18. travnja 2024.

Zadar.TV

Zadar TV-Pouzdana Destinacija za Vrhunske Sadržaje u Zadru

Udruga Baby Beef žali se na nepravedne sankcije Agencije za plaćanja

4 min read

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef upozorila je u četvrtak da je velika većina članova udruženja i gotovo svi proizvođači u tom sektoru u Hrvatskoj, dobila sankcije u vidu umanjenja potpora, a zbog problematike koja se odnosi na zakašnjelu prijavu migracije stoke.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) krajem srpnja objavila je odluke o ostvarivanju prava na izravna plaćanja za 2022. godinu, a gotovo svim članovima, bez obzira imali kontrolu na terenu ili ne, izrečena je “sankcija višestruke sukladnosti putem administrativne kontrole”, istaknuto je na konferenciji za medije, održane nakon sjednice Upravnog i Nadzornog odbora udruge.

Naime, proizvođači imaju rok za prijavu migracije s jednog gospodarstva na drugo ili s gospodarstva u klaonicu ili u izvoz od četiri dana, a veterinarske stanice još tri dana, dok je APPRRR, ustvrdio je predsjednik udruge Zvonimir Širjan, kažnjavala sve što je kumulativno kasnilo za više od sedam dana, bez pitanja i razlikovanja je li u prijavi migracije zakasnio proizvođač ili veterinar.

“Veterinarske službe nisu na vrijeme provele migracije, a agencija nije na adekvatan način utvrdila tko je zakasnio, a sankcionirala je proizvođače”, ustvrdio je Širjan, ocijenivši i da su sankcije suprotne s europskom uredbom.

Dopušteno je kašnjenje za tri grla, daljnje je pojasnio Širjan, a nakon toga idu sankcije, u vidu smanjenja potpora za tri posto za cjelokupno gospodarstvo proizvođača, bez razlike, pa tako primjerice ako se unutar njega proizvodi šećerna repa i za to ostvaruju potpore. 

“Sankcije su i po dva i tri puta veće, no što je vrijednost samog grla za koje ste zakasnili”, ustvrdio je Širjan, dodajući i da su prvo isplaćene umanjene potpore, a potom objavljene i odluke. Ocijenio je i da je prag dopuštenog kašnjenja za samo tri grla prenizak, s obzirom da cijela migracija može sadržavati više tisuća grla. 

Poručio je i da članovi Baby Beefa godišnje proizvedu mesa vrijednosti veće od dvije milijarde kuna, a da ovakve “neumjerene” sankcije daju vrlo lošu poruku sektoru.

Današnjoj sjednici nazočili su i ravnatelj APPRRR-a Antun Vujić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, a u prvom dijelu sjednice i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je obećala proizvođačima da će još razgovarati o problematici. Vujić i Tušek, iako pozvani od strane predstavnika udruge, nisu bili raspoloženi za sudjelovanje na konferenciji za medije. Širjan je rekao da u agenciji smatraju da “rade dobro”, dok u udruzi smatraju suprotno.

Poručio je da je nemoguće da je velika većina proizvođača, njih više od 90 posto, toliko nemarna, već je riječ o pogrešci sustava.

“Većina proizvođača u Hrvatskoj se nije žalila”

Većina članova udruge, koja broji 300-tinjak proizvođača, podnijela je žalbe na odluke APPRRR-a.

No, Širjan je ocijenio da većina proizvođača u Hrvatskoj, kojih je ukupno više od pet tisuća, odluku agencije o potporama nije niti preuzela, a kako je ustvrdio, sustav automatski nakon pet dana odluku smatra preuzetom, nakon čega počinje žalbeni rok od 15 dana.

“Siguran sam da bi još par tisuća naših proizvođača imalo osnove za žalbu, međutim oni nisu akceptirali tu odluku”, kazao je Širjan.

Rekao je i da taj problem traje već oko deset godina, no sad je situacija eskalirala, s obzirom da su se sankcije ranije uglavnom primjenjivale kod kontrole na terenu, kada je postojao i zapisnik, pa se dostavom dokumentacije efikasnije moglo utvrditi pravo stanje stvari, dok je ove godine provedena administrativna kontrola, pa nije bilo ni zapisnika.

“Nevjerojatan tajming” države

Mladen Kušeković, vlasnik farme Natura Beef iz Udbine, izjavio je da je “nevjerojatan tajming”, s obzirom na teško stanje u hrvatskoj poljoprivredi, u kojem je država odlučila sankcionirati gotovo sve proizvođače junećeg mesa u Hrvatskoj.

S obzirom da smatraju da od agencije nisu adekvatno obaviješteni o odluci, Kušeković sumnja “da je cijela priča napravljena s ne baš dobrom namjerom”, odnosno da se na ovaj način pokušavaju pronaći sredstva za pokrivanje nekih drugih “rupa”, s obzirom i na aktualnu krizu s afričkom svinjskom kugom, a tu su i štete od poplava.

“Jednostavno, treba negdje uzeti da bi se negdje drugdje dalo. To je moj logički i laički zaključak, naravno nemam dokaza za to”, izjavio je Kušeković.

Primjer svog OPG-a je iznio i Miljenko Konjačić, ustvrdivši da je isporuku od 237 grla obavio na vrijeme, u četiri dana, a da veterinarska služba u tri dana nije uspjela “razdužiti” dva grla. No, iako postoji dopušteni limit za kašnjenje tri grla, dobio je umanjenje potpora za cijelo gospodarstvo za tri posto.

“Dakle, to je nerazumljivo”, poručio je Konjačić, istaknuvši i da postoje primjeri gdje nije evidentirana zakašnjela migracija, no sankcije u vidu umanjenja su ipak izrečene.