Predstavnici Udruge Hrvatski drveni brodovi sudjelovali su na ovogodišnjem Risør Wooden Boat Festivalu, jednom od poznatijih europskih okupljanja posvećenih očuvanju tradicijskih drvenih plovila. Festival je održan od 30. srpnja do 1. kolovoza u norveškom gradu Risøru, gdje su predstavljeni hrvatska pomorska baština, tradicija gradnje drvenih brodova te projekt digitalnog registra hrvatskih drvenih plovila.
Festival posvećen očuvanju pomorske baštine
Risør Wooden Boat Festival održava se više od četiri desetljeća na južnoj obali Norveške, a svake godine okuplja brojne zaljubljenike u tradicijska plovila. Među sudionicima su vlasnici i graditelji drvenih brodova, muzejske ustanove, udruge, restauratori i drugi stručnjaci koji rade na očuvanju pomorske i brodograditeljske baštine.
Posjetiteljima se kroz izložbe, radionice, stručna predavanja i praktične demonstracije predstavljaju različite tradicijske tehnike i vještine. Dio programa čine i plovidbe povijesnim brodovima, čime se naglašava njihova vrijednost ne samo kao kulturnih predmeta, već i kao živog dijela pomorske tradicije.
Predstavljene hrvatske tradicijske brodice
Na poziv organizatora festivala, Dinko i Ivan Foretić održali su predavanje pod nazivom „Stories of Croatian Wooden Boats“. Tom su prilikom predstavili bogatu tradiciju hrvatske drvene brodogradnje, različite vrste tradicijskih plovila te njihovu povijesnu namjenu i način gradnje.
Posebna pozornost posvećena je gajeti, jednom od najpoznatijih hrvatskih tradicijskih drvenih brodova. Gajeta je stoljećima bila neizostavan dio života stanovnika hrvatskih otoka i priobalja, a koristila se za različite potrebe lokalnih zajednica.
Znanje o brodogradnji prenosi se naraštajima
Dinko Foretić tijekom predavanja govorio je i o vlastitim iskustvima odrastanja uz korčulansku tradiciju brodogradnje. Posebno je istaknuo važnost praktičnog učenja zanata i prijenosa znanja s iskusnih majstora na nove generacije.
Govoreći o svom iskustvu, spomenuo je i učenje brodograditeljskog zanata od betinskog kalafata Branimira Urode. Takvi primjeri, istaknuto je, pokazuju koliko je očuvanje tradicionalnih znanja važno za budućnost hrvatske drvene brodogradnje.
Digitalni registar hrvatskih drvenih brodova
Sudionici festivala imali su priliku upoznati se i s projektom razvoja digitalnog registra hrvatskih drvenih brodova. Cilj projekta je na jednom mjestu sustavno evidentirati tradicijska plovila te sačuvati podatke koji svjedoče o njihovoj povijesti i vrijednosti.
Registar bi trebao obuhvatiti različite vrste dokumentacije, uključujući fotografije, nacrte, povijesne podatke i druge materijale povezane s pojedinim plovilima. Na taj bi se način omogućilo bolje dokumentiranje i dugoročno očuvanje hrvatske pomorske baštine.
Vrijedna razmjena iskustava s europskim partnerima
Sudjelovanje na festivalu bilo je i prilika za razmjenu iskustava s norveškim i drugim europskim organizacijama koje se bave zaštitom i obnovom tradicijskih brodova. Razgovaralo se o načinima financiranja obnove plovila, obrazovanju novih generacija brodograditelja i kalafata te uključivanju lokalnog stanovništva u projekte očuvanja pomorske baštine.
Posebno je zanimljiv norveški pristup prema kojem tradicijski brodovi nemaju tek ulogu muzejskih eksponata. Oni se i danas aktivno koriste te predstavljaju sastavni dio kulturnog života lokalnih zajednica.
Važnost povezivanja tradicije i lokalne zajednice
Jedna od važnijih tema ovogodišnjeg izdanja festivala bila je pronalaženje načina kako tradicijska plovila učiniti aktivnim dijelom suvremenog društva. Uz obnovu samih brodova, naglasak je stavljen na obrazovanje mladih, očuvanje zanatskih vještina i stvaranje održivih modela financiranja. Razmjena iskustava pokazala je da očuvanje pomorske baštine nije moguće bez uključivanja lokalnih zajednica i novih generacija koje će nastaviti njegovati tradicionalne vještine. Predavanju hrvatskih predstavnika nazočili su i veleposlanica Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj Andrea Gustović-Ercegovac te savjetnik Filip Zoričić, čime je dodatno istaknuta važnost predstavljanja hrvatske pomorske baštine na međunarodnoj razini.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
