Online manipulacije i dezinformacije u Dalmaciji

Online manipulacije i dezinformacije postale su sastavni dio digitalnog okruženja u Dalmaciji, osobito s porastom korištenja društvenih mreža i lokalnih portala. Prema podacima Eurobarometra iz 2023. godine, 62 % građana Hrvatske susrelo se s lažnim ili obmanjujućim informacijama barem jednom tjedno. U dalmatinskom kontekstu, teme poput turizma, lokalne politike i javnog zdravstva posebno su podložne manipulacijama. Takav sadržaj često koristi emocionalno nabijene poruke i lokalne stereotipe kako bi se povećala vjerodostojnost.

Specifičnost Dalmacije leži u snažnoj lokalnoj identifikaciji stanovništva s regijom i gradovima, što manipulatore potiče na ciljanje lokalnih Facebook grupa i komentara na portalima. Primjerice, tijekom turističke sezone 2022. godine širile su se netočne informacije o navodnim zabranama dolaska stranih gostiju u pojedine gradove. Te objave su u kratkom roku prikupile tisuće dijeljenja, iako su bile u potpunosti neutemeljene. Posljedica je bila zbunjenost lokalnih iznajmljivača i gostiju.

Važno je razumjeti da dezinformacije nisu uvijek rezultat organiziranih kampanja, već često proizlaze iz neprovjerenog dijeljenja sadržaja. Ipak, učinak na javno mnijenje i povjerenje u institucije može biti značajan. U manjim sredinama, gdje se informacije brzo šire, jedan netočan post može imati dugotrajan utjecaj. Zbog toga je analiza ovog fenomena posebno relevantna za Dalmaciju.

Ključne značajke

Online manipulacije u Dalmaciji najčešće se oslanjaju na lokalne teme i vizualni sadržaj. Fotografije bez konteksta, stare snimke ili izrezani videozapisi često se predstavljaju kao aktualni događaji. Prema istraživanju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, čak 48 % lažnih vijesti u Hrvatskoj koristi vizualne elemente kako bi povećalo uvjerljivost. U Dalmaciji su to često prizori gužvi, vremenskih nepogoda ili incidenata s turistima.

Druga ključna značajka je korištenje neformalnog jezika i lokalnih dijalekata. Takav pristup stvara dojam bliskosti i autentičnosti, zbog čega korisnici rjeđe provjeravaju izvor informacije. Primjer su objave koje započinju s izrazima poput „ljudi moji“ ili „provjereno iz prve ruke“. Iako zvuče uvjerljivo, često nemaju nikakvu potporu u činjenicama.

Treća značajka odnosi se na brzinu širenja. Algoritmi društvenih mreža favoriziraju sadržaj koji izaziva snažne reakcije, poput ljutnje ili straha. U praksi to znači da se manipulativne objave šire brže od demantija. Lokalni mediji često kasne s provjerom, što dodatno pojačava učinak dezinformacija.

Detaljne specifikacije

Platforme koje se najčešće koriste za širenje dezinformacija u Dalmaciji su Facebook, WhatsApp i komentari na lokalnim portalima. Facebook grupe s nekoliko tisuća članova mogu u kratkom roku dosegnuti velik dio lokalne populacije. WhatsApp, kao zatvoreni kanal, dodatno otežava praćenje i ispravljanje netočnih informacija. Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, više od 70 % korisnika u priobalnim županijama aktivno koristi barem jednu zatvorenu komunikacijsku grupu.

Sadržaj se često strukturira kao kratka tvrdnja bez izvora, popraćena osobnim iskustvom. Takav format smanjuje kritičko razmišljanje čitatelja. U slučaju dezinformacija o kvaliteti mora, često se navode navodni razgovori s „insajderima“ iz komunalnih službi. Naknadne provjere redovito pokažu da takvi izvori ne postoje.

Tehnički gledano, manipulacije se oslanjaju na jednostavne alate poput besplatnih aplikacija za obradu fotografija. Minimalne izmjene dovoljne su da se promijeni značenje slike. Edukacija korisnika o provjeri metapodataka i obrnutom pretraživanju slika pokazala se učinkovitom mjerom smanjenja utjecaja takvih sadržaja.

Prednosti i nedostaci

Iako se dezinformacije percipiraju isključivo negativno, važno je analizirati cijeli kontekst. Jedina „prednost“ u analitičkom smislu jest to što otkrivaju slabe točke u medijskoj pismenosti zajednice. Na temelju širenja lažnih vijesti mogu se identificirati teme koje zahtijevaju bolju javnu komunikaciju. U Dalmaciji su to najčešće turizam, sigurnost i zdravstvo.

Nedostaci su, međutim, daleko značajniji. Dezinformacije mogu potaknuti paniku, narušiti ugled destinacija i stvoriti nepovjerenje prema institucijama. Primjer je lažna informacija o zatvaranju trajektnih linija 2021. godine, koja je izazvala stvarne ekonomske gubitke za lokalne poduzetnike. Ispravak informacije stigao je prekasno za dio korisnika.

Dugoročno, kontinučna izloženost manipulativnom sadržaju smanjuje sposobnost građana da razlikuju vjerodostojne izvore. To otežava javnu raspravu i donošenje informiranih odluka. Posebno su ranjive starije dobne skupine koje rjeđe koriste alate za provjeru informacija.

Usporedba s konkurencijom

U usporedbi s drugim hrvatskim regijama, Dalmacija ima sličan intenzitet online dezinformacija kao i kontinentalni dio zemlje, ali s drugačijim tematskim fokusom. Dok su u Zagrebu češće političke manipulacije, u Dalmaciji prevladavaju teme vezane uz turizam i lokalne događaje. To potvrđuje analiza fact-checking portala iz 2024. godine, prema kojoj je 55 % provjerenih lažnih vijesti u priobalju bilo povezano s turističkom sezonom.

U odnosu na druge mediteranske regije, poput talijanske obale, Dalmacija ima manju institucionalnu podršku lokalnim inicijativama medijske pismenosti. Italija, primjerice, bilježi veći broj lokalnih radionica i školskih programa. To se odražava na brže prepoznavanje manipulacija među mlađom populacijom.

Unatoč tome, lokalni dalmatinski mediji pokazuju rastuću svijest o problemu. Sve češće objavljuju rubrike za provjeru činjenica i surađuju s nacionalnim stručnjacima. Takva praksa može smanjiti zaostatak u odnosu na usporedive regije.

Zaključak i preporuke

Online manipulacije i dezinformacije u Dalmaciji predstavljaju složen izazov koji zahtijeva sustavan pristup. Analiza pokazuje da su lokalni kontekst i emocionalna povezanost s temama ključni faktori širenja netočnih informacija. Bez jačanja medijske pismenosti, taj će se problem nastaviti produbljivati. Statistike jasno upućuju na potrebu za edukacijom svih dobnih skupina.

Praktične preporuke uključuju redovitu provjeru izvora, usporedbu informacija s više medija i korištenje alata za provjeru činjenica. Građanima se savjetuje oprez pri dijeljenju sadržaja u zatvorenim grupama. Lokalnim institucijama preporučuje se brza i transparentna komunikacija kako bi se spriječilo širenje glasina.

Zaključno, borba protiv dezinformacija nije jednokratna aktivnost, već kontinučan proces. U dalmatinskom okruženju, gdje informacije brzo cirkuliraju, odgovornost pojedinaca i medija ima presudnu ulogu. Sustavno ulaganje u edukaciju i provjeru informacija dugoročno može smanjiti negativne posljedice online manipulacija.