# Rana intervencija: Ključna podrška djeci s cerebralnom paralizom i njihovim obiteljima

- Link: https://zadar.tv/rana-intervencija-podrska-djeci-obiteljima/
- Published: 2026-10-07T08:22:14+02:00
- Author: ZDtv

Posljednjih godina fokus javnih politika u većini suvremenih društava naglašava 
važnost uvođenja rane intervencije u djetinjstvu koja se pokazala učinkovitom za
društvo u cjelini iz različitih razloga. Rana intervencija u djetinjstvu podrazumijeva
stručne, terapijske i savjetodavne usluge namijenjene djeci od rođenja do sedme 
godine života (ili do polaska u školu) koja imaju razvojne rizike ili utvrđene razvojne
teškoće. Suvremeni koncept rane intervencije temelji se na paradigmi obitelji usmjerenog
pristupa u okviru kojeg su roditelji ravnopravni partneri koji kroz vodstvo i podršku
od strane stručnjaka ojačavaju vlastite kompetencije za prepoznavanje svakodnevnih
situacija u okviru kojih mogu podržati komunikacijski, jezični, govorni i/ili motorički
razvoj djeteta.

Stručna podrška može ublažiti ili spriječiti ozbiljnije poteškoće u kasnijem životu
te djetetu osigurati najbolju moguću osnovu za razvoj. Važnost razvoja, dostupnosti
i uvođenja različitih usluga iz domene rane intervencije očituje se u sljedećim 
ključnim aspektima:

## Ključni aspekti rane intervencije

### Pravovremena podrška

Usluge se pružaju čim se uoče razvojni rizici, odstupanja ili sumnje na teškoće,
bez čekanja službene dijagnoze.

### Djelovanje u prirodnom okruženju

Intervencija se ne izjednačava s radom provedenim sa stručnjakom u kabinetu, već
se provodi i u djetetovom svakodnevnom, prirodnom okruženju.

### Osnaživanje obitelji

Dugoročni učinak ovisi o snazi podrške usmjerene na cijelu obitelj i unapređenje
njihove kvalitete života.

### Prevencija težih posljedica

Brza reakcija u najranijoj dobi sprečava ili ublažava zaostajanje u razvoju.

![Infografika koja prikazuje četiri ključna aspekta rane intervencije. Prvi prikazuje
ikonu sata i tekst "Pravovremena podrška" (usluge čim se uoče rizici). Drugi prikazuje
ikonu kuće i tekst "Djelovanje u prirodnom okruženju" (svakodnevica djeteta). Treći
prikazuje obitelj i tekst "Osnaživanje obitelji" (unapređenje kvalitete života).
Četvrti prikazuje ikonu štita i tekst "Prevencija težih posljedica" (sprečavanje
zaostajanja u razvoju).](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/10/4-stupa-rane-
razvojne-podrske-1024x576.webp)

Četiri temeljna stupa rane intervencije. Suvremeni pristup izlazi izvan okvira tradicionalnog
rada u kabinetu te naglasak stavlja na djetetovo prirodno okruženje i osnaživanje
cijele obitelji kao ravnopravnih partnera u terapijskom procesu.

## Postupak ostvarivanja prava na ranu intervenciju

Ostvarivanje prava na usluge iz domene rane intervencije, koja se u zakonodavstvu
sustava socijalne skrbi naziva uslugom rane razvojne podrške, se provodi kroz nekoliko
koraka. Važno je naglasiti da za pokretanje postupka nije nužno čekati konačnu medicinsku
dijagnozu ili potvrdu iste, već je dovoljna sumnja na razvojno odstupanje ili uočeni
razvojni rizik.

### Koraci u ostvarivanju prava

#### Prvi korak: liječnički pregled i mišljenje

Odlazak obitelji djetetovom izabranom pedijatru (ili neonatologu, ako se radi o 
prijevremeno rođenom djetetu). Pedijatar će procijeniti djetetovo stanje i izdati
stručno mišljenje o potrebi za ranom intervencijom, odnosno ranom razvojnom podrškom.

#### Drugi korak: odlazak u Hrvatski zavod za socijalni rad

S dobivenim mišljenjem liječnika, obitelj se obraća područnom uredu Hrvatskog zavoda
za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Ondje podnosi službeni zahtjev za priznavanje
prava na uslugu rane razvojne podrške.

#### Treći korak: procjena pružatelja usluge

Nakon zaprimanja zahtjeva, Zavod upućuje obitelj ovlaštenom pružatelju usluge. Stručni
tim pružatelja provodi inicijalnu procjenu djeteta te daje mišljenje o potrebnom
intenzitetu, trajanju i učestalosti podrške.

#### Četvrti korak: izdavanje rješenja

Na temelju liječničkog mišljenja i procjene stručnog tima pružatelja usluga, Hrvatski
zavod za socijalni rad donosi službeno rješenje kojim se djetetu priznaje pravo 
na uslugu rane razvojne podrške koja je za obitelj besplatna.

![Infografika u 4 koraka s naslovom "Kako ostvariti pravo na ranu intervenciju?".
Prvi korak prikazuje liječnički pregled i mišljenje pedijatra. Drugi korak prikazuje
odlazak u Hrvatski zavod za socijalni rad radi podnošenja zahtjeva. Treći korak 
prikazuje inicijalnu procjenu djeteta kod ovlaštenog pružatelja usluge. Četvrti 
korak prikazuje izdavanje rješenja za besplatnu uslugu rane razvojne podrške. Na
dnu je istaknuta važna napomena da za pokretanje postupka nije nužno čekati konačnu
dijagnozu, već je dovoljna sumnja na razvojno odstupanje ili rizik.](https://zadar.
tv/wp-content/uploads/2026/10/postupak-ostvarivanja-rane-razvojne-podrske-1024x576.
webp)

Putokaz za ostvarivanje prava na ranu razvojnu podršku u sustavu socijalne skrbi.
Važno je naglasiti: za pokretanje ovog postupka i obraćanje Hrvatskom zavodu za 
socijalni rad nije nužno čekati konačnu medicinsku dijagnozu – dovoljna je sumnja
na razvojni rizik ili odstupanje.

## Utjecaj rane intervencije na razvoj djeteta i obitelji

Rano prepoznavanje i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su zbog stimulacije
neuroplastičnosti djetetova mozga u razdoblju kada se on najbrže razvija. Budući
da je [cerebralna paraliza](https://zadar.tv/svjetski-dan-cerebralne-paralize-vidljivost-razumijevanje/)
trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, cilj podrške je maksimalno 
razvijanje djetetovih potencijala, sprečavanje sekundarnih komplikacija i postizanje
što veće samostalnosti u području motoričkih vještina, komunikacije, hranjenja i
ostalih vještina svakodnevnog života.

Također, stručna podrška u ranoj dobi doprinosi uspješnijem uključivanju u redovne
dječje vrtiće i obrazovne programe, ali I općoj kvaliteti života, uključujući djetetovo
[samopouzdanje](https://zadar.tv/kako-prijelazi-u-obrazovanju-utjecu-na-socio-emocionalno-blagostanje-djece-i-mladih/).
Posebno je važno ne zaboraviti važnost psihološke i praktične podrške obitelji koju
bi rana intervencija trebala njegovati, u smislu smanjenja obiteljskog stresa i 
uspostave istinskog partnerskog odnosa s roditeljima, što dokazano doprinosi ostvarivanju
punog potencijala djeteta u odrasloj dobi.

## Istraživanja potreba u Hrvatskoj

Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), čiji je cilj unapređenje
kvalitete života obitelji djece rane životne dobi s razvojnim rizicima i teškoćama
i njihovih obitelji, kontinuirano provodi istraživanja njihovih potreba s različitim
fokusima i u različitim lokalnim zajednicama. Tako su jedno od istraživanja proveli
studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u okviru kolegija „Psihologija roditeljstva“
pod mentorstvom prof. dr . sc. Gordane Keresteš u sklopu svojih projekata društveno
korisnog učenja.

Studenti su osmislili i proveli kvantitativno istraživanje putem online ankete te
kvalitativno istraživanje kroz polustrukturirane intervjue. Kvantitativno istraživanje
je provedeno putem online upitnika koji je ispunilo 50 sudionika (49 majki i jedan
otac). Analiza rezultata pokazala je da roditelji izvještavaju o dugom vremenskom
razdoblju potrebnom od početne sumnje do postavljanja dijagnoze: prosječno vrijeme
čekanja na dijagnozu je 19.5 mjeseci, a u nekim slučajevima se čeka i pet godina.
Pritom su roditelji izloženi povećanom stresu, a dijete i obitelj imaju poteškoće
u ostvarivanju svojih prava na podršku i ranu intervenciju u djetinjstvu. Otprilike
polovica roditelja smatra da je rana intervencija trebala započeti ranije, a ocjene
zadovoljstva majki brzinom i pravovremenošću intervencije pokazuju značajne razlike
ovisno o vrsti teškoća.

Zadovoljstvo je daleko manje kod kompleksnih teškoća i više različitih poremećaja,
nego kod, primjerice, majki djece kod koje su utvrđene poteškoće u govoru i jeziku.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da su najveće brige roditelja, a samim time i 
roditeljski stres, vezani uz neizvjesnost oko djetetove emocionalne prilagodbe na
život s teškoćama i odbacivanje/isključenost djeteta od strane društvene okoline,
kao i djetetovu nemogućnost za samostalan život u odrasloj dobi te odnos vršnjaka
prema djetetu.

![Infografika s naslovom "Izazovi u praksi i rezultati istraživanja" koja prikazuje
rezultate HURID istraživanja o ranoj intervenciji u Hrvatskoj. Prvi dio ističe "
19.5 mjeseci" kao prosječno vrijeme čekanja od prve sumnje do dijagnoze (u nekim
slučajevima i do 5 godina) s podacima da je u istraživanju sudjelovalo 50 roditelja(
49 majki i 1 otac). Srednji dio prikazuje da "50% roditelja smatra da je rana intervencija
trebala započeti ranije". Desni dio, pod nazivom "Najveći izazovi i brige roditelja",
navodi: predugo čekanje na termine u državnim institucijama, prostornu udaljenost
stručnjaka, financijski pritisak i oslanjanje na privatnu praksu te roditeljski 
stres i strah od neprihvaćanja djeteta. U kutu je naveden izvor: HURID & FFZG (Psihologija
roditeljstva).](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/10/hurid-istrazivanje-vrijeme-
cekanja-dijagnoza-1024x576.webp)

Prikaz ključnih problema s kojima se susreću roditelji djece s teškoćama u razvoju
u Hrvatskoj, temeljen na istraživanju HURID-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Zabrinjavajuće dug period čekanja na dijagnozu i preopterećenost državnih institucija
izravno utječu na povećanje roditeljskog stresa i odgađanje početka intervencije.

### Problemi i izazovi u praksi

Također, provedeni intervjui s roditeljima dodatno su ukazali na glavne probleme
s kojima se susreću roditelji djece s teškoćama u razvoju: nedostatak stručne pomoći
koji se očituje u predugom čekanju na zakazani termin u državnim institucijama te
prostornoj udaljenosti stručnjaka, ali i neljubaznost i needuciranost stručnjaka.
Sve navedeno za posljedicu ima veću orijentiranost roditelja na usluge stručnjaka
u privatnoj praksi.

Iako su intervjuirani roditelji vrlo motivirani pružiti svom djetetu najbolju podršku,
ne mogu to učiniti sami, već im je potrebno povezivanje sa stručnjacima i razumijevanje
od strane okoline. Ovo istraživanje ukazalo je kako na razinu zabrinutosti i roditeljskog
stresa bitno utječe vrijeme čekanja na dijagnozu, jer je sama dijagnoza često preduvjet
da bi obitelj ostvarila pravo na potrebnu podršku. HURID sustavno zagovara pružanje
podrške djeci i obiteljima već kod postojanja sumnje na razvojni rizik ,kako bi 
se izbjeglo nepotrebno gubljenje vremena u ranoj dobi.

Međutim, u praksi smo svjedoci nepostojanja međusektorskog, interdisciplinarnog,
integriranog i koordiniranog sustava rane intervencije u djetinjstvu te zbog toga
obitelji lutaju kroz sustave zdravstva, socijalne skrbi i ranog i predškolskog odgoja
i obrazovanja u potrazi za uslugama. Takve situacije dovode do sagorijevanja, narušavanja
zdravlja i socijalnog funkcioniranja obitelji te dodatno nepovoljnu utječu na djetetovo
rano učenje i usvajanje svakodnevnih vještina.

### Aktivnosti i vizija HURID-a

Ovo istraživanje potreba roditelja djece s razvojnim rizicima i teškoćama jedno 
je u nizu aktivnosti koje HURID provodi sa studentima pomagačkih struka i budućim
stručnjacima rane intervencije u djetinjstvu u okviru projekata društveno korisnog
učenja. Vizija HURID-a je osnaživanje budućih stručnjaka te jačanje njihovih kapaciteta
za empatiju u grupnom radu, timsku suradnju i društvenu odgovornost.

Ove aktivnosti HURID nastavlja provoditi i kroz projekt #Nauči&Uključi: uključena
zajednica – inkluzivno društvo, uz financijsku podršku Švicarske Konfederacije u
sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a u partnerstvu s Edukacijsko-rehabilitacijskim
fakultetom, Filozofskim fakultetom, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta,
Učiteljskim fakultetom te udrugom DEBRA – Društvom oboljelih od bulozne epidermolize.

Iako postoje zakonske pretpostavke za uslugu rane razvojne podrške, klinička praksa
i različita istraživanja pokazuju da roditelji i nadalje nisu zadovoljni organizacijom
i dostupnošću podrške te da postoji prostor za unapređenje kvalitete života obitelji
djece rane životne dobi s razvojnim rizicima i teškoćama. Svakako je ključno nastaviti
promicati važnost stvaranja sustava rane intervencije na nacionalnoj razini, ali
i ojačavati lokalnu zajednicu za umrežavanje i korištenje trenutno dostupnih resursa.

Tekst je prenesen sa stranice: **[Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize](https://www.hsucdp.hr/rana-intervencija-u-djetinstvu-i-cerebralna-paraliza/)**

Izvori:
– Sažetak istraživanja potreba roditelja i djece s razvojnim rizicima i 
teškoćama, potreba stručnjaka različitih profila i potreba za osnaživanjem organizacija
civilnog društva u Krapinsko-zagorskoj županiji, HURID, 2023.– Rješenje za ranu 
intervenciju u djetinjstvu na dohvat ruke: Zaustavimo kršenje prava djece s razvojnim
rizicima, odstupanjima i teškoćama u Hrvatskoj, HURID, srpanj 2023.

Autorice:– prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša, predsjednica Upravnog odbora HURID-
a– Marina Šimanović, izvršna direktorica HURID-a (prof. psih., spec. rehab. educ.)–
Blanka Turza, programska voditeljica HURID-a (ovlaštena savjetodavna terapeutkinja)