# U Ninu otvorena izložba Đure Sedera: Od gorgonaške šutnje do snažne figuracije

- Link: https://zadar.tv/u-ninu-otvorena-izlozba-dure-sedera-od-gorgonaske-sutnje-do-snazne-figuracije/
- Published: 2026-08-14T18:03:23+02:00
- Author: Barbara Likter

🎙️

 Poslušaj članak Zadar TV • Audio izdanje

 [ ⬇️ ](https://zadar.tv/wp-content/gemini-tts-audio/post-76945-1786722356.wav)

0:00

--:--

Sinoć je u **Ninu** otvorena izložba **„Hommage Đuri Sederu“**, posvećena jednom
od osebujniijih lica hrvatskoga slikarstva druge polovice 20. stoljeća. U **galeriji
Višeslav** u Baroknoj kući predstavljeno je dvadeset ulja na platnu, selekcija koja
podsjeća na bogat i slojevit Sederov umjetnički izričaj. 

Sederovo slikarstvo teško je promatrati kroz samo jednu stilsku odrednicu. U njegovu
se radu susreću apstraktno i figurativno, zagasito i kolorit, što njegovu opusu 
daje posebnu živost.

## **Slikar koji nije pristajao na ponavljanje**

Đuro Seder pripada generaciji umjetnika koja je snažno obilježila hrvatsku poslijeratnu
umjetnost, ali njegov se značaj ne može objasniti samo pripadanjem određenoj epohi.
Ono što ga izdvaja jest spremnost da vlastiti slikarski jezik stalno preispituje.

Nije ostao vjeran jednoj formuli samo zato što se jednom u njoj pronašao. Naprotiv,
u njegovu radu često se čini kao da svaka nova faza počinje nakon odbacivanja prethodne.
Od enformela do avangardne Gorgone. Zbog toga je možda Sederov opus zanimljivo promatrati
i kao niz unutarnjih preokreta. Njegovo slikarstvo nije tek mijenjalo izgled, mijenjao
se i njegov odnos prema tome što slika uopće može učiniti.

## **Gorgona i iskustvo radikalne redukcije**

Jedno od ključnih poglavlja Sederova umjetničkog puta vezano je uz **Gorgonu**, 
skupinu kojoj je pripadao od 1959. do 1966. godine. Gorgona je u hrvatsku umjetnost
unijela drukčiji odnos prema umjetničkom djelu: manje usmjeren na konačan proizvod,
a više na proces, ideju, stav i mogućnost preispitivanja svega što se dotad podrazumijevalo
umjetnošću.

U tom se kontekstu mogu razumjeti i Sederove crne slike. Pred njima promatrač ostaje
bez uobičajenih uporišta. Nema jasne priče, nema prepoznatljivog motiva koji bi 
vodio pogled. Površina postaje gotovo sama sebi dovoljna. Crnilo u tim djelima nije
samo odsutnost drugih boja. Ono stvara osjećaj zastoja i tišine, kao da je slikarstvo
dovedeno do trenutka u kojem mora odlučiti ima li još štogod za reći. Ta je doza**
radikalnosti** važna za razumijevanje Sedera. On nije jednostavno slikao crno. Ispitivao
je koliko se slika može ogoliti prije nego što prestane biti slikom.

![ulje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/seder-xy-1024x628.jpg)

Foto: screenshot / YT

## **Što se događa kada se slika ponovno otvori**

A onda se dogodio preokret. Seder se postupno počinje udaljavati od zatvorenih i
monokromnih površina te ponovno dopušta slici da progovori kroz kolorit, figuru 
i pokret. No taj povratak nije djelovao kao jednostavno vraćanje starom [slikarskom](https://zadar.tv/andrija-medulic-zadarski-renesansni-majstor-koji-je-osvojio-veneciju/)
jeziku. Nakon iskustva Gorgone znao je što znači sliku dovesti do granice i zato
je njegov kasniji povratak boji toliko snažan. Kao da se ono što je nekoć bilo potisnuto
sada vraća s još većim zamahom. Boja kod Sedera ne služi uljepšavanju prizora. Ona
nosi emocionalni naboj. Površina slike postaje aktivna, a gesta postaje vidljiva.
Platno više nije mjesto tišine, nego poprište događaja.

## **Čovjek u središtu slike**

S vremenom se u Sederovu radu sve snažnije pojavljuje čovjek. Međutim, njegove figure
nisu zamišljene kao uredni prikazi ljudskog tijela. One su često grube, naglašene,
deformirane, ponekad gotovo groteskne. Možda je to ono što ih čini uvjerljivima.
Sederu nije potrebno idealno lice da bi govorio o čovjeku. Njegove figure nose trag
nesavršenosti i ranjivosti. U njima ima tjelesnosti i nemira. Čovjek nije prikazan
kao stabilna i dovršena figura, nego kao biće koje se neprestano nalazi između različitih
mijena.

## **Pitanje kolorita**

Jedna od posebnosti Sederova kasnijeg slikarstva upravo je u tome što snažna boja
nikada ne podrazumijeva neozbiljnost. Naprotiv, iza nje često postoji vrlo ozbiljno
pitanje o čovjeku, njegovu postojanju i odnosu prema svijetu. Stoga njegove slike
mogu istodobno djelovati gotovo razigrano i teško. Žarke boje privlače pogled, ali
ga ne ostavljaju nužno u vedrom raspoloženju. Iz vizualne energije često izbija 
osjećaj nemira.

## **Između zemlje i svetoga**

Religiozni motivi zauzimaju važno mjesto u dijelu njegova opusa. Krist, križ i religijske
teme kod Sedera nisu samo prizori preuzeti iz poznate ikonografije. On im daje vlastiti,
vrlo prepoznatljiv pečat.

Sveto pritom nije odvojeno od ljudskog, profanog. Ono je usidreno u tijelo, patnju,
bol i prolaznost. Religiozni motiv zato kod Sedera (p)ostaje tjelesan i neposredan.
Možda su upravo ranije faze dovele do ovog stupnja umjetničke zrelosti. Umjetnik
koji je nekoć sliku mogao svesti gotovo na čistu apstrakciju, kasnije pokazuje da
može istim intenzitetom govoriti kroz figuru Krista.

![Krist](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/seder2-1.bmp)

Foto: screenshot / YT

## **Izložba koja nas podsjeća koliko je širok Sederov put**

Sinoć otvorena izložba u Ninu ne može, naravno, obuhvatiti cijeli Sederov umjetnički
put. Nekoliko odabranih djela dovoljno je ipak da se podsjetimo koliko je velik 
raspon između pojedinih faza njegova rada – i koliko ih ipak povezuje isti (ne)mir.

Od Gorgone i gotovo potpunog reduciranja slike do kasnije eksplozije boje i figure
ne vodi ravna linija. To je put pun skretanja, odbacivanja i novih početaka. Sederovo
slikarstvo ne boji se eksperimentirati. Možda zato i danas ostaje zanimljivo. Ono
ne nudi jednu jednostavnu priču o umjetničkom razvoju. Umjesto toga, nazire se nevjerojatnom
gustoćom silnica koje čine njegov stil prepoznatljivim.

## **Sederov trag koji ne blijedi**

U Ninu je sinoć prikazan djelić tog dugog i kompleksnog puta. No vrijednost [izložbe](https://zadar.tv/ivan-rabuzin-od-hrvatske-do-japana-izlozba-price-iz-prigorja/)
nije samo u tome da nas podsjeti na ono što je Seder već postigao, već otvara mogućnost
da se njegova djela reinterpretiraju bez unaprijed ponuđenog tumačenja.

Sederovo slikarstvo ne traži nužno da ga odmah razumijemo. Ono prije svega traži
da – zastanemo pred slikom. Od gorgonaške šutnje do snažne figuracije, od zatvorene
crne površine do boje koja gotovo izlazi na sve pore platna. Seder je cijeloga života
ispitivao koliko daleko slika može otići.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih
medija Agencije za medije.
