinstvenim mozaicima iz 6. stoljeća.

5. Povijesni grad Trogir (1997.)

Izvanredno očuvana srednjovjekovna urbana cjelina s kontinuitetom od antičkog doba.

6. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.)

Remek-djelo renesansne arhitekture izgrađeno isključivo od kamena, bez vezivnih materijala.

7. Starogradsko polje na Hvaru (2008.)

Najbolje očuvani primjer antičke agrarne podjele zemljišta na Mediteranu.

8. Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (2016.)

Zajedničko dobro više država, s hrvatskim lokalitetima u Dalmaciji.

9. Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća – Zadar i Šibenik (2017.)

Impresivni fortifikacijski sustavi prilagođeni razvoju topništva.

10. Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe (2017.)

Transnacionalno prirodno dobro koje uključuje i hrvatske bukove šume.

Nematerijalna kulturna baština Hrvatske na UNESCO-ovom popisu

Nematerijalna kulturna baština obuhvaća običaje, glazbu, ples, znanja i vještine koje se prenose generacijama.

Najznačajnija nematerijalna dobra (odabrani pregled)

Čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Lepoglava, Hvar) – 2009.
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja – 2009.
Festa sv. Vlaha u Dubrovniku – 2009.
Procesija “Za križen” na Hvaru – 2009.
Sinjska alka – viteški turnir – 2010.
Bećarac – 2011.
Nijemo kolo Dalmatinske zagore – 2011.
Klapsko pjevanje – 2012.
Mediteranska prehrana – 2013.
Međimurska popevka – 2018.
Umijeće suhozidne gradnje – 2018.
Sokolarenje – 2021.
Tradicije uzgoja lipicanaca – 2022.
Transhumanca – sezonska seoba stoke – 2023.

Ova dobra svjedoče o raznolikosti hrvatskog identiteta, od jadranske obale do kontinentalne unutrašnjosti.

Nematerijalna baština kojoj je potrebna hitna zaštita

Glazbeni izričaj ojkanje (2010.)

Arhaični način pjevanja s područja Dalmatinske zagore, kojem prijeti nestanak zbog smanjenog broja izvođača.

UNESCO Registar dobrih praksi očuvanja baštine

Ova kategorija ističe uspješne modele očuvanja tradicije:

1. Ekomuzej Batana (2016.)

Primjer očuvanja pomorske i ribarske baštine Rovinja.

2. Tocati – program očuvanja tradicijskih igara i sportova (2022.)

Uključuje i tradicionalnu pučku igru pljočkanje.

3. Lastovski poklad (2025.)

Jedinstveni karnevalski običaj s otoka Lastova, duboko ukorijenjen u lokalni identitet.

Zašto je UNESCO baština važna za Hrvatsku?

UNESCO-ova zaštita:

čuva nacionalni identitet
potiče kulturni turizam
osigurava međunarodno priznanje
potiče očuvanje tradicije za buduće generacije

Hrvatska kulturna baština ne predstavlja samo prošlost, već i važan resurs za održivi razvoj i obrazovanje.

Zaključak

S ukupno 32 dobra na UNESCO-ovim popisima, Hrvatska je svjetski prepoznata kao zemlja iznimne kulturne i prirodne vrijednosti. Od monumentalnih gradova i netaknute prirode do pjesme, plesa i običaja, hrvatska baština predstavlja bogatstvo koje nadilazi granice i vrijeme.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.