Rastuća aktivnost u građevinskom sektoru u Hrvatskoj posljednjih godina donijela je i značajan porast građevinskog otpada, koji sada čini gotovo četvrtinu ukupnog otpada u zemlji. Ova činjenica dodatno naglašava potrebu za održivim upravljanjem resursima i transformacijom Hrvatske u predvodnicu održive gradnje. Upravo je to bila glavna poruka s konferencije “Građevni otpad – izazov ili prilika za održivi razvoj?“ održane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Održiva gradnja i digitalizacija građevinskog sektora
Potreba za boljim sustavom upravljanja otpadom
Prema riječima Mirjane Čagalj, potpredsjednice HGK za graditeljstvo i promet, Hrvatska gospodarska komora aktivno radi na izradi smjernica za digitalizaciju građevinskog sektora, unapređenje upravljanja otpadom i stvaranje poticajnog okvira za održive projekte. Istaknula je da je jedan od najvećih izazova i dalje niska stopa selektivnog rušenja, što onemogućava učinkovito recikliranje građevinskog materijala.
„Treba stvoriti uvjete da se na gradilištima može odvojiti svaki materijal koji se može reciklirati, kako bismo sačuvali resurse i doprinijeli zelenijoj budućnosti“, poručila je Čagalj.
Prepreke za male i srednje poduzetnike
Čagalj je upozorila i na prepreke koje uključuju neusklađene propise, nedostatak reciklažnih kapaciteta te ograničene mogućnosti malih i srednjih poduzeća. Upravo ta poduzeća čine okosnicu hrvatskog građevinskog sektora, ali često nemaju pristup znanjima, tehnologijama i poticajima potrebnima za prijelaz na održive prakse.
Statistika i europski kontekst građevinskog otpada
Hrvatska ispod prosjeka EU
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković iznijela je podatke koji pokazuju da građevinski otpad u Europskoj uniji čini oko 35% ukupnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj udio 2023. godine iznosio 24,8%. Međutim, upozorila je da stvarni udio može biti i veći zbog neevidentiranih tokova otpada.
„Naš je zadatak dodatno ih smanjiti, kako bismo osigurali potpunu evidenciju, što je važno za našu zemlju, čisti okoliš i očuvanje prirode“, izjavila je Vučković.
Suradnja kao ključ održivosti
Ministrica je naglasila potrebu za snažnijom suradnjom s poduzetnicima kako bi se razvijalo konkurentnije gospodarstvo koje troši manje, stvara više i pridonosi urednijem okolišu. Čagalj je dodatno istaknula da rješenje leži u sinergiji između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva.
Zaključak: Hrvatska kao lider održive gradnje?
Klimatske promjene, pritisak na prirodne resurse i urbanizacija zahtijevaju od Hrvatske da preispita svoje građevinske prakse. Održiva gradnja više nije opcija, već nužnost. Uz strateški pristup, digitalizaciju i međusektorsku suradnju, Hrvatska ima priliku postati predvodnica održive gradnje u regiji.
