Priče o Vrgadi: Dr. sc. Blaž Jurišić- posljednji Vrgadinski glagoljaš

Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.

Rječnik govora otoka Vrgade – najveće bogatstvo otoka

Dio teksta koji je korišten u pripremi priče, uključujući i povijesni dio, autorsko je djelo Maja Punoš Rebić, lokalne turističke vodičkinje, interpretatorica kulture baštine Vrgada i članice KUD-a “Skuti Materini”.

Veliki intelektualac i čuvar baštine

Blaž Jurišić, rođen u Vrgadi 15. siječnja 1891. na blagdan sv. Stošije, ostao je zapamćen kao jedan od najvećih hrvatskih jezikoslovaca, ali i mnogo više od toga-pravnik, filozof, psiholog, čuvar glagoljice, domoljub i intelektualac svjetskog formata.

Njegov život i rad svjedoče o čovjeku koji je, iako rođen na malom škoju, dosegnuo velike visine znanosti, kulture i domoljublja.

Darovitost od malih nogu

Još kao dječak pokazivao je iznimnu nadarenost i osjećaj za riječ. U dnevniku iz osnovnoškolskih dana, koji je priredila njegova kći Biserka Rako, zapisao je:

“Svi drugovi su išli, a ja nijesam mogao, jer neimah novaca. Prožeti pravom ljubavlju i kolegijalnošću sakupiše među sobom 6 K. i dadoše mi ih preko Raljevića. Tako sam i ja mogao ići. Bio sam duboko ganut, pa ih iz kamarate pozvah u spavalište i zahvalih, koliko sam mogao da svladam tronuće. Hvala im! Opaska: Sinovčić – ništa ne dade!”

Iz tih redaka već se nazire britak duh, osjećajnost i sposobnost izražavanja koji će kasnije obilježiti cijeli njegov rad.

Obrazovanje i znanstveni rad

Studirao je pravo u Beču, a potom filozofiju, hrvatski i njemački jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je doktorirao radom Psihologija pažnje.

Od 1917. do 1945. radio je kao profesor u zagrebačkim gimnazijama i na Višoj pedagoškoj školi. Godine 1941. postao je ravnatelj Hrvatskog državnog ureda za jezik, ali je već 1943. dao ostavku, odbivši karijeru na Filozofskom fakultetu, odlučivši se vratiti na skromniji, ali slobodniji rad.

Od 1949. do umirovljenja 1959. bio je znanstvenik u JAZU-u, najprije u Jadranskom institutu, a potom u Institutu za jezik.

Kapitalna djela

Jurišićev doprinos hrvatskoj znanosti nemjerljiv je:

Nacrt hrvatske slovnice (1944., 1992.) – temeljno djelo kroatistike

Rječnik govora otoka Vrgade (1966., 1973.) – prvi hrvatski komparativni dijalektološki rječnik

Glagoljski spomenici otoka Vrgade (1962.) – neprocjenjivo svjedočanstvo o glagoljaškoj baštini

Osim toga, bavio se onomastikom, toponomastikom i pomorskom terminologijom, objavivši niz stručnih radova.

Kulturni rad i naslijeđe

U razdoblju između dva svjetska rata bio je važna figura hrvatskog kulturnog života. Od 1930. do 1941. uređivao je Hrvatsku reviju. Njegov dnevnik, objavljen posmrtno 1994. na poticaj kćeri Biserke Rako, otkriva intimnu dimenziju njegova života i misli.

Na 100. obljetnicu njegova rođenja u Vrgadi je održan skup o njegovu djelu, uz sudjelovanje istaknutih jezikoslovaca i akademika poput Zlatka Vincea, Dalibora Brozovića, Božidara Finke, Petra Šimunovića, Stjepana Babića, Josipa Lisca i mnogih drugih.

Vrgada u srcu

Premda je većinu života proveo izvan rodnog otoka, Blaž Jurišić nikada nije zaboravio Vrgadu. Ona je bila i ostala njegova trajna inspiracija i ljubav, što se jasno očituje u njegovim djelima.

Preminuo je u Zagrebu 10. veljače 1974., ostavivši iza sebe neizbrisiv trag.

Blaž Jurišić dokaz je da vrgadinski čovik može otići sa svoga škoja, ali njegov škoj nikad ne odlazi iz njegova srca. Njegovo djelo i danas živi, kao ponos i nadahnuće svim budućim naraštajima.

Tekst je dio serijala: 

• Priče o Vrgadi – otok koji čuva svoje tajne
• Priče o Vrgadi: Žedna Vrgada – Otok koji je svaku kap vode slavio kao blagoslov
• Priče o Vrgadi: Smokva – hraniteljica Vrgade
• Priče o Vrgadi: Tarci – okus tradicije