Uvod

Oblaci su vidljivi dio atmosferskih procesa. Nastaju svakodnevno iznad različitih područja. Njihova pojava ovisi o toplini i vlazi.

Bez oblaka ne bi bilo oborina. Time bi izostao prirodni ciklus vode. Zato su ključni za život na Zemlji.

Meteorologija proučava oblake stoljećima. Različiti oblici nose različite vremenske uvjete. Njihovo razumijevanje pomaže prognoziranju.

Ključne značajke

Osnovni uvjet je vodena para u zraku. Kada se zrak hladi, para se kondenzira. Tada nastaju sitne kapljice.

Važna je i prisutnost čestica. Prašina i pelud služe kao jezgre. Bez njih bi proces bio otežan.

Temperatura određuje vrstu oblaka. Ispod nule nastaju ledeni kristali. Oni stvaraju visoke oblake.

Zrak se uzdiže zbog zagrijavanja tla. Uzlazni zrak se širi i hladi. Hlađenjem dolazi do kondenzacije.

Relativna vlažnost mora biti visoka. Kod 100 posto vlage počinje stvaranje oblaka. To je tzv. točka rosišta.

Na 1 km visine temperatura padne oko 6,5 °C. Taj gradijent zovemo adijabatski. On je ključan za razvoj.

Oblaci reguliraju temperaturu. Danju hlade površinu Zemlje. Noću zadržavaju toplinu.

Omogućuju oborine potrebne ekosustavima. Bez kiše nema poljoprivrede. Time su društveno važni.

Previše oblaka smanjuje insolaciju. To utječe na solarnu energiju. Također otežava zračni promet.

U odnosu na maglu, oblaci su više u atmosferi. Magla je prizemni oblak. Razlika je u visini.

Usporedimo li ih s dimom, oblaci su prirodni. Dim je rezultat izgaranja. Fizički procesi su različiti.

Za razliku od aerosola, oblaci sadrže vodu. Aerosoli su suhe čestice. Zato imaju drukčiji učinak.

Nastanak oblaka je složen, ali logičan proces. Ovisi o toplini, vlazi i česticama. Svi elementi moraju biti prisutni.

Razumijevanje pomaže tumačenju vremena. To je važno za svakodnevne odluke. Posebno u prometu i poljoprivredi.

Preporučuje se promatranje neba. Različiti oblici nose jasne signale. Time se jača osnovna meteorološka pismenost.

Više ovakvih tema pročitajte u kategoriji: Mozaik