Na otočkoj oazi Paga, brdo Košljun kod Novalje ponovno postaje žarište arheoloških istraživanja koja obećavaju dublji uvid u bogatu povijest ovog kraja. Pod pokroviteljstvom Grada Novalje i Vlade Republike Hrvatske, tim stručnjaka iz Arheološkog muzeja Zadar, u suradnji s Muzejom antičkog stakla u Zadru i Sveučilištem u Zadru, nastavlja sustavne radove s ciljem rasvjetljavanja povijesnog razvoja i prostorne organizacije ovog značajnog lokaliteta. Ova nova faza istraživanja ključna je za razumijevanje složene prošlosti otoka, pružajući neprocjenjive informacije o životu u rimsko doba.
Fokus Istraživanja na Rimskom Imanju
Ovogodišnji arheološki pothvati koncentrirani su na južni i jugozapadni dio iznimno luksuznog rimskog imanja, čiji su ostaci već pružili djelomičan, ali intrigantan uvid u društvene i gospodarske prilike koje su vladale na području otoka Paga tijekom rimskog doba. Znanstvenici se nadaju da će sustavnim istraživanjem ovih specifičnih segmenata lokaliteta dobiti značajno jasniju sliku o nekoliko ključnih aspekata. Prije svega, preciznije će se definirati stvarne dimenzije cjelokupnog imanja, što je esencijalno za razumijevanje njegovog opsega i važnosti. Nadalje, detaljna analiza arhitektonskih ostataka omogućit će bolju rekonstrukciju njegove složene arhitektonske organizacije, uključujući raspored prostorija i njihovu međusobnu povezanost. Poseban naglasak stavljen je na utvrđivanje funkcije pojedinih prostora unutar kompleksa, od rezidencijalnih do gospodarskih, kao i na preciziranje vremenskog raspona njegova korištenja, što će pomoći u kronološkom smještanju imanja unutar šire povijesne slike Paga.
Multidisciplinarni Tim i Institucionalna Potpora
Za uspješnost ovako opsežnih i detaljnih istraživanja ključan je tim stručnjaka različitih profila. Istraživanjima rukovodi kustos Slavko Šarčević, čije je iskustvo neprocjenjivo u vođenju terenskih radova. Njegovi zamjenici, Ana Karađole i Antonio Lovrinčević, pružaju esencijalnu podršku u organizaciji i interpretaciji nalaza. U timu su i cijenjeni suradnici, dr. sc. Anamarija Eterović-Borzić i Igor Borzić, čiji doprinos kroz specifična znanja obogaćuje cjelokupni istraživački proces. Ono što posebno ističe ovaj projekt jest multidisciplinarni pristup koji uključuje suradnju stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Takva kolaboracija omogućuje znatno detaljnije sagledavanje arheoloških ostataka i njihovo povezivanje sa širim povijesnim kontekstom, pružajući cjelovitiju sliku prošlosti. Financijska i logistička potpora Grada Novalje i Vlade Republike Hrvatske ključna je za kontinuitet i opseg ovih važnih arheoloških aktivnosti, osiguravajući potrebne resurse za rad na terenu i daljnju obradu nalaza.
Značaj Otkrića za Rekonstrukciju Povijesti Paga
Svako novo otkriće na lokalitetu Košljun predstavlja iznimno važan korak prema potpunijoj rekonstrukciji prošlosti ovog dijela Jadrana. Arheološki tragovi, koji obuhvaćaju sve od impozantnih arhitektonskih struktura do sitnih pokretnih nalaza, pružaju jedinstvenu priliku za postupno slaganje mozaika svakodnevnog života. Kroz analizu pronađenih artefakata i arhitektonskih elemenata, znanstvenici mogu rekonstruirati gospodarske aktivnosti kojima su se bavili stanovnici, uključujući poljoprivredu, ribarstvo ili trgovinu. Također, nalazi pružaju uvid u društveni status pojedinaca ili obitelji koje su obitavale u ovom reprezentativnom rimskom kompleksu, otkrivajući razinu luksuza i standarda života. Košljun stoga nije samo lokalitet s ostacima prošlosti, već živući arhiv koji kroz svaki iskopani fragment priča priču o ljudima, njihovim običajima, tehnologiji i interakcijama unutar rimske provincije, čime se obogaćuje cjelokupno razumijevanje povijesti otoka Paga i šire regije.
Često postavljana pitanja
Arheološka istraživanja na lokalitetu Košljun kod Novalje podržavaju Grad Novalja i Vlada Republike Hrvatske, uz suradnju s Arheološkim muzejom Zadar, Muzejom antičkog stakla u Zadru i Sveučilištem u Zadru.
Glavni fokus ovogodišnjih istraživanja usmjeren je na južni i jugozapadni dio luksuznog rimskog imanja, s ciljem dobivanja jasnije slike o njegovim dimenzijama, arhitektonskoj organizaciji, funkciji pojedinih prostora te vremenskom rasponu korištenja.
