Novo povijesno doba označeno je u prvom redu velikim seobama populacija sa istočnih stepa Euroazije i dolaskom novih zajednica na velikim prostorima Europe. Takozvane indoeuropske populacije koje još kroz srednje i kasno brončano doba prodiru na prostor Jadrana postavljaju temelje za razvoj zajednica i naroda koje poznajemo u željeznom dobu (Japodi, Liburni, Delmati).
Osim migracija, druga važna stavka je tehnološki razvoj, odnosno upotreba metalnih izrađevina od bakra i bronce. Metalurgija postaje važna grana privrede, što zbog potrebe za izradom čvrstih alata i svakodnevne potrebe, što zbog izrade nakita i ukrasa i naposljetku izrade oružja i razvoja ratne opreme.
To je vrijeme razvoja civilizacija na prostoru Mezopotamije, Nila i Egejskog bazena. Kod nas u Hrvatskoj eneolitičko razdoblje prezentira Vučedol sa svojom istoimenom kulturom. Eneolitik, barem na našem prostoru traje otprilike kroz 4. tisućljeće prije Krista.
Unutar zajednica, na temelju arheoloških nalaza svjedočimo i pojavi istaknutih pojedinaca u društvu s obilnim vrijednim materijalom postavljenim prilikom pokapanja. Na nalazištima se sve više pojavljuju dokazi metalurške aktivnosti poput peći, metalnog otpada i izrađenog oruđa u takozvanom ostavama.
Jedno takvo nalazište iz razdoblja eneolitika se nalazi na položaju Buković- Lastvine kod Benkovca. Prema svemu sudeći je to bilo naselje otvorenog tipa unutar kojeg su pronađeni ulomci igle od slitine bakra i arsena, keramičkih posuda i dva idola, pripadajući ranoj fazi eneolitika. Već smo vidjeli kako je plodan prostor oko današnjeg Benkovca privlačio neolitičke privrednike, što se očito nastavilo i u kasnija razdoblja.
Nalazi ulomaka idola iz Buković-Lastvina (preuzeto iz: B. Marijanović, First Eneolithic idol finds in Dalmatia)
Gospodarstvo se i dalje osniva na uzgoju ovaca, koza i goveda, kao i kultivacija pšenice, zobi, ječma i mahunarki. Velika količina kremenih vrhova strijela svjedoče i o intezivnom lovu.
Pronalazak idola ukazuje i na razvoj duhovne kulture, ali i na doticaje ili utjecaje zajednica sa sjevera i panonsko-podunavskog prostora gdje pronalazimo slične oblike idola.
Bakreno doba prirodno ustupa svoje mjesto brončanom dobu koje osnažuje sve metalurške procese započete u prethodnom dobu. Na Levantu bujaju visoke civilizacije koje poznajemo i opće kulture i sve su snažniji utjecaji u privrednim procesima na prostor južne i srednje Europe.
Kao legura bakra i kositra, bronca postaje osnovna sirovina za oruđe i oružje. Sve se više ističu promjene u privrednoj, društvenoj i duhovnoj sferi života zajednica.
Ravno kotari u brončanom dobu nisu lišeni takvih promjena. Počevši od ranog brončanog doba kada prevladava takozvana cetinska kultura, dominantna na prostoru Jadrana i zaleđa, pa do kasnog brončanog doba u počecima 1. tisućljeća pr. Kr. kada se javljaju artefakti svojstveni širem fenomenu „kulture polja sa žarama“, ujedno i širem kontekstu kretanja naroda koji donose kraj brončanom dobu i početak željeznog doba.
Kao jedan fenomen koji se javlja tijekom brončanog doba na Jadranu vezan je za način ukapanja i kult mrtvih, a to je grobni humak, odnosno tumul.
Danas kroz krajobraz Ravnih kotara možemo vidjeti mnogo takvih humaka, a prepoznatljiv primjer je humak na kojem se nalazi crkvica sv. Nikole kod Nina.
Tumul i crkvica sv. Nikole kod Nina (preuzeto sa https://visitnin.croatia.hr/hr-hr/crkva-svetog-nikola-u-ninu)
Tumuli su stožasti humci izgrađeni od različitog materijala, ovisno o raspoloživosti materijala u prostoru gdje se rade. Podižu se kako bi bili vidljivo obilježje groba pojedinca, članova obitelji ili zajednice, bilo da se radi o inhumaciji ili paljevinskom grobu, tj. incineraciji. S obzirom na velik zahvat koji je potreban za podizanje tumula, njihovo proučavanje zanimljivo je i iz društveno-religijskog aspekta.
Javljaju se već u neolitiku na prostoru sjeverne i zapadne Europe i kroz eneolitik istočne Europe. Tumuli se u ostatku Europe sve češće javljaju tijekom brončanog doba. Na prostoru Podunavlja i Jadrana njihova se pojava veže s dolaskom novih naroda, odnosno Indoeuropljana i kao način pokapanja traju u željezno doba kao specifičnost različitih zajednica i kultura.
U antičko, srednjovjekovno i novovjekovno doba, ti se tumuli koriste sekundarno kao groblja (naročito u ranom srednjem vijeku prilikom doseljenja Slavena, tj. Hrvata) ili kao u slučaju crkvice sv. Nikole, za izgradnju istaknutih građevina ili osmatračnica.
Jedna takva skupina tumula nalazi se u blizini Krneze i Podvršja kod Ljupča. Odjel arheologije Sveučilišta u Zadru istražio je tri tumula 2007. i 2008. godine. Jokina glavica, Matakova glavica i Duševića glavica su nazivi tih humaka. Duševića glavica u svom najstarijem sloju sadržavala je spaljene ostatke pokojnika koji su datirani u rano brončano doba, dok se u sljedećem sloju nalazio kosturni ukop u kamenoj škrinji, svojstven razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba.
Pronađene ukopane žare iz Jokine glavice i njihove rekonstrukcije (preuzeto iz Tumuli iz Krneze i Podvršja kod Zadra)
Najzanimljiviji nalazi dolaze iz humka Jokine glavice. U središtu tog tumula pronađene su četiri žare. Unutar tih žara razlučeno je ukupno osam osoba, čiji si spaljeni ostaci brižno skupljeni i zajedno s pripadajućim artefaktima poklopljeni kamenjem. Tipološka analiza žara i nalaza stavlja ovaj ukop u razdoblje kulture žarnih polja, što bi bilo odgovaralo razdoblju 10. stoljeća prije Krista.
Duševića glavica prije i nakon istraživanja (preuzeto iz Tumuli iz Krneze i Podvršja kod Zadra)
Humak Matakove glavice ima je kamenu konstrukciju ispod zemljanog nasipa, ali ne može se sa sigurnošću datirati u brončano doba, iako postoje analogni načini konstrukcije u humcima iz kasnog brončanog doba.
Dolaskom novog vala stanovništva i ispreplitanjem s postojećim supstratom zajednica i kultura, Ravni kotari u kasnom brončanom dobu i ranom željeznom periodu dobivaju homogenu kulturološku sliku zajednica koje ćemo kasnije upoznati kao Liburne.
Korištena i preporučena literatura:
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
Za najnovije vijesti i informacije, posjetite zadar.tv.
Kontaktirajte nas na desk@zadar.tv.
Pratite naše sportske vijesti: Sportske vijesti
Otkrijte kulturne događaje: Kultura
Saznajte više o događanjima: Događanja
Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, X, TikTok, Pinterest, Threads
U petak, 14. ožujka, oko 09:40 sati, na državnoj cesti DC-27 u predjelu Donjeg Karina,…
Hrvatska rukometna reprezentacija sprema se za ključni susret protiv Češke u kvalifikacijama za EHF EURO…
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) obavještava javnost o ponovnom stavljanju u promet serije…
Večeras u 18 sati, u Press centru SC Višnjik, održat će se edukativno predavanje „Od…
BBK Pakoštane ponosno najavljuje još jedno izdanje Enduro Stage Race Mali Bak, koje će se…
Otkrijte zbirku aforizama Nikole Šimića Tonina – duhovite, ironične i misaone rečenice koje vas tjeraju…
Ova stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja stranice slažete se s korištenjem kolačića.