Znanstvena knjižnica Zadar: čuvarica kulturne baštine od 1855.
Znanstvena knjižnica Zadar jedna je od najvažnijih institucija hrvatske pismenosti i kulture. Osnovana je 1855., a rad je započela 18. kolovoza 1857. godine pod nazivom Biblioteca Comunale Paravia, zahvaljujući donaciji profesora Pietra Alessandra Paravije. Od tada pa sve do danas, ova knjižnica prati i oblikuje kulturni i obrazovni razvoj Zadra.
Donacija koja je pokrenula povijest
Knjižnicu je pokrenula donacija Paravijeve privatne zbirke knjiga. On je, posjetivši rodni Zadar 1850., odlučio gradu pokloniti svoju bogatu kolekciju s više od 18.000 svezaka. Knjižnica je prvotno bila smještena u Gradskoj loži na Narodnom trgu. Ova zbirka nije samo temelj knjižnice, već i svjedočanstvo o vremenu kada su obrazovanje i kultura bili građanski ideal. Povijest knjižnice, danas poznate kao Znanstvena knjižnica Zadar, započela je s tom značajnom kolekcijom.
Razvoj fonda i širenje prostora
Do početka 20. stoljeća fond se udvostručio, a do 1932. narastao na 60.000 jedinica. Uz podršku zadarskih obitelji (npr. Bianchi, Tommaseo, Ponte), knjižnica je rasla, a 1938. preseljena je u novo krilo tadašnje Općinske zgrade. Nažalost, pod talijanskom upravom knjižnica nije dobivala hrvatske publikacije, zbog čega su izostali neki ključni naslovi poput Narodnog lista i Katoličke Dalmacije. Razvoj je obilježila posvećenost Znanstvenoj knjižnici Zadar.
Ratna devastacija i obnova
Tijekom Drugog svjetskog rata 5.100 jedinica najvrjednije građe odneseno je u Italiju, no većina je vraćena 1961. Nakon velikih oštećenja Zadra 1943.-1944., Knjižnica prestaje s radom, ali 1945. otvara se ponovno kao Narodna biblioteka. Godine 1949. podijeljena je na dvije ustanove: Naučna biblioteka i Gradska biblioteka. Valja napomenuti da je Znanstvena knjižnica Zadar imala ključnu ulogu u obnovi zbirke.
Novi prostor, nova uloga
Zbog potrebe za većim prostorom, Naučna biblioteka 1972. seli u zgradu bivše austrijske vojarne iz 1848. Tu i danas djeluje. Postaje matična knjižnica Općine Zadar, a kasnije i središte za knjižnice znanstvenih institucija. Uz stalni rast fonda, postaje pridružena članica Sveučilišta u Splitu, a 1992. mijenja ime u Znanstvena knjižnica Zadar. Novi dom postao je središte Znanstvene knjižnice Zadar.
Unatoč ratu – otvorena vrata znanja
Tijekom Domovinskog rata Knjižnica je teško oštećena. U listopadu 1991. i svibnju 1992. pogođena je granatama, a šteta je iznosila oko 200.000 eura. Uništena je računalna oprema i dio fonda, no usprkos tome Knjižnica nije prestala s radom. Za doprinos znanosti i kulturi, 1995. godine dobila je nagradu Grada Zadra. Ponos Zadra, Znanstvena knjižnica Zadar, ostala je kao simbol otpora.
Znanstvena knjižnica danas
Danas Znanstvena knjižnica Zadar ide u korak s digitalnim dobom. Elektronički katalog dostupan je od 2000. godine, a korisnicima su omogućene i online pretrage fondova drugih knjižnica. Od 1994. redovito se održava izložba „Izdavaštvo na zadarskom području“, koja ističe važnost lokalnog nakladništva. Digitalni napredak omogućio je Knjižnici Zadar da ostane relevantna.
Zaključno: Više od knjižnice – institucija s identitetom
Znanstvena knjižnica Zadar nije samo čuvarica knjiga, već svjedok višestoljetnog kulturnog identiteta grada. Od srednjovjekovnih rukopisa do suvremenih znanstvenih radova, njezin fond čini temelj obrazovanja, istraživanja i očuvanja baštine Zadra i Dalmacije. Zadar se može ponositi institucijom koja čuva svoje ime i identitet – Znanstvena knjižnica Zadar.
Za najnovije vijesti i informacije, posjetite zadar.tv.
Kontaktirajte nas na desk@zadar.tv.
Pratite naše sportske vijesti: Sportske vijesti
Otkrijte kulturne događaje: Kultura
Saznajte više o događanjima: Događanja
Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, X, TikTok, Pinterest, Threads
