# Umjetna inteligencija dizajnira, Ruđer testira: potraga za novim terapijskim molekulama iz mora

- Link: https://zadar.tv/terapijske-molekule-iz-mora-projekt-toxicode/
- Published: 2026-11-20T20:15:12+01:00
- Author: Redakcija Zadar TV

U otrovima morskih organizama kriju se molekule koje bi mogle otvoriti put razvoju
novih lijekova. Njihov potencijal istražuju znanstvenici Prehrambeno-biotehnološkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i partnerskih tvrtki u
sklopu međunarodnog projekta **ToxiCode**, ukupne vrijednosti 3 milijuna eura.

## Projekt ToxiCode traži nove lijekove iz morskih otrova

**ZAGREB, 20. studeni 2026.** – Mogu li otrovne molekule kojima se morski organizmi
brane od predatora ili hvataju plijen poslužiti kao polazište za razvoj novih lijekova?
Odgovor na to pitanje traže znanstvenici i stručnjaci okupljeni u projektu **ToxiCode**,
koji povezuje istraživanje morske bioraznolikosti, umjetnu inteligenciju i eksperimentalnu
kemiju.

Projekt koordinira Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PBF),
koji u suradnji s tehnološkim partnerom In Silico d.o.o. predvodi razvoj računalnih
AI modela, dok među ključnim partnerima središnju eksperimentalnu ulogu ima **Institut
Ruđer Bošković (IRB)**, čiji će znanstvenici sintetizirati nove peptide osmišljene
uz pomoć umjetne inteligencije te laboratorijskim pokusima provjeravati njihovo 
djelovanje.

![terapijske molekule projekt ToxiCode antonio starčević](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/11/terapijske-molekule-projekt-ToxiCode-antonio-starcevic-1024x576.
webp)

Foto: IRB

## Peptidi iz otrova kao polazište za medicinska istraživanja

Životinjski otrovi sadrže složene mješavine biološki aktivnih molekula, među kojima
su i **peptidi**, kratki lanci aminokiselina sposobni za vrlo specifične interakcije
s molekulama u živim organizmima. Upravo svojstva zbog kojih neki od tih spojeva
mogu biti otrovni čine ih zanimljivima za medicinska istraživanja. Primjer već postoji:
lijek zikonotid, koji se koristi u liječenju teške kronične boli, sintetska je inačica
peptida pronađenog u otrovu jedne vrste morskog puža.

No, prirodni otrovi predstavljaju golemo i još nedovoljno istraženo područje. Otkrivanje
biološki aktivnih spojeva tradicionalnim metodama zahtijeva dugotrajno prikupljanje
uzoraka, njihovu analizu i velik broj laboratorijskih ispitivanja. Projekt **ToxiCode**
želi ubrzati taj proces tako da umjetna inteligencija iz postojećih i novoprikupljenih
podataka nauči prepoznavati odnose između strukture peptida i njihova biološkog 
djelovanja, a zatim predlaže nove molekule sa željenim svojstvima.

![Mikroskopski prikaz dijatomeja i raznih mikroorganizama u morskoj vodi s vidljivim
detaljima staničnih struktura na tamnoj podlozi](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/11/morski-organizmi-4-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Umjetna inteligencija predlaže nove molekule

> „Priroda je tijekom milijuna godina evolucije razvila molekule čiji potencijal
> tek počinjemo otkrivati. Projektom ToxiCode želimo uz pomoć umjetne inteligencije
> iskoristiti to znanje za razvoj novih molekula s mogućom medicinskom primjenom.
> Ključna je pritom suradnja sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković, koji će
> računalno osmišljene molekule sintetizirati i laboratorijski ispitati njihovo 
> djelovanje”, ističe prof. dr. sc. Antonio Starčević, voditelj projekta ToxiCode.

## Od računalnog modela do stvarne molekule

U središtu projekta nalazi se razvoj napredne računalne platforme koja kombinira
velike jezične modele prilagođene analizi proteinskih sekvenci i grafovske neuronske
mreže. Razvoj ove hibridne AI arhitekture predvodi istraživački tim Prehrambeno-
biotehnološkog fakulteta u suradnji s tvrtkom In Silico d.o.o., zaduženom za računalno
skaliranje sustava i programsku infrastrukturu.

Takav sustav omogućuje predviđanje interakcija peptida s biološkim ciljevima te 
računalni dizajn novih kandidata, uz istodobno razmatranje njihove potencijalne 
učinkovitosti, selektivnosti i toksičnosti.

![Živopisan koraljni greben s raznolikim ribama i morskim ježincem u plavoj morskoj
vodi](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/morski-organizmi-1-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Ruđer Bošković sintetizira i testira peptide

Upravo na prijelazu iz računalnog modela u laboratorij ključnu ulogu preuzima istraživački
tim s **Instituta Ruđer Bošković** pod vodstvom dr. sc. Marina Roje, znanstvenog
savjetnika i voditelja Laboratorija za kiralne tehnologije. Ovaj tim radit će na
pripremi odabranih peptida metodom sinteze na čvrstoj fazi (SPPS).

Njihova će se svojstva potom provjeravati odgovarajućim enzimskim i staničnim testovima,
kako bi se utvrdilo odgovaraju li stvarni rezultati predviđanjima umjetne inteligencije.

> „Umjetna inteligencija može predložiti tisuće molekula koje prema računalnim modelima
> imaju zanimljiva biološka svojstva. Međutim, tek kada takvu molekulu sintetiziramo
> i ispitamo njezino djelovanje, možemo početi procjenjivati njezin stvarni potencijal.
> To je jedan od ključnih zadataka našeg tima na Institutu Ruđer Bošković.

> Želimo utvrditi možemo li, polazeći od kemijskih rješenja koja je razvila priroda,
> osmisliti nove peptide koji će pokazati korisna biološka svojstva, uz što veću
> selektivnost i što manju toksičnost. Put od takvog rezultata do lijeka još je 
> dug, ali upravo na toj eksperimentalnoj provjeri počinje ozbiljan razvoj terapijskog
> kandidata”, ističe dr. sc. Marin Roje.

![terapijske molekule projekt ToxiCode marin roje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/11/terapijske-molekule-projekt-ToxiCode-marin-roje-1024x576.webp)

Foto: IRB

## Jadranska bioraznolikost kao izvor znanstvenih podataka

Posebna vrijednost projekta nalazi se u povezivanju naprednih digitalnih metoda 
s biološkom raznolikošću **Jadranskog mora**. Znanstvenici će istraživati slabo 
poznate peptide iz otrova morskih organizama, osobito žarnjaka, uključujući meduze
i srodne organizme.

U istraživanju će se koristiti javno dostupne znanstvene baze podataka, postojeće
zbirke proteomskih podataka te novi podaci dobiveni analizom uzoraka morskih organizama.
Projekt predviđa i znanstvenu suradnju s King’s College London, čija istraživačka
ekspertiza i zbirke podataka o otrovima žarnjaka predstavljaju važnu podlogu za 
razvoj računalnog modela.

## Projekt će generirati najmanje 2.000 kandidata

Tijekom projekta cilj je računalno generirati najmanje **2.000 kandidata**, od kojih
će se odabrani najperspektivniji peptidi sintetizirati i eksperimentalno ispitati.
Završni je cilj razviti funkcionalnu i validiranu platformu te identificirati molekule
koje bi mogle biti osnova za daljnji pretklinički razvoj.

![Kopepodi pod mikroskopom](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/morski-organizmi-
2-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Istraživanje nastoji smanjiti uzorkovanje u prirodi

Projekt ima i važnu dimenziju održivosti. Umjesto opsežnog prikupljanja otrova iz
životinjskih populacija, istraživači nastoje razviti sustav koji će prirodne podatke
koristiti kao osnovu za računalni dizajn, a zatim laboratorijski sintetizirati samo
odabrane molekule.

Time se želi smanjiti potreba za korištenjem životinjskih uzoraka i velikim brojem
pokusa, uz primjenu načela odgovornog istraživanja i zaštite bioraznolikosti.

## Financiranje projekta ToxiCode

Projekt se provodi u okviru poziva „Challenge program” (DIGIT.2.1.02) programa Digitalne,
inovativne i zelene tehnologije (DIGIT), koji zajednički provode Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i mladih (MZOM) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a financira se
sredstvima zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj / Svjetske banke.

## O projektu

Projekt **ToxiCode** – Transformacija peptida iz otrova u precizne terapije dešifriranjem
i unaprjeđenjem njihova evolucijskog koda (referentni broj ugovora: DIGIT.2.1.02.004)
provodi se od 1. studenoga 2025. do 31. listopada 2028. godine. Ukupna vrijednost
projekta iznosi 3,05 milijuna eura (od čega su 2,86 milijuna eura bespovratna sredstva).

Nositelj projekta je Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet, pod
vodstvom prof. dr. sc. Antonija Starčevića, a projektni partneri su [Institut Ruđer Bošković](https://www.irb.hr/Novosti/Umjetna-inteligencija-dizajnira-Ruder-testira-potraga-za-novim-terapijskim-molekulama-iz-mora),
In Silico d.o.o. i Impuls savjetovanje d.o.o.

![Mikroskopski prikaz dijatomeja, jednoceličnih algi različitih oblika koje svijetle
plavom bojom na crnoj pozadini](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/11/morski-
organizmi-3-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Partneri i istraživački ciljevi

Projekt se provodi u okviru poziva „Challenge program” (DIGIT.2.1.02) programa Digitalne,
inovativne i zelene tehnologije (DIGIT), koji zajednički provode Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i mladih (MZOM) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a financira se
sredstvima zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj / Svjetske banke (Zajam br.
9558-HR).

Za Institut Ruđer Bošković projekt predstavlja nastavak istraživanja prirodnih bioaktivnih
spojeva, kemijske sinteze i njihove moguće primjene u biomedicini, s ciljem povezivanja
temeljnih znanstvenih spoznaja s razvojem novih biotehnoloških rješenja.

## Napomena

Napomena: Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi IRB-a i ne odražavaju
nužno stajališta Europske unije, niti EU snosi odgovornost za njih.
