# Sveučilište u Zadru usvojilo Izjavu o prostoru kao zajedničkoj vrijednosti i odgovornosti

- Link: https://zadar.tv/sveuciliste-u-zadru-usvojilo-izjavu-o-prostoru-kao-zajednickoj-vrijednosti-i-odgovornosti/
- Published: 2026-09-30T10:29:28+02:00
- Author: ZDtv

Senat Sveučilišta u Zadru na [sjednici održanoj 29. rujna 2026.](https://www.unizd.hr/obavijesti/view/izjava-sveucilista-u-zadru-o-prostoru-kao-zajednickoj-vrijednosti-i-odgovornosti)
godine usvojio je Izjavu o prostoru kao zajedničkoj vrijednosti i odgovornosti. 
Dokument naglašava važnost odgovornog, razboritog i dugoročno održivog upravljanja
prostorom te upozorava na potrebu uravnoteženog pristupa razvoju koji uvažava prirodne,
kulturne, gospodarske i društvene vrijednosti.

U Izjavi se ističe kako prostor nije samo razvojni resurs, nego zajednička vrijednost,
životni ambijent i sastavni dio identiteta zajednice. Sveučilište pritom poziva 
javnost, institucije i stručnjake na odgovorno planiranje i donošenje odluka koje
će osigurati očuvanje prostora za buduće naraštaje.

![Sveučilište u Zadru usvojilo Izjavu o prostoru kao zajedničkoj vrijednosti i odgovornosti](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/09/sveuciliste-u-zadru-izjava-o-prostoru-
2026-2-1024x576.webp)

Foto: Canva

**IZJAVA SVEUČILIŠTA U ZADRU O PROSTORU KAO ZAJEDNIČKOJ VRIJEDNOSTI I ODGOVORNOSTI**

Polazeći od odgovornosti sveučilišta da znanjem, znanstvenim istraživanjem, obrazovanjem
i javnim djelovanjem pridonosi općemu dobru, Senat Sveučilišta u Zadru ovom Izjavom
želi upozoriti akademsku i širu javnost na potrebu odgovornoga, razboritoga i dugoročno
održivoga odnosa prema prostoru.

**_Prostor nije samo razvojni resurs. Prostor je zajednička vrijednost, životni 
ambijent i dio identiteta._**

U prostoru živimo i radimo, stvaramo i komuniciramo, odmaramo se i provodimo slobodno
vrijeme. U njemu se ostvaruju gospodarske djelatnosti, izgrađuju naselja i infrastruktura,
čuvaju prirodna i [kulturna baština](https://zadar.tv/category/kulturna-bastina/)
te oblikuju društveni odnosi i osjećaj pripadnosti. Prostor je istodobno naslijeđe
prethodnih naraštaja, okvir života sadašnjih naraštaja i vrijednost koju smo dužni
očuvati za one koji dolaze poslije nas.

Stoga ga nije primjereno promatrati isključivo kroz njegovu gospodarsku vrijednost,
niti razvoj svoditi na pojedine oblike korištenja prostora i interese samo nekih
njegovih korisnika. Legitiman interes pojedinca, poduzeća, ustanove ili javnoga 
tijela za korištenjem određenoga prostora mora biti razmatran u širem društvenom,
gospodarskom, kulturnom i ekološkom kontekstu. Pojedinačni interesi, bez obzira 
na njihovu ekonomsku snagu ili institucionalni položaj njihovih nositelja, ne smiju
poništiti zajednički i javni interes.

**_Prostor kao cjelina_**

Sveučilište u Zadru zauzima se za **holističko razumijevanje prostora**. Prirodne
i kulturne sastavnice prostora nisu međusobno odvojene kategorije, nego su rezultat
i čimbenik njihova trajnog i višestrukog prožimanja. Krajolik, naselja, obala, otoci,
more, poljoprivredne površine, šume, vode, prometnice i druga infrastruktura, kulturna
dobra i svakodnevni prostori života čine povezanu cjelinu.

Čovjek stoljećima mijenja prostor, prilagođavajući ga svojim potrebama, ali istodobno
i prostor svojim prirodnim obilježjima, mogućnostima i ograničenjima utječe na društvene
zajednice koje u njemu žive. Upravo zato odgovorno upravljanje prostorom ne znači
zaustavljanje razvoja niti isključivanje čovjekova djelovanja. Ono podrazumijeva
razborito usklađivanje legitimnih egzistencijalnih i razvojnih potreba s obvezom
da se vrijednosti prostora ne naruše nepovratno i da se štetni utjecaji čovjeka 
svedu na najmanju moguću mjeru.

Razvoj koji trajno umanjuje prirodnu, krajobraznu, kulturnu ili društvenu vrijednost
prostora, iscrpljuje njegove resurse ili znatno smanjuje mogućnosti njegova korištenja
budućim naraštajima teško se može smatrati istinskim razvojem. Kratkoročna gospodarska
korist ne bi smjela biti ostvarena po cijenu dugoročne degradacije prostora i smanjenja
kvalitete života.

**_Razborito planiranje i odgovornost za posljedice_**

Svaka veća intervencija u prostoru – bilo da je riječ o izgradnji javne i prometne
infrastrukture, zahvatima javnih ustanova i korporativnih subjekata, energetskim
i turističkim projektima, stambenoj izgradnji ili drugim privatnim i gospodarskim
zahvatima – treba biti **pomno razmotrena, stručno utemeljena, transparentno planirana
i odgovorno provedena**.

Takve intervencije potrebno je sagledavati višekriterijski, vodeći računa o njihovim
neposrednim i posrednim, pojedinačnim i kumulativnim te kratkoročnim i dugoročnim
učincima. Procjena prihvatljivosti nekoga zahvata ne smije se ograničiti samo na
njegovu tehničku izvedivost ili gospodarsku opravdanost, nego treba obuhvatiti utjecaj
na prirodu i okoliš, krajobraz, kulturnu baštinu, postojeće i buduće stanovništvo,
lokalno gospodarstvo, javnu infrastrukturu i ukupnu kvalitetu života.

Osobito je važno osigurati da planiranje i provedbu većih zahvata prati **neovisan
i kompetentan stručni nadzor**, utemeljen na provjerljivim podatcima, znanstvenim
spoznajama i jasno utvrđenim kriterijima. U takve procese potrebno je uključivati
stručnjake različitih profila koje imenuju nadležna javna tijela na transparentan
način, vodeći računa o njihovoj stručnoj neovisnosti i izbjegavanju sukoba interesa.

Jednako je važna pravodobna, sadržajna i argumentirana participacija javnosti. Građani
nisu samo korisnici prostora nego i njegovi dionici, a lokalne zajednice raspolažu
iskustvenim znanjem koje može biti dragocjeno u postupcima prostornoga planiranja
i odlučivanja.

**_Posebna odgovornost prema osjetljivim prostorima_**

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti prostorima izrazite prirodne osjetljivosti
te prostorima u kojima se susreće velik broj različitih, a nerijetko i međusobno
suprotstavljenih interesa.

U hrvatskom kontekstu među njima se osobito izdvajaju **krš, otoci, obalni pojas
i more**. Njihova prirodna obilježja, ograničeni resursi, osjetljivi ekosustavi 
i iznimna krajobrazna i kulturna vrijednost zahtijevaju osobito oprezno upravljanje.
More pritom nije samo gospodarski resurs, prometni put ili prostor turizma i rekreacije.
Ono je složen ekosustav, izvor hrane, prostor komunikacije i povezivanja, sastavnica
kulturnoga krajolika i jedan od temeljnih elemenata identiteta hrvatskoga društva.

Jednaku pozornost zahtijevaju **urbana područja i obalni pojas**, kao prostori najveće
koncentracije stanovništva, infrastrukture, kapitala i različitih funkcija. Upravo
se u njima osobito snažno očituju pritisci stanogradnje, turizma, prometa i drugih
gospodarskih djelatnosti te sukobi između javnih i privatnih interesa. U takvim 
okolnostima prostorno planiranje mora ostati jedan od ključnih instrumenata zaštite
javnoga interesa, a ne biti svedeno na naknadno prilagođavanje prostora već oblikovanim
pojedinačnim projektima.

**_Odgovornost akademske zajednice_**

Sveučilišta i druge znanstvene ustanove imaju posebnu odgovornost prema prostoru
i društvu u kojem djeluju. Njihova je zadaća stvarati i prenositi znanje, ali i 
kritički promišljati procese koji određuju kvalitetu života sadašnjih i budućih 
naraštaja.

Stoga **pozivamo akademsku zajednicu na aktivno sudjelovanje u istraživanju, planiranju
i praćenju promjena u prostoru i okolišu**. Znanstvenici i stručnjaci trebaju, neovisno
o izvoru financiranja pojedinoga istraživanja ili projekta, dosljedno čuvati svoju
znanstvenu i stručnu neovisnost. Njihova je odgovornost objektivno utvrđivati postojeće
stanje, višekriterijski razmatrati moguće posljedice zahvata, upozoravati na rizike
i neizvjesnosti te kontinuirano pratiti kvalitetu svih sastavnica okoliša.

Znanstveno i stručno mišljenje ima puni društveni smisao samo ako je utemeljeno 
na provjerljivim činjenicama, metodološki vjerodostojno i neovisno o partikularnim
interesima. Akademska sloboda stoga podrazumijeva i akademsku odgovornost: spremnost
da se znanje stavi u službu javnoga dobra, uključujući i onda kada znanstvene spoznaje
nisu u skladu s kratkoročnim gospodarskim, političkim, institucijskim ili drugim
interesima.

Sveučilište u Zadru poticat će interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja
prostora koja povezuju prirodne, tehničke, biomedicinske, društvene i humanističke
znanosti te umjetničko područje. Složenost suvremenih prostornih i okolišnih izazova
nadilazi mogućnosti pojedinačnih disciplina i zahtijeva njihovu suradnju, kao i 
dijalog znanosti s javnom upravom, gospodarstvom, civilnim društvom i lokalnim zajednicama.

**_Obrazovanje za odgovornost_**

Odgovoran odnos prema prostoru nije moguće ostvariti samo zakonima, prostornim planovima,
administrativnim postupcima i nadzorom. Njegov je najvažniji preduvjet **obrazovan,
osviješten i odgovoran čovjek**.

Zato pozivamo sve dionike sustava odgoja i obrazovanja da, od najranijih razina 
obrazovanja do sveučilišta i cjeloživotnoga učenja, sustavno razvijaju znanja, sposobnosti
i vrijednosti potrebne za razumijevanje prostora i odgovorno postupanje prema prirodi
i okolišu. To se može i treba ostvarivati unutar formalnih kurikuluma, ali i terenskim
radom, izvannastavnim aktivnostima, javnim predavanjima, građanskim inicijativama
te svim drugim oblicima obrazovanja i društvenoga djelovanja.

Ekološka svijest nije samo pitanje poznavanja prirodnih procesa, propisa ili načela
održivoga razvoja. Ona je **prvorazredno etičko pitanje** – pitanje našega odnosa
prema drugim ljudima, drugim živim bićima, zajedničkim dobrima i naraštajima koji
tek dolaze. Odgovornost prema prostoru stoga je nerazdvojiva od odgovornosti prema
čovjeku.

**_Prostor koji smo naslijedili i prostor koji ostavljamo_**

Sveučilište u Zadru ovom Izjavom poziva tijela državne, regionalne i lokalne vlasti,
znanstvene i obrazovne ustanove, gospodarske subjekte, organizacije civilnoga društva,
medije i sve građane da pridonesu stvaranju kulture odgovornoga odnosa prema prostoru.

Razvoj je potreban. Izgradnja je potrebna. Gospodarske aktivnosti, infrastruktura,
stanovanje, proizvodnja, turizam i drugi oblici korištenja prostora sastavni su 
dio života i razvoja društva. Međutim, nijedan pojedinačni zahvat ne bi trebalo 
promatrati izdvojeno od prostora čijim dijelom postaje niti od zajednice na koju
utječe.

**_Prostor nije neograničen, nije obnovljiv u svim svojim sastavnicama i nije vlasništvo
samo jednoga naraštaja._**

Naša je zajednička obveza koristiti ga razborito, uređivati ga odgovorno i mijenjati
ga samo uz puno razumijevanje mogućih posljedica. Ono što danas gradimo, uklanjamo,
prenamjenjujemo ili nepovratno mijenjamo postaje dio prostornoga nasljeđa budućih
naraštaja.

Sveučilište u Zadru stoga će, u skladu sa svojim znanstvenim, obrazovnim i društvenim
poslanjem, promicati kulturu dijaloga, odgovornosti i odlučivanja utemeljenoga na
znanju. Svojim istraživanjima, nastavom i javnim djelovanjem nastavit će pridonositi
razumijevanju složenih odnosa između čovjeka, društva, prirode i prostora te zagovarati
razvoj koji unapređuje kvalitetu života, a istodobno čuva prirodnu i kulturnu baštinu
kao zajedničko dobro.

**Čuvati prostor ne znači odreći se razvoja. To znači razvijati se tako da prostor
koji smo naslijedili ne osiromašimo, nego ga, koliko god je moguće, očuvanoga i 
oplemenjenoga predamo budućim naraštajima.**

Rektor:

prof. dr. sc. Josip Faričić