Vrgada – otok tišine koji govori: Razgovor s Majom Punoš Rebić

Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.

Vrgada nije mjesto koje se obilazi usput. Ona je odredište duha – onih koji traže više od pogleda, više od odmora. Na ovom malom otoku, udaljenom svega nekoliko nautičkih milja od kopna, vrijeme nije stalo, nego se – čini se – vratilo sebi. Vrgada nudi rijetku privilegiju: živjeti suvremeno, ali sporo; biti povezan, ali prisutan; raditi, ali u skladu s ritmom prirode. U toj ravnoteži između starog i novog, tišine i otkrića, vodi nas Maja Punoš Rebić – interpretatorica kulturne baštine i turistička vodičkinja koja s puno znanja i još više strasti vodi besplatne šetnje po otoku.

Kroz Majine priče, staze i prirodu, otkrivamo slojeve Vrgade koji inače ostaju skriveni – one koje nećete pronaći u brošurama, ali ćete ih ponijeti sa sobom dugo nakon što otok ostavite iza sebe. U ovom razgovoru s Majom otkrivamo zašto je očuvanje kulturne baštine na Vrgadi mnogo više od tradicije.

Možete li nam ispričati nešto o sebi – kako biste se opisali onima koji Vas ne poznaju?

Obožavateljica sam riječi, u svim njezinim oblicima – pisane, pjevanje i pripovijedane. Čuvarica sam i promicateljica kulturne baštine, osobito moje divne Dalmacije. Majka sam i supruga, sestra i kći divnih, nasmijanih, temperamentnih, hrabrih, upornih i otpornih ljudi, zaslužnih što sve svoje talente i vještine mogu razvijati na vlastitu radost i korist zajednice u kojoj živim. Rođena sam u Zadru, odrasla u Biogradu, porijeklom s otoka Vrgade. Živjela sam u Zagrebu i Splitu, a zadnjih 20 godina radim u osnovnoj i srednjoj školi u Imotskom, gdje i živim s obitelji. Diplomirala sam Politologiju u Zagrebu, Knjižničarstvo u Mostaru, stekla licencu turističkog vodiča za Zadarsku, Šibensko – kninsku i Splitsko – dalmatinsku županiju te certifikat interpretatorice kulturne baštine. Napisala sam dvije terapijske slikovnice za djecu, u izdanju Školske knjige, a ispripovijedala ih na tisuće djeci u brojnim školama, vrtićima i knjižnicama. U radu s djecom, pisanju, čitanju i klapskoj pjesmi odmaram dušu i tijelo te crpim inspiraciju za nove projekte i stvaralaštvo.

Kako je započela Vaša ljubav prema Vrgadi i njezinoj baštini?

Čim sam postala svjesna svijeta oko sebe. Odrasla sam u predivnom kraljevskom gradu Biogradu na Moru, ali odlasci na Vrgadu ,kod bake i djeda, za mene su uvijek bili svečanost. Otok čovjeku poklanja mir, slobodu, beskraj boja i zvukova prirode, povezanost sa zajednicom, isprepletenost  sadašnjosti i povijesti; svjesnost tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo. Vrgadinsko trojstvo – nebesko plavetnilo iznad nje, njezina zemlja i kamen iz kojih niču kuće, suhozidi, masline, borovi, pješčane plaže i beskrajne morske ravnice oko nje, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Vrgada je moja prva i velika ljubav. Čovjek koji voli i poštuje svoju baštinu i svoj zavičaj sposoban je i spreman voljeti i druge krajeve i podneblja te jednako vidjeti i prepoznati ljepotu u njima. Tu treba poticati i razvijati kod djece od najranijih dana.

Tko ili što Vas je najviše inspiriralo da se bavite interpretacijom kulturne baštine?

S obzirom kako oduvijek volim pisati, čitati, pripovijedati, a zaljubljena sam u Dalmaciju, interpretacija njezine baštine je bila prirodan put. Sve je započelo prije sedam godina kad sam se priključila KUD-u ,, Skuti meterini ” Vrgada gdje sam s još jednom članicom KUD-a, Nikolinom Arapov počela uređivati facebook stranicu Skuti materini Vrgada. Ja sam počela pisati tekstove o bogatoj kulturnoj baštini našeg otoka, a ona je tekst pratila svojim divnim fotografijama. Naš rad i suradnja savršeno se isprepleću jer ona svoju ljubav prema otoku izražava slikom, a ja riječju. Stvorile smo brojne objave koje su se ljudima svidjele i započele prezentaciju skrivenog i neiscrpnog baštinskog blaga ovog malog dalmatinskog otoka.

O ulozi vodičkinje i tura po Vrgadi

Kako su nastale besplatne šetnje po Vrgadi?

Prije četiri godine započela je moja suradnja s Turističkom zajednicom Općine Pakoštane,  osobito s direktoricom gđom. Danijelom Vulin, koja me kontaktirala u svezi osmišljavanja modusa kako Vrgadu na kvalitetan i održiv način uključiti  u turističku ponudu naše destinacije. Vrgada je poviješću i baštinom najstariji dio Općine i destinacije. S obzirom da je otok, njezine prirodne ljepote su nenadmašne i gostima jako privlačne, ali upravo zbog toga što je otok, ona je ekološki i socijalno puno osjetljivija od kopna. Sve što se planira i radi na Vrgadi mora se raditi oprezno, održivo i smisleno. Turistička ponuda na kopnu npr. Pakoštanima, Biogradu i sl. ne odgovara Vrgadi odnosno mora se implementirati s mjerom i otoku prilagođen način.

Po čemu je Šetnja Vrgadom posebna?

Interpretacijske šetnje Vrgadom, s kojima smo započeli prije četiri godine, tada su bile novost na cijeloj našoj obali. Samo je nekolicina mojih kolegica i kolega radilo slične projekte. Neki su čak interpretacijske ture radili kostimirani, no za dobru interpretaciju kostim nije presudan ni obvezan, ali donosi dodatan doživljaj posjetitelju. 

Interpretacijske šetnje slične su klasičnim turističkim obilascima po tome jer ih vode licencirani vodiči koji su stručni i profesionalni turistički djelatnici. Na takvim turama čut ćete od njih sve važne činjenice koje vas zanimaju.

No, razlika je u tome što interpretacijske šetnje ,,uvlače” posjetitelje u priču o destinaciji koju posjećuju. Ona postaje njihovo osobno iskustvo, doživljaj, oni se poistovjećuju s njezinim pričama i prepoznaju sebe u njima. Interpretacijska šetnja mora nadahnuti ljude, potaknuti ih na razmišljanje, ostaviti trag u njihovim  srcima. Posjetitelji moraju ponijeti sa sobom dio duše mjesta kojeg su posjetili. Turistički vodiči – interpretatori baštine znaju kako to napraviti, svatko na svoj originalan način.

Priznajem, meni je zaista lako to izvesti jer sama Vrgada moja je najbolja pomagačica u tome. Na mojim interpretacijskim šetnjama, svaki kutak Vrgade ostavlja posjetitelje bez daha. Ja im samo otkrivam te kutke i pratim ih riječju.

Za koga su ture namijenjene i kada se održavaju?

Ovakve ture vole svi podjednako. I domaći i strani gosti. Oni koji su porijeklom s Vrgade i oni koji joj dolaze prvi put. Na turama bude djece i odraslih. Razlog tome je u načinu prezentiranja Vrgade. Interpretacijske šetnje pričaju o povijesti, mentalitetu i običajima Vrgade kroz priče, legende, fotografije, osobna iskustva na lokalitetima o kojima se priča, susretu s lokalnim stanovništvom…

Svaku srijedu interpretacijske šetnje idu na hrvatskom jeziku, a svaki četvrtak na engleskom. Počinju i traju uvijek jednako, od 18 do 19:30 sati i polazimo u blizini pristaništa katamarana, pored galerije ,, Palmina” i lokacije koja se zove ,, Vrata Vrgade” – tamo je i interpretacijska ploča s tim nazivom kao i mapa Vrgade.

Možete li opisati jednu turu – odakle krećete i koje su točke koje uvijek volite pokazati?

Obilazimo i upoznajemo dvije vrgadinske crkve ( dvije od četiri ) – malu crkvicu Gospe od Zdravlja i župnu crkvu Presvetog Trojstva te slušamo priče o njima – kad, kako i zašto su nastale, što skrivaju u sebi; slušamo priče o originalnim, tajnovitim i mističnim slikama i predmetima koji se nalaze unutra. Prolazimo starom jezgrom mjesta i slušamo o životu kojim su te male kale i dvorovi vrvjeli prije 50-ak godina. Slušamo o tradiciji otoka, bremenitom ali i vječno nasmijanom životu otočana, o glagoljaškoj baštini, specifičnom govoru otoka Vrgade, o vrgadinskim contima ( grofovima) i zašto su Vrgadini bili presretni kad su conti napokon morali napustiti otok.

Imate li neku anegdotu s ture koja Vam je posebno ostala u sjećanju?

Na mojim prvim turama, uz posjetitelje Vrgade, pratili su me i moji rođaci – lokalno stanovništvo, osobito oni stariji.  Bila sam počašćena njihovim dolaskom i podrškom. Kad sam im se zahvalila što su se i oni pridružili turi odgovorili su mi, u svom specifičnom otočkom stilu,  da su to napravili samo da provjere je li sve što pričam o Vrgadi istina. Najvažnije je da su mi oni odobrili turu i označili je autentičnom i provjerenom.

Zanimljivosti i otkrića za posjetitelje

Koje skrivene kutke Vrgade samo Vrgadini znaju, a Vi ih volite pokazati gostima?

Osim kulturno – povijesnih znamenitosti kojima otok obiluje te legendi i priča koje prate  njihov nastanak, naši posjetitelji otkrivaju i tradicije otoka koje se prenose već stoljećima i koje otočani prakticiraju i danas. To se odnosi na nematerijalnu baštinu poput izrade Buketa sv.Ante, Kolača sv.Blaža, Dida iz luga ( vrgadinski badnjak ), Palme za Cvitnicu, tradiciju boćanja i pučkog pjevanja, važnost karijole u Vrgadi, sušenje smokava i još puno toga.

Ima li na otoku mjesto ili predmet koji nosi posebnu legendu ili zanimljivu povijesnu priču?

Priča o mističnoj ikoni, slici naše Gospe od Zdravlja i bizantskom kipu sv.Andrije uvijek izazivaju najviše pažnje i potiču ljude na dodatna pitanja na koja im uvijek, s radošću, odgovaram. Ostatci zidina palače vrgadinskih grofova kao i oni bizantske vojne utvrde na brdu Gradina, bez pojašnjenja i priče o ljudima koji su živjeli u njima, tek su ,,mrtvi kapital” i zato je interpretacija baštine jako važna. Upravo taj ,,ljudski faktor”, interpretator koji je poveznica kulturne baštine i posjetitelja, osoba koja im pomaže da stvore pravi doživljaj onoga što posjećuju, nešto je čega nema u nijednoj brošuri i vodiču.

Iza dobre interpretacije baštine stoji osoba koja dobro poznaje destinaciju, koja voli svoj posao i koja je posebno motivirana da posjetitelji ponesu lijepo iskustvo, uspomenu i doživljaj s mjesta kojeg su vidjeli.

KUD “Skuti materini Vrgada”

Na koje načine KUD pridonosi očuvanju identiteta i tradicije otoka?

KUD ,, Skuti materini” osnovan 2011. godine, pokretač je mnogih akcija i projekata,  čuvar je vrgadinske baštine, a okuplja svega 10- ak žena koje vrijedno, uporno i volonterski brinu o svemu. Predsjednica KUD -a je gđa. Dušanka Arapović.

Ponosna sam što sam dio te vrijedne i požrtvovne ženske ekipe. Moram spomenuti kako članicama nesebično pomaže i nekolicina naših muških ,,logističara”, uglavnom supružnika naših članica.

Tijekom cijele godine, KUD neumorno radi na očuvanju i promociji naše baštine i izdaleka.

Ja, koja sam tajnica KUD-a i administratorica facebook stranice ,, Skuti materini Vrgada” , jedna sam od nekoliko članica koje ne žive stalno na otoku, no naš voljeni otok je stalno u nama i pomažemo koliko možemo izdaleka.

Osobito smo ponosne kad obučemo svoju vrgadinsku narodnu nošnju, zavežemo svoju šarenu (t)kanicu oko struka, zapjevamo i zaplešemo svoje vrgadinsko kolo, poput svojih predaka.

U spotu i pjesmi ,, Oj, Vrgada ”, koju smo napravili u suradnji s gosp. Oliverom Jakovčevim Berekinom, vidi se i čuje naša ljubav prema otoku. Ako dosad niste, potražite je na You Tube-u.

Postoji li nastup ili događaj KUD-a koji biste izdvojili kao posebno emotivan?

Kulturno umjetničko društvo ,, Skuti materini” Vrgada, glavni je čuvar tradicije otoka i organizator kulturno – zabavnih manifestacija.

Ljeti se održavaju sljedeće manifestacije u organizaciji KUD-a:

·        Vrgadinske užonce – na blagdan sv. Ane i Joakima – nebeskih zaštitnika KUD-a ( tad se prezentira folklorna i gastronomska baština otoka, organiziran je brod za posjetitelje s kopna, a večer je obogaćena i cjelovečernjim koncertom nekog benda)

·        Proslava blagdana Velike Gospe ( nakon Sv.mise i procesije s Gospinim kipom, slijedi kulturno – zabavni program kao za Vrgadinske užonce )

·        Festival ,, Šjora Karijola” ( večer posvećena karijoli – vožnji karijole, izgledu i uređenju karijole, njezinim namjenama itd. )

·        Vrgadinska dičja posla  ( igraju se zaboravljene igre, pričaju se priče i dodjeljuje se nagrada za najboljeg mladog ribara Vrgade )

·        Klapom kroz misto ( promenadni nastup klape koju pjesmom prate sami mještani, od glavnog trga ,, Ulica” do pristaništa katamarana ,, Luka” )

·        La musica di notte – ambijentalni koncert izvođača čiji se repertoar i način interpretacije uklapa u autentični dalmatinski ambijent Vrgade

Tradicionalna hrana

Koja su jela koja najbolje opisuju okuse Vrgade?

Osim vjerskih blagdana, uz koje se vežu originalne tradicije Vrgade – specifična i autentična jela poput brudeta od sušene,, pasovine” ( morski pas ), brudeta od ,,ubotnice ” s manistrom ( hobotnica),  friganih ,,bubica” ( pržena slatka slastica od tijesta; negdje ih zovu pecipaje ili mimci ), uskršnjih pogača i ,,turte” ( vrsta jednostavne torte/biskvita bez kreme ) i specifičnih tradicionalnih pjesama koje se pjevaju u crkvi i po kalama i ulicama, tu su brojni drugi događaji i manifestacije koji promoviraju našu tradiciju i slave otočki život.

Zašto posjetiti Vrgadu

Što Vrgadu čini posebnom u odnosu na druge dalmatinske otoke?

Vrgada je biser Jadrana. Ona je Dalmacija kakva je nekad bila. Na njoj vrijeme nije stalo, već ljudi na Vrgadi bolje upravljaju vremenom – žive svjesniji sadašnjeg trenutka i lišeni nepotrebnih navika i opterećenja. Ona modernom čovjeku omogućuje da živi suvremenim životom, u okvirima svojih mogućnosti. Ljudi čiji je posao vezan za on – line poslovanje, na Vrgadi nesmetano mogu raditi svoj posao. Kopno je od Vrgade udaljeno svega 2 -3 nautičke milje. Ljeti je Vrgada s kopnom povezana s 8 katamaranskih linija, a zimi s 4. Na otoku postoji osnovna škola, a najbliži doktor je u Pakoštanima, pola sata od Vrgade. No, unatoč svemu navedenom, na otoku nije svatko spreman živjeti. Ljudi su postali ovisni o dostupnosti svega – sad i odmah, o komoditetu života na kopnu, o gužvi i vrevi. Mnoge ljude tišina, mir i život u ruralnoj, osobito otočkoj sredini uznemiruje. Razlog tome je što čovjek, kad je okružen tišinom i kad se umiri, čuje sebe i svoje misli, želje.  To je ponekad uznemirujuće jer suvremeni čovjek ne zna uspostaviti odnos sam sa sobom zato se stalno okružuje medijima, zvukovima, slikom, slušalicama, pametnim satovima, gadgetima koji ga usmjeravaju kamo i kako hodati, misliti i odlučivati. Ne vjeruje više sebi i svojem prirodnom okruženju. Sve manje uspostavlja zdrave i žive odnose sa sobom i drugim ljudima.

Vrgada nudi upravo to – vraća modernog čovjeka sebi i ljudima oko njega. Vraća izgubljeni mir, slobodu i zajedništvo. Prisiljava ga živjeti u sadašnjem trenutku, pomaže mu primjetiti male stvari, detalje i simboliku, vraća ga njegovoj izvornoj prirodi.

„Šetnja Vrgadom“ nije samo turistička tura – to je poziv na povezivanje s otokom na dubljoj razini. Kroz povijest, pjesmu i autentične priče, posjetitelji imaju priliku osjetiti istinsku dušu Vrgade. Ture se održavaju od 16. srpnja do 28. kolovoza, svakog srijede (na hrvatskom jeziku) i četvrtka (na engleskom jeziku) od 18:00 do 19:30. Bilo da ste prvi put na otoku ili mu se iznova vraćate, ova šetnja otvara vrata jedinstvenom doživljaju Dalmacije kakva se rijetko gdje još može pronaći. Za više informacija i najave, pratite stranicu Visit Vrgada – Priča o Dalmaciji i pridružite se ovoj nezaboravnoj šetnji kroz srce otoka.