# Zlatni trag Rijeke i Kvarnera: Umijeće izrade morčića (moretto fiumano) kao živa kulturna baština - Link: https://zadar.tv/zlatni-trag-rijeke-i-kvarnera-umijece-izrade-morcica-moretto-fiumano-kao-ziva-kulturna-bastina/ - Published: 2026-11-10T20:03:08+01:00 - Author: Barbara Likter 🎙️ Poslušaj članak Zadar TV • Audio izdanje [ ⬇️ ](https://zadar.tv/wp-content/gemini-tts-audio/post-140610-1794337307.wav) 0:00 --:-- **Riječki morčić**, poznat i pod talijanskim nazivom _**moretto fiumano**_, jedan je od prepoznatljivijih simbola Rijeke i Hrvatskoga primorja. Kao upečatljiv autohtoni pučki nakit, duboko je ukorijenjen u kulturnu povijest ovoga prostora, a njegova vrijednost proizlazi iz dugotrajne zlatarske tradicije, specifičnoga umijeća izrade i povezanosti s lokalnom zajednicom. Karakterističan prikaz tamnopute glave s turbanom, oblikovan u zlatu i emajliran, tijekom stoljeća je postao prepoznatljiv motiv riječkoga kulturnog identiteta. Morčić se najčešće izrađivao u obliku naušnica, ali i kao privjesak, prsten, broš ili drugi ukrasni predmet. Njegova prisutnost u svakodnevnim i svečanijim prigodama stanovnika Rijeke i okolice svjedoči o tradiciji u kojoj su se isprepletali estetika, obiteljsko nasljeđe i pučka vjerovanja. ## **Od europskoga moretta do riječkoga simbola** Povijesni korijeni morčića povezani su s europskom zlatarskom tradicijom **17. i 18. stoljeća**, osobito s venecijanskim nakitom poznatim pod nazivom _moretto_. Pod utjecajem kulturnih i trgovačkih veza ovaj se motiv proširio na područje Rijeke, gdje se postupno razvila njegova prepoznatljiva lokalna varijanta. Tijekom 18., a osobito 19. stoljeća, riječki su zlatari usavršavali oblikovanje i tehniku izrade, stvarajući osebujan tip nakita poznat kao _**moretto fiumano**_. Uz nastanak morčića vezana je i poznata **legenda o pobjedi nad Osmanlijama na Grobničkom polju**. Prema predaji, morčić je nastao kao spomen na taj povijesni događaj. Iako legenda nije utemeljena na dokazanoj povijesnoj istini, ona je ostala važan dio lokalnog kulturnog pamćenja i simboličkoga značenja koje je nakit stekao. ![Moretto](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/Morcic1-1024x403.webp) Foto: Screenshot / YT ## **Umijeće zlatarskih ruku i tradicionalni pristup izradi** Posebnost riječkoga morčića ponajprije se očituje u specifičnoj tehnologiji izrade, koja objedinjuje tradicionalno zlatarsko znanje, lijevanje plemenitoga metala, minijaturno oblikovanje i tehniku emajliranja. Tradicionalni postupak započinje pripremom kalupa od sipine kosti, prirodnoga materijala čija struktura omogućuje utiskivanje modela morčića. U tako oblikovan kalup ulijeva se rastaljeno zlato koje nakon hlađenja poprima željeni oblik. Slijedi obrada odljevka, priprema površine i nanošenje emajla, staklaste mase koja predmetu daje karakterističnu boju i plastičnost. Emajliranje je jedan od najzahtjevnijih dijelova postupka jer iziskuje preciznost, dobro poznavanje svojstava materijala i kontrolu temperature tijekom pečenja. Nakon toga slijede čišćenje, poliranje i završno oblikovanje detalja. Svaki primjerak zahtijeva veliko iskustvo i spretnost majstora. Konačni rezultat predstavlja minijaturno umjetničko djelo u kojemu se susreću zlatarska tehnologija i preciznost. Očuvanje** tradicionalnoga postupka lijevanja u sipinoj kosti **i karakteristične tehnike emajliranja od osobite je važnosti je ova znanja izdvajaju morčića specifičnošću u oblikovanju. ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/Morcic2-1024x459.webp) Foto: Screenshot / YT ## **Simbol sreće, pripadnosti i tradicije** Morčić je tijekom vremena stekao snažno simboličko značenje. U pučkoj se tradiciji povezivao sa srećom, zaštitom i blagostanjem, a često se običavao nositi kao svojevrsna amajlija. Darivao se o važnim životnim prigodama i prenosio s naraštaja na naraštaj kao vrijedan dio obiteljskoga nasljeđa. Posebno mjesto zauzimaju morčići u obliku naušnica, koji su postali jedan od najprepoznatljivijih oblika tradicijskoga ženskog nakita riječkoga kraja. S vremenom je morčić prerastao okvire nakita i postao jedan od najvažnijih vizualnih simbola Rijeke. Njegova prepoznatljivost posebno dolazi do izražaja tijekom **Riječkoga karnevala**, ali i u različitim oblicima kulturne reprezentacije grada. ## **Moretisti kao čuvari tradicijskoga znanja** Očuvanje umijeća izrade morčića uvelike ovisi o umješnosti majstora zlatara, odnosno** moretista**, koji posjeduju specifična znanja i vještine potrebne za izradu ovoga nakita. Njihova je uloga osobito važna jer se velik dio tehnološkoga postupka usvaja neposrednim učenjem i dugogodišnjom praksom. Među povijesno značajnim riječkim zlatarima ističe se **Agostino Gigante**, čiji je rad obilježio razvoj ove tradicije u 19. stoljeću. U suvremenom kontekstu posebno je važan rad majstora **Gjona Antonija**, koji je svojim dugogodišnjim iskustvom doprinio očuvanju tradicionalnih postupaka izrade i njihovu prenošenju na mlađe entuzijaste. Tradicionalno zlatarsko znanje obuhvaća poznavanje materijala, pripremu kalupa, lijevanje, oblikovanje, emajliranje i završnu obradu. Sve su to vještine koje iziskuju mnogo prakse, neposredan kontakt s majstorom, mentorstvo i dugotrajno usavršavanje. Edukativne radionice i uključivanje novih generacija zainteresiranih krucijalni su preduvjeti za očuvanje ovog vrijednog umijeća od zaborava. ## **Priznanje vrijednosti i odgovornost očuvanja nematerijalnog kulturnog dobra** Umijeće izrade riječkih morčića (_moretti fiumani_) upisano je u **siječnju 2026.** godine u **Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske** kao [nematerijalno](https://zadar.tv/lepoglavska-cipka/) kulturno dobro. Time je potvrđena njegova iznimna povijesna, obrtnička i identitetska vrijednost te važnost za kulturnu baštinu Rijeke i širega primorskog prostora. Zaštita nematerijalne kulturne baštine usmjerena je na očuvanje znanja, vještina, postupaka i praksi koje se prenose s koljena na koljeno. U slučaju morčića to podrazumijeva očuvanje tradicionalnoga **lijevanja u sipinoj kosti,** tehnike emajliranja, oblikovnih karakteristika te specifičnih znanja riječkih zlatara. Upis u Registar važan je poticaj za sustavno dokumentiranje postupaka izrade, organiziranje edukativnih radionica, prijenos znanja na mlađe generacije i razvoj muzejske i turističke prezentacije. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti **očuvanju autentičnosti izrade i razlikovanju tradicionalno izrađenih morčića od industrijskih reprodukcija** koje preuzimaju samo njihov vizualni motiv. ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/Morcic3-1024x702.webp) Foto: Screenshot / YT ## **Morčić kao unikatni djelić riječkoga identiteta** Riječki morčić, kao prepoznatljivi autohtoni pučki nakit, duboko je utkan u kulturnu povijest Rijeke i Hrvatskoga primorja. Svaki izrađeni morčić čuva dio priče o ljudima, vremenu i umijeću koje se prenosilo s generacije na generaciju. Danas, kada je umijeće njegove izrade prepoznato i zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro, pred riječkom zajednicom stoji složena zadaća. Sustavno dokumentiranje, potpora majstorima, edukacija i prijenos znanja na mlađe naraštaje temeljni su preduvjeti kako bi tradicija ostala živa i sačuvala svoju autentičnost. Morčić će, nadam se, i u budućnosti nastaviti nositi zlatni potpis Rijeke kao simbol njezine kulturne posebnosti i vrijedan dio identiteta koji se prepoznaje, njeguje i sustavno prenosi. U njegovu malom, prepoznatljivom liku sačuvana je dugačka priča o **trudu, pučkoj tradiciji i umijeću** koje zaslužuje trajno mjesto u našoj kulturnoj [baštini](https://zadar.tv/arheoloska-istrazivanja-u-dicmu-otkrivaju-monumentalnu-bastinu-rimskog-razdoblja-novi-nalazi-slavoluka-cara-trajana-na-lokalitetu-vratnica/). Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.