U nastavku ciklusa predavanja vezanih uz postav Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti „Jedan svijet “ u prostoru II Palače, u četvrtak 16. 3. u 18 h, u Koncertnoj dvorani, Željko Marcijuš, muzejski savjetnik NMMU održat će predavanje
na temu Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu.
Važan segment cjelokupnog stvaralaštva Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.) tema je i motiv velegrada, Pariza (1911. – 1912.) impersionističkog i postimperisonističkog izvorišta cjelokupne urbane vizualnosti: prirodnog okruženja i fizionomije grada, koje utječe i na Kraljevićevu složenu urbanu tipologiju i društvenu stratigrafiju. Upravo izborom tema i motiva: ulice, mostovi, parkovi, šetnje izleti u prirodu, music-hallovi, barovi, kavane i krčme, saloni i stanovi, sobe i bordeli…, umjetnik svjedoči vrsnom realizacijom u mediju (slika, crtež, grafika) modrenu egzistenciju i modernog slikara: grada u čovjeku i u čovjeka u gradu razapetog između Erosa i Thanatosa, što je u Kraljevića prožimanjem temeljnih nagona raspoznatljivo. Tipološkom prezentacijom: opisati će se motive, teme i sadržaje, a idejnom interpretacijom rasvijetliti duh grada i epohe karakterističnog pariškog perioda, do tada u nas bogatstvom vizualizacija neviđenog, te utvrditi važnost Kraljeviće utjecaja na stvaralaštvo Marijana Trepšea, Miroslava Uzelca i Vilka Gecana, kao i usporednosti sa Josipom Račićem. Urbana geografija Pariza rasprostire se od eksterijera (Pantheon, Most na Seini, Luksemburški parkovi), do ulaska u spomenute interijere grada (U Pariškoj kavani, U kavani, Muškarac s nagom ženom, Kokote, Tučnjava, Milovanje, Zagrljaj, Parovi u plesu). Za Kraljevića velegrad je vizualno polje znakova i izložaka u kojem su svi društveni parametri naizgled isti – iluzija složene slike velegrada – što postupnim razotkrivanjem života iza fasada postaje mješavina vrijednosnih identifikacija o gradu i čovjeku: muškarcu i ženi, promatraču i promatranom, nervoznim, modernim, brzim, erotičnim i smrtnim karakterom prikaza i umjetnika. Iz tipologije proizlaze i stilske odrednice, kao i utjecaji ponajviše iz razdoblja impresionizma i postimpresionizma. Izgorjevši mlad od kronične bolesti 1913. u Zagrebu u dobi od navršenih 27 godina, u kratkome vremenskome razdoblju Miroslav Kraljević ostvario je djelo koje kao kulturno nasljeđe sjaji žarom što izvire ispod muzejske patine i konvencije prema nama i onima koji dolaze iza nas.
Program je u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar, a uz potporu Grada Zadra.
Ulaz na predavanje je besplatan.
Za najnovije vijesti i informacije, posjetite zadar.tv.
Kontaktirajte nas na desk@zadar.tv.
Pratite naše sportske vijesti: Sportske vijesti
Otkrijte kulturne događaje: Kultura
Saznajte više o događanjima: Događanja
Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, X, TikTok, Pinterest, Threads
BBK Pakoštane ponosno najavljuje još jedno izdanje Enduro Stage Race Mali Bak, koje će se…
Otkrijte zbirku aforizama Nikole Šimića Tonina – duhovite, ironične i misaone rečenice koje vas tjeraju…
Bad Daughter objavila je novi singl "My Shrink Says Hi" s nadolazećeg albuma. Pjesma istražuje…
Zadar će 14. ožujka ugostiti Tular Trio, novi glazbeni projekt talijanskog glazbenika Maura Sigure, koji…
Što je proljetni ekvinocij? Proljetni ekvinocij, koji se obično događa oko 20. ožujka, predstavlja izvanredan…
Nikola Šimić Tonin, istaknuti hrvatski književnik i kulturni djelatnik, dobitnik je ovogodišnje nagrade 'Goceva misao'…
Ova stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja stranice slažete se s korištenjem kolačića.