# Put u središte Zemlje: Esej o Verneovoj bezvremenskoj avanturi

- Link: https://zadar.tv/put-u-srediste-zemlje-jules-verne-esej/
- Published: 2026-08-15T22:00:00+02:00
- Author: Jadranko Knez

## Uvod: Vrata u nepoznati svijet

U panteonu velikih pripovjedača, Jules Verne zauzima posebno mjesto. On nije samo
pisac; on je arhitekt mašte, inženjer snova i prorok tehnološkog doba koje je tek
svitalo. Njegov opus, nastao u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja temelj 
žanra koji danas poznajemo kao [znanstvena fantastika](https://zadar.tv/esej-zombie-survival-guide-max-brooks/).
Verne je posjedovao rijedak dar da znanstvene činjenice svoga vremena – geografiju,
geologiju, astronomiju, fiziku – preplete s nevjerojatnom avanturom, stvarajući 
priče koje su istovremeno obrazovale i očaravale. Roman “Put u središte Zemlje” (
Voyage au centre de la Terre), objavljen 1864. godine, možda je i najčišći izraz
te njegove genijalnosti. To je djelo koje poziva čitatelja da odbaci nevjericu i
krene na [putovanje](https://zadar.tv/gulliverova-putovanja-jonathan-swift-esej/)
koje prkosi logici, gravitaciji i samim granicama ljudskog iskustva.

Kontekst u kojem roman nastaje ključan je za njegovo razumijevanje. [Devetnaesto stoljeće](https://zadar.tv/razbojnici-friedrich-schiller-analiza-drame/)
bilo je doba velikih otkrića i industrijske revolucije. Znanost je prestala biti
isključivo domena akademskih krugova i postala je dio javnog diskursa. Teorije o
postanku Zemlje, fosili prapovijesnih bića i neistraženi dijelovi planeta golicali
su maštu javnosti. Verne je taj kolektivni zanos kanalizirao u narativ. Priča započinje
naizgled banalno: u Hamburgu, ekscentrični profesor mineralogije Otto Lidenbrock
pronalazi stari rukopis islandskog alkemičara Arnea Saknussemma. Unutar njega skriven
je kriptogram koji otkriva put do samog središta našeg planeta. Za Lidenbrocka, 
to nije poziv na ludost, već [znanstveni imperativ](https://zadar.tv/kategoricki-imperativ-kantova-etika-univerzalne-duznosti/).
U pratnji svog nećaka, opreznog i skeptičnog Axela, te šutljivog i snalažljivog 
islandskog vodiča Hansa, on kreće prema Islandu, gdje će se kroz krater ugašenog
vulkana Snæfellsjökull spustiti u nepoznato. Ono što slijedi nije samo fizički silazak,
već i [putovanje kroz geološka razdoblja Zemlje](https://zadar.tv/kako-uciniti-svaku-kombinaciju-elegantnijom/)
i, još važnije, u dubine ljudske ustrajnosti, [straha](https://zadar.tv/kako-se-rijesiti-straha-od-stvaranja/)
i čuđenja.

## Galerija likova: Trojstvo istraživača

Snaga Verneova pripovijedanja ne leži samo u grandioznosti ideje, već i u vješto
skiciranim, arhetipskim likovima koji predstavljaju različite aspekte ljudske prirode
suočene s nepoznatim. Njihova dinamika pokretač je radnje i izvor kako humora, tako
i napetosti.

### Profesor Otto Lidenbrock: Arhetip ekscentričnog znanstvenika

Profesor Lidenbrock je utjelovljenje znanstvene strasti koja graniči s opsesijom.
On je čovjek enciklopedijskog znanja, poliglota i vrhunski mineralog, no istovremeno
je nevjerojatno nestrpljiv, tvrdoglav i često lišen socijalne inteligencije. Za 
njega, svijet je skup problema koje treba riješiti i hipoteza koje treba dokazati.
Otkriće Saknussemmove poruke za njega nije tek mogućnost, već kategorički imperativ.
Spreman je riskirati vlastiti život i živote svojih suputnika radi potvrde teorije.
Njegova slijepa vjera u znanost istovremeno je njegova najveća snaga i najveća mana.
On je taj koji tumači geološke formacije, identificira prapovijesne fosile i navigira
ekspediciju, no često je potpuno slijep za ljudske potrebe – glad, žeđ, umor i strah.
Kroz njegove duge, didaktičke monologe, Verne educira čitatelja, pretvarajući Lidenbrocka
u medij za prijenos znanja. Ipak, on nije jednodimenzionalan lik; ispod njegove 
grube vanjštine krije se istinska privrženost nećaku Axelu i duboko poštovanje prema
hrabrosti vodiča Hansa.

### Axel: Glas razuma i srce priče

Ako je Lidenbrock mozak ekspedicije, Axel je njezino srce. Kao pripovjedač, on je
naš prozor u ovaj fantastični svijet. Za razliku od svog strica, Axel je oprezan,
skeptičan i sklon strahu. On predstavlja glas razuma koji neprestano postavlja pitanja
koja bi si i sam čitatelj postavio: Je li ovo uopće moguće? Što ako ostanemo bez
vode? Kako ćemo se vratiti? Njegova unutarnja borba između ljubavi prema zaručnici
Graüben (koja ga, ironično, potiče na avanturu) i egzistencijalnog straha od nepoznatog
čini ga najljudskijim i najprepoznatljivijim likom. Kroz njegove oči doživljavamo
čuđenje pri pogledu na podzemno more, divovske gljive i borbu prapovijesnih čudovišta,
ali i očaj kada se izgubi u mračnim tunelima ili kada ekspediciji ponestane vode.
Njegov put u središte Zemlje ujedno je i putovanje osobnog sazrijevanja. Iz plašljivog
mladića koji se opire avanturi, on se preobražava u hrabrog istraživača koji na 
kraju pronalazi snagu da se suoči s najvećim opasnostima.

### Hans Bjelke: Tihi heroj i anđeo čuvar

Treći član ekspedicije, islandski vodič Hans, potpuna je suprotnost brbljavom profesoru
i anksioznom Axelu. On je čovjek od malo riječi, ali beskrajne snalažljivosti i 
nepokolebljive smirenosti. Dok se Lidenbrock bavi teorijom, a Axel emocijama, Hans
se bavi preživljavanjem. On je taj koji popravlja opremu, pronalazi vodu, gradi 
splav i spašava živote svojih suputnika bez imalo drame. Njegova šutljivost nije
znak nedostatka inteligencije, već duboke povezanosti s prirodom i razumijevanja
njezinih zakona. Hans predstavlja praktičnu mudrost, fizičku izdržljivost i tihu
snagu koja je nužna da bi se teorijske ambicije Lidenbrocka uopće mogle ostvariti.
On je tihi stup ekspedicije, anđeo čuvar koji osigurava da se znanstvena znatiželja
ne završi tragično.

## Tematski slojevi: Između znanosti i čuda

Ispod uzbudljive površine avanturističkog romana, “Put u središte Zemlje” istražuje
nekoliko dubokih tema koje ga čine relevantnim i danas.

### Sukob znanja i nepoznatog

Roman je u svojoj srži oda znanstvenoj metodi, ali i priznanje njezinih granica.
Profesor Lidenbrock kreće na putovanje naoružan svim znanjem 19. stoljeća, uvjeren
da može klasificirati, imenovati i objasniti sve što će pronaći. Međutim, podzemni
svijet neprestano prkosi njegovim očekivanjima. Nailaze na fenomene koje tadašnja
znanost nije mogla objasniti: golemo podzemno more, izvor svjetlosti nepoznatog 
porijekla, prapovijesna bića koja su trebala biti izumrla. Verne time postavlja 
važno pitanje: što se događa kada se znanstvena teorija suoči s čudom? Roman slavi
potragu za znanjem, ali istovremeno zadržava osjećaj misterije i poniznosti pred
silama koje nadilaze ljudsko razumijevanje.

### Priroda kao protagonist i antagonist

Zemljina unutrašnjost u romanu nije samo pasivna pozadina, već aktivan i nepredvidiv
lik. Ona je istovremeno izvor ljepote i smrtonosne opasnosti. Verneovi opisi kristalnih
špilja, šuma divovskih gljiva i fosforescentnog svjetla ispunjeni su osjećajem divljenja.
S druge strane, priroda je i neumoljivi protivnik. Ekspedicija se bori protiv dehidracije,
gubi se u labirintima tunela, preživljava električnu oluju na podzemnom moru i biva
izbačena na površinu erupcijom vulkana. Priroda je prikazana kao veličanstvena, 
ali i potpuno ravnodušna prema sudbini malenih ljudi koji su se usudili kročiti 
u njezino carstvo.

### Ljudska ustrajnost i duh otkrića

Možda najvažnija tema romana jest slavljenje ljudske znatiželje i nesalomljivog 
duha. Unatoč gotovo sigurnoj smrti u više navrata, trojica istraživača nikada ne
odustaju. Lidenbrockova znanstvena tvrdoglavost, Axelov novopronađeni osjećaj dužnosti
i Hansova nepokolebljiva lojalnost tjeraju ih naprijed. To je tema koja se provlači
kroz čitav Verneov opus: vjera u to da ljudski intelekt, hrabrost i suradnja mogu
prevladati i najveće prepreke. Roman je optimistična himna ljudskom potencijalu 
i vječnoj želji da se zaviri iza horizonta, bilo na površini Zemlje ili u njezinim
najdubljim tajnama.

## Verneov stil: Pedagoška avantura

Stil [Julesa Vernea](https://zadar.tv/put-oko-svijeta-u-80-dana-jules-verne-esej/)
jedinstven je spoj napetog pripovijedanja i didaktičkog izlaganja. Kao pisac koji
je svoje romane često objavljivao u nastavcima (tzv. roman-feuilleton), bio je majstor
stvaranja napetosti i završavanja poglavlja na najuzbudljivijem mogućem mjestu (
cliffhanger), tjerajući čitatelje da s nestrpljenjem iščekuju sljedeći broj časopisa.
Radnja je brza, dinamična i ispunjena stalnim preokretima.

Istovremeno, Verne je duboko vjerovao u obrazovnu ulogu književnosti. Njegovi romani
prepuni su detaljnih opisa i znanstvenih objašnjenja. Kroz Lidenbrockove lekcije,
čitatelj uči o geološkim slojevima, povijesti paleontologije, osnovama kriptografije
i fizikalnim zakonima. Iako su mnoge od tih znanstvenih teorija danas zastarjele(
primjerice, ideja da unutrašnjost Zemlje može biti šuplja i nastanjiva), one su 
u trenutku pisanja bile relevantne i davale su priči auru znanstvene utemeljenosti.
Taj spoj fantastičnog i činjeničnog, avanture i edukacije, ključ je Verneove trajne
privlačnosti. On uspijeva učiniti učenje uzbudljivim, a avanturu intelektualno poticajnom.

## Osobni dojam: Bezvremenska čarolija silaska

Čitati “Put u središte Zemlje” danas, u doba kada imamo satelitske snimke svakog
kutka planeta i seizmološke podatke o njegovoj jezgri, posebno je iskustvo. Lako
je odbaciti roman kao znanstveno naivnu fantaziju. No, to bi bio promašaj. Njegova
vrijednost ne leži u znanstvenoj točnosti, već u sposobnosti da probudi iskonski
osjećaj čuđenja. Verne nas podsjeća na vrijeme kada je svijet još uvijek bio pun
neistraženih prostranstava i kada se činilo da je sve moguće.

Ono što me kao kritičara i čitatelja uvijek iznova fascinira jest čista, nepatvorena
radost otkrića koja prožima svaku stranicu. To je optimizam 19. stoljeća u svom 
najboljem izdanju – vjera da znanost i ljudska upornost mogu otključati sve tajne
svemira. U današnjem, često ciničnom i distopijskom svijetu znanstvene fantastike,
Verneov entuzijazam djeluje okrepljujuće. On nas ne upozorava na opasnosti tehnologije,
već slavi njezine mogućnosti. Putovanje Lidenbrocka, Axela i Hansa nije priča o 
opasnostima znanja, već o ljepoti potrage za njim.

## Zaključak: Putovanje koje se i danas isplati

“Put u središte Zemlje” mnogo je više od zastarjelog znanstveno-fantastičnog romana.
To je bezvremenska avantura, studija karaktera i oda ljudskoj znatiželji. Jules 
Verne je stvorio djelo koje funkcionira na više razina: kao napeta priča o preživljavanju,
kao obrazovni putopis kroz unutrašnjost našeg planeta i kao filozofska meditacija
o odnosu čovjeka, znanosti i prirode.

Preporučiti ovu knjigu danas znači preporučiti bijeg u svijet neograničene mašte.
To je knjiga za mlade čitatelje koja može rasplamsati ljubav prema znanosti i avanturi,
ali i za odrasle koji se žele podsjetiti na osjećaj čuđenja koji su možda putem 
izgubili. Iako se Zemlja u međuvremenu smanjila, a njezine tajne postale poznatije,
putovanje na koje nas Verne vodi ostaje jednako uzbudljivo. Jer, u konačnici, ovo
nije samo put u središte Zemlje, već put u središte onoga što nas čini ljudima: 
naša neukrotiva želja da znamo što se krije s druge strane, iza sljedećeg zavoja,
u tami koja čeka da bude osvijetljena.

**📚 Za ostale knjige i eseje posjetite [Lektira](https://zadar.tv/category/lektira/)–
vaš vodič kroz književnost.**