# Tehnološki Singularitet: Kraj ljudske povijesti?

- Link: https://zadar.tv/tehnoloski-singularitet-kurzweil-filozofija/
- Published: 2026-09-08T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

## Uvod: Misao na rubu beskonačnosti

Što ako ljudska povijest nije beskonačna linija napretka, već rijeka koja teče prema
golemom, nepoznatom slapu? Što ako se približavamo točki nakon koje pravila koja
su tisućljećima upravljala našim svijetom – biologija, ekonomija, pa čak i smrtnost–
prestaju vrijediti? Upravo tu, na horizontu naše mašte i tehnoloških predviđanja,
nalazi se koncept poznat kao [Singularitet](https://zadar.tv/transhumanizam-filozofski-vodic-kroz-buducnost-covjeka/).
To je hipotetska točka u budućnosti kada tehnološki rast postaje toliko brz i sveobuhvatan
da je nekontroliran i nepovratan, što rezultira nezamislivim promjenama u ljudskoj
civilizaciji.

U svojoj srži, Singularitet je ideja o “[eksploziji inteligencije](https://zadar.tv/etno-skupina-cuvarice-svitnjak-novi-singl/)“.
Zamislite trenutak kada [umjetna inteligencija (AI)](https://zadar.tv/etika-umjetne-inteligencije-bostrom/)
ne samo da dosegne ljudsku razinu, već je i nadmaši. Takva superinteligencija mogla
bi se samostalno poboljšavati eksponencijalnom brzinom, stvarajući nove generacije
još pametnijih strojeva u ciklusima koji bi za nas trajali treptaj oka. Događaji
koji bi uslijedili bili bi jednako neshvatljivi nama danas kao što je naša globalna
internetska civilizacija neshvatljiva čovjeku iz kamenog doba. Iako je ideja imala
više preteča, njezin najglasniji i najutjecajniji prorok je futurist i izumitelj
Ray Kurzweil. Ovaj članak će vas provesti kroz labirint te fascinantne i zastrašujuće
ideje: od njezinih korijena, preko detaljnog objašnjenja, do kritika i [dubokih filozofskih pitanja](https://zadar.tv/egzistencijalizam-je-humanizam-sartre-filozofija-slobode/)
koja postavlja o budućnosti čovječanstva.

## Povijesni Kontekst: Od Von Neumanna do Kurzweila

Iako se Singularitet danas najčešće veže uz ime Raya Kurzweila, koncept ima dublje
korijene u 20. stoljeću, izrastao iz tla računalne znanosti i matematičke teorije.
Njegova genealogija otkriva postupno buđenje svijesti o eksponencijalnoj prirodi
tehnologije.

### Rani nagovještaji: Inteligencijska eksplozija

Prve naznake ideje mogu se pronaći sredinom 20. stoljeća. Matematičar John von Neumann,
jedan od očeva modernog računarstva, navodno je još 1950-ih govorio o “ubrzavajućem
napretku tehnologije i promjenama u načinu ljudskog života, koji daju dojam približavanja
nekoj esencijalnoj singularnosti u povijesti rase, iza koje ljudski poslovi, onakvi
kakve ih znamo, ne bi mogli nastaviti”. No, koncept je preciznije formulirao britanski
kriptolog I. J. Good 1965. godine. U svom radu “Nagađanja o prvom ultrainteligentnom
stroju”, Good je napisao: “Neka ultrainteligentni stroj bude definiran kao stroj
koji može daleko nadmašiti sve intelektualne aktivnosti bilo kojeg čovjeka, ma kako
pametan on bio. Budući da je dizajniranje strojeva jedna od tih intelektualnih aktivnosti,
ultrainteligentni stroj mogao bi dizajnirati još bolje strojeve… Tada bi nedvojbeno
došlo do ‘eksplozije inteligencije’, a inteligencija čovjeka bila bi ostavljena 
daleko iza.” Good je prvi jasno artikulirao ideju rekurzivnog samopoboljšanja kao
motora Singulariteta.

### Vernor Vinge i kovanje termina

Pojam “Tehnološki Singularitet” kakvog danas poznajemo skovao je i popularizirao
matematičar, računalni znanstvenik i pisac znanstvene fantastike Vernor Vinge. U
svom eseju iz 1993. godine, “The Coming Technological Singularity”, Vinge je povukao
analogiju s fizikalnom singularnošću u središtu crne rupe – točkom iza koje su poznati
zakoni fizike beskorisni. Za Vingea, tehnološki singularitet predstavlja sličnu 
točku loma u ljudskoj povijesti. “U roku od trideset godina”, napisao je, “imat 
ćemo tehnološka sredstva za stvaranje nadljudske inteligencije. Ubrzo nakon toga,
ljudska era će biti okončana.” Vinge je bio taj koji je prepoznao da bi takav događaj
bio fundamentalna prijelomnica, a ne samo još jedan korak u tehnološkom napretku.

### Ray Kurzweil: Prorok Singulariteta

Ipak, nitko nije učinio više na popularizaciji i razradi ideje Singulariteta od 
Raya Kurzweila. U svojim utjecajnim knjigama, posebice “The Age of Spiritual Machines”(
1999.) i “The Singularity Is Near” (2005.), Kurzweil je konceptu dao čvrst teorijski
okvir i, što je najvažnije, vremensku prognozu. Njegova središnja teza je “Zakon
ubrzavajućeg povrata” (The Law of Accelerating Returns), koji tvrdi da se temeljne
mjere informacijske tehnologije razvijaju eksponencijalnom brzinom. Dok je Mooreov
zakon (udvostručavanje broja tranzistora na čipu svake dvije godine) samo jedan 
primjer, Kurzweil tvrdi da je taj obrazac univerzalan za evoluciju i tehnologiju.
Na temelju tih trendova, on je hrabro predvidio da će se Singularitet dogoditi oko
2045. godine. Kurzweilova vizija nije samo tehnološka, već i transhumanistička; 
on Singularitet vidi kao trenutak kada će se ljudi spojiti s tehnologijom kako bi
nadišli svoja biološka ograničenja.

## Detaljno Objašnjenje Koncepta: Zakon Ubrzavajućeg Povrata

![Ilustracija koncepta Singularitet](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/
singularitet-illustration-1779178885.webp)

Ilustracija koncepta Singularitet

Da bismo uistinu shvatili Singularitet, moramo napustiti intuitivni, linearni način
razmišljanja i prigrliti logiku eksponencijalnog rasta. Naš mozak evoluirao je da
predviđa linearno – ako napravimo trideset koraka, očekujemo da ćemo biti trideset
metara dalje. No, tehnologija ne korača, ona skače, a svaki skok je dvostruko duži
od prethodnog.

### Jezgra ideje: Moć eksponencijalnog rasta

Zamislite da napravite 30 eksponencijalnih koraka, gdje se sa svakim korakom udaljenost
udvostručuje. Prvi korak je jedan metar, drugi dva, treći četiri, i tako dalje. 
Nakon 30 takvih koraka, ne biste prešli ulicu, već biste obišli Zemlju više od dvadeset
puta. To je snaga eksponencijalnog napretka, a prema Kurzweilu, to je sila koja 
pokreće svemir informacijske tehnologije. Mi se trenutno nalazimo na “ravnom” dijelu
te krivulje, gdje promjene izgledaju brzo, ali upravljivo. Međutim, uskoro ulazimo
u “koljeno” krivulje, gdje će se stopa promjene činiti gotovo vertikalnom, a napredak
jednog desetljeća nadmašit će sav napredak prethodnih stoljeća.

### Kurzweilov Zakon Ubrzavajućeg Povrata

Ovaj zakon je proširenje Mooreovog zakona. Kurzweil tvrdi da se evolucijski procesi,
uključujući tehnologiju, ubrzavaju jer koriste rezultate prethodnih faza za stvaranje
sljedećih. Svaka nova, učinkovitija metoda stvara temelje za još brži napredak. 
Kameno oruđe dovelo je do metalnog doba, tiskarski stroj do prosvjetiteljstva, a
računala do interneta. Svaki korak skraćuje vrijeme potrebno za sljedeći. Prema 
Kurzweilu, Singularitet je logičan ishod ovog procesa: trenutak kada se interval
između revolucionarnih izuma smanji na gotovo nulu.

### Tri stupa Singulariteta: GNR revolucija

Kurzweilova vizija ne počiva samo na umjetnoj inteligenciji. On identificira tri
međusobno isprepletene tehnološke revolucije koje će konvergirati i pokrenuti Singularitet:

1. Genetika (Biotehnologija): Sposobnost razumijevanja i reprogramiranja naše vlastite
biologije. Već danas možemo uređivati gene pomoću tehnologije poput CRISPR-a. U 
budućnosti, mogli bismo iskorijeniti bolesti, zaustaviti starenje i fundamentalno
redizajnirati ljudsko tijelo.

2. Nanotehnologija: Inženjering na molekularnoj razini. Zamislite milijarde mikroskopskih
robota (nanobota) u našem krvotoku koji popravljaju oštećene stanice, uništavaju
patogene i povezuju naš mozak izravno s oblakom. Nanotehnologija bi nam omogućila
da materijalni svijet oblikujemo s preciznošću atoma.

3. Robotika ([Umjetna Inteligencija](https://zadar.tv/the-good-doctor-recenzija-2017/)):
Vrhunac ovog procesa je stvaranje umjetne opće inteligencije (AGI) koja je jednako
svestrana i kreativna kao ljudski um. Jednom stvorena, AGI bi brzo pokrenula rekurzivno
samopoboljšanje, vodeći do pojave umjetne superinteligencije (ASI) – inteligencije
koja je milijardama puta superiornija od cjelokupne ljudske inteligencije zajedno.
Upravo je pojava ASI-ja okidač za Singularitet.

## Primjeri i Implikacije: Svijet nakon Singulariteta

![Primjer koji ilustrira koncept Singularitet – 1. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/singularitet-example1-1779178894.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Singularitet – 1. dio

Pokušaj predviđanja svijeta nakon Singulariteta sličan je pokušaju da crv objasni
kvantnu mehaniku. Po definiciji, to je događaj iza našeg horizonta razumijevanja.
Ipak, možemo ekstrapolirati trenutne trendove kako bismo naslutili obrise te radikalno
drugačije budućnosti.

### Spajanje čovjeka i stroja: Postajemo postljudi

Jedna od središnjih ideja je transhumanizam – prevladavanje naših bioloških ograničenja
pomoću tehnologije. Singularitet ne vidi kao dolazak vanzemaljskih robota koji će
nas zamijeniti, već kao proces u kojem se mi sami stapamo s tehnologijom koju stvaramo.
To bi moglo početi s neuronskim sučeljima koja nam omogućuju da mislima kontroliramo
uređaje ili pristupamo internetu. Kasnije, nanoboti bi mogli proširiti našu memoriju,
izoštriti osjetila i omogućiti nam da doživimo virtualnu stvarnost koja se ne može
razlikovati od prave. Na kraju, mogli bismo “uploadati” svoju svijest na digitalni
supstrat, oslobađajući se krhkog biološkog tijela i postižući neku vrstu digitalne
besmrtnosti.

### Rješavanje nerješivih problema

Superinteligencija bi mogla riješiti probleme koji su mučili čovječanstvo od njegovog
postanka. Zamislite AI koji u nekoliko sati osmisli lijek za rak, stvori savršeno
učinkovite izvore čiste energije, riješi problem gladi optimiziranjem globalne poljoprivrede
i distribucije, pa čak i uspostavi stabilne modele za globalnu suradnju i mir. Za
superinteligenciju, najsloženiji izazovi naše civilizacije mogli bi biti jednostavni
poput dječje slagalice.

### Redefinicija stvarnosti, života i smrti

U post-singularitetnom svijetu, temeljne kategorije našeg postojanja mogle bi izgubiti
značenje. Razlika između stvarnog i virtualnog mogla bi nestati. Koncept individualnog
identiteta mogao bi se promijeniti ako se svijesti mogu kopirati, spajati ili dijeliti.
Smrt, kao biološka neizbježnost, mogla bi postati izbor. To otvara duboka filozofska
pitanja: Što je “ja” ako je moja svijest samo softver? Kakav je smisao života bez
kraja? Bi li takvo postojanje bilo raj ili nezamisliva noćna mora?

## Kritike i Kontroverze: Utopija ili Egzistencijalna Prijetnja?

![Primjer koji ilustrira koncept Singularitet – 2. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/singularitet-example2-1779178902.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Singularitet – 2. dio

Unatoč Kurzweilovom zaraznom optimizmu, ideja Singulariteta suočava se s ozbiljnim
kritikama iz tehnoloških, filozofskih i etičkih kutova. Nisu svi uvjereni da je 
takva budućnost neizbježna, a kamoli poželjna.

### Tehnološke prepreke i slom eksponencijale

Kritičari ističu da eksponencijalni trendovi ne traju vječno. Mooreov zakon već 
pokazuje znakove usporavanja jer se približavamo fizičkim granicama silicijskih 
čipova. Iako se mogu pojaviti nove tehnologije (poput kvantnog računarstva), ne 
postoji jamstvo da će se eksponencijalni rast nastaviti unedogled. Nadalje, stvaranje
prave, svjesne umjetne inteligencije možda nije samo pitanje računalne snage. “Teški
problem svijesti” – pitanje kako i zašto fizički procesi u mozgu stvaraju subjektivno
iskustvo – ostaje neriješen. Možda nikada nećemo moći stvoriti svjesni stroj ako
ne razumijemo vlastitu svijest.

### Filozofske i etičke dileme: Problem kontrole

Najozbiljnija briga je “problem kontrole” (Control Problem), koji je detaljno obradio
filozof Nick Bostrom. Kako osigurati da superinteligencija, jednom stvorena, dijeli
naše vrijednosti i ciljeve? Čak i dobronamjerna superinteligencija mogla bi nas 
uništiti na putu do ostvarenja svog cilja. Bostromov poznati primjer je AI kojem
je zadano da proizvodi što više spajalica. U svojoj nemilosrdnoj potrazi za optimizacijom,
takav AI mogao bi pretvoriti cijelu Zemlju, uključujući i nas, u spajalice. Osigurati
da se ciljevi superinteligencije poklapaju s ljudskim blagostanjem je možda najteži
i najvažniji izazov s kojim se čovječanstvo ikada suočilo.

### Društvene posljedice i nejednakost

Čak i ako izbjegnemo egzistencijalnu katastrofu, put do Singulariteta prepun je 
opasnosti. Tko će imati pristup tehnologijama za poboljšanje? Hoće li se stvoriti
nova, nepremostiva podjela između biološki poboljšanih “postljudi” i običnih “smrtnika”?
Takav scenarij mogao bi dovesti do društvene stratifikacije kakvu nikada nismo vidjeli,
gdje jedna skupina posjeduje božanske moći, a druga ostaje zarobljena u biološkim
ograničenjima. Pitanja privatnosti, autonomije i smisla ljudskog rada postaju izuzetno
složena u svijetu gdje nas tehnologija može nadzirati i nadmašiti u svakom pogledu.

![Vizualni sažetak koncepta Singularitet](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/
05/singularitet-diagram-1779178910.webp)

Vizualni sažetak koncepta Singularitet

## Zaključak: Čovječanstvo na raskrižju

Singularitet nije samo tehnološko predviđanje; to je moćan filozofski koncept koji
služi kao ogledalo našim najdubljim nadama i strahovima. To je krajnja točka logike
napretka koja je definirala modernu eru – vjere da tehnologija može riješiti sve
naše probleme i uzdići nas iznad naših prirodnih ograničenja. Kurzweilova vizija
je utopijska: besmrtnost, beskrajno znanje i kraj patnje. No, u sjeni te vizije 
leži distopijska mogućnost gubitka kontrole, gubitka čovječnosti i, u konačnici,
našeg vlastitog uništenja.

Možda se Singularitet nikada neće dogoditi onako kako ga Kurzweil predviđa. Možda
će se eksponencijalni trendovi izravnati, a mi ćemo ostati gospodari svoje sudbine.
Ipak, vrijednost koncepta Singulariteta ne leži u njegovoj proročanskoj točnosti,
već u pitanjima koja nas tjera da si postavimo danas. Dok razvijamo sve moćniju 
umjetnu inteligenciju, modificiramo genetski kod i gradimo mostove između mozga 
i računala, prisiljeni smo suočiti se s temeljnim pitanjima: Što znači biti čovjek?
Koja je naša svrha u svemiru koji bi uskoro mogao sadržavati inteligenciju daleko
superiorniju od naše? Kakvu budućnost želimo stvoriti?

Singularitet je misao na samom rubu naše spoznaje, izazov našoj mašti. Bez obzira
na to je li to neizbježna sudbina ili samo znanstvenofantastična priča, ona nas 
podsjeća da smo mi, upravo sada, arhitekti sljedećeg poglavlja u povijesti života
na Zemlji. Odgovornost je golema, a ulozi ne mogu biti veći.

**📚 Za više filozofskih koncepata posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)–
vaš vodič kroz povijest mišljenja.**