# Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu

- Link: https://zadar.tv/velegrad-u-kraljevicevom-slikarstvu/
- Published: 2023-03-14T20:32:30+01:00
- Author: Redakcija Zadar TV

U nastavku ciklusa predavanja vezanih uz postav Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti„
Jedan svijet “ u prostoru II Palače, u četvrtak 16. 3. u 18 h, u Koncertnoj dvorani,
Željko Marcijuš, muzejski savjetnik NMMU održat će predavanje

na temu _Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu_.

Važan segment cjelokupnog stvaralaštva Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.)  tema
je i motiv velegrada, Pariza (1911. – 1912.)  impersionističkog i postimperisonističkog
izvorišta cjelokupne urbane vizualnosti: prirodnog okruženja i fizionomije grada,
koje utječe i na Kraljevićevu složenu urbanu tipologiju i društvenu stratigrafiju.
Upravo izborom tema i motiva: ulice, mostovi, parkovi, šetnje izleti u prirodu, 
music-hallovi, barovi, kavane i krčme, saloni i stanovi, sobe i bordeli…, umjetnik
svjedoči vrsnom realizacijom u mediju (slika, crtež, grafika) modrenu egzistenciju
i modernog slikara: grada u čovjeku i u čovjeka u gradu razapetog između Erosa i
Thanatosa, što je u Kraljevića prožimanjem temeljnih nagona raspoznatljivo. Tipološkom
prezentacijom: opisati će se motive, teme i sadržaje, a idejnom interpretacijom 
rasvijetliti duh grada i epohe karakterističnog pariškog perioda, do tada u nas 
bogatstvom vizualizacija neviđenog, te utvrditi važnost Kraljeviće utjecaja na stvaralaštvo
Marijana Trepšea, Miroslava Uzelca i Vilka Gecana, kao i usporednosti sa Josipom
Račićem. Urbana geografija Pariza rasprostire se od eksterijera (_Pantheon_, _Most
na Seini_, _Luksemburški parkovi_), do ulaska u spomenute interijere grada (_U Pariškoj
kavani_, _U kavani_, _Muškarac s nagom ženom_, _Kokote_, _Tučnjava_, _Milovanje_,
_Zagrljaj_, _Parovi u plesu_). Za Kraljevića velegrad je vizualno polje znakova 
i izložaka u kojem su svi društveni parametri naizgled isti – iluzija složene slike
velegrada – što postupnim  razotkrivanjem života iza fasada postaje mješavina vrijednosnih
identifikacija o gradu i čovjeku: muškarcu i ženi, promatraču i promatranom, nervoznim,
modernim, brzim, erotičnim i smrtnim karakterom prikaza i umjetnika. Iz tipologije
proizlaze i stilske odrednice, kao i utjecaji ponajviše iz razdoblja impresionizma
i postimpresionizma. Izgorjevši mlad od kronične bolesti 1913. u Zagrebu u dobi 
od navršenih 27 godina, u kratkome vremenskome razdoblju Miroslav Kraljević ostvario
je djelo koje kao kulturno nasljeđe sjaji žarom što izvire ispod muzejske patine
i konvencije prema nama i onima koji dolaze iza nas.

Program je u organizaciji Nacionalnog  muzeja moderne umjetnosti, u suradnji s Narodnim
muzejom Zadar, a uz [potporu Grada Zadra](https://zadar.tv/olib-uspjesno-cuva-suhozidnu-bastinu-uz-potporu-grada-zadra/).

Ulaz na predavanje je besplatan.