# Ontološki obrat: Vodič kroz Harmanovu filozofiju

- Link: https://zadar.tv/ontoloski-obrat-graham-harman/
- Published: 2026-09-30T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

Uvod: Povratak Stvarima Samima Portret filozofa Harman U tišini svemira, sudaraju li se dva asteroida ako nema nikoga da to vidi ili čuje? Stoljećima je filozofija, na ovaj ili onaj način, odgovarala: “Pitanje je besmisleno”. Tvrdila je da o stvarnosti možemo govoriti samo onoliko koliko je ona dostupna našoj svijesti, jeziku ili percepciji. Svijet izvan ljudskog uma bio je ili nepoznatljiv ili nevažan. No, početkom 21. stoljeća, skupina mislilaca odlučila je raskinuti s tom tradicijom. Taj radikalni zaokret, povratak pitanju o samom biću neovisno o nama, poznat je kao “ontološki obrat“. U srcu ovog intelektualnog potresa stoji američki filozof Graham Harman i njegova Objektno-orijentirana ontologija (OOO). To je filozofija koja tvrdi da se stvarnost ne sastoji od materije, ideja ili društvenih konstrukata, već od neovisnih, autonomnih objekata. Stolica na kojoj sjedite, elektron koji kruži u atomu, Europska unija, lik Hamleta, pa čak i ovaj članak – sve su to objekti, jednako stvarni, ali na svoj jedinstven način. Ovaj tekst vodit će vas kroz labirinte ontološkog obrata, istražujući njegove korijene, temeljne ideje, provokativne primjere i kontroverze koje ga okružuju. Pripremite se na putovanje koje će iz temelja promijeniti vaš pogled na svijet i sve stvari u njemu. Povijesni Kontekst: Bijeg iz Korelacijskog Kruga Da bismo shvatili radikalnost ontološkog obrata, moramo se vratiti u 18. stoljeće, do diva njemačke filozofije, Immanuela Kanta. Njegova “kopernikanska revolucija” postavila je temelje za gotovo svu kasniju kontinentalnu filozofiju. Kantov “korelacijski krug” Prije Kanta, filozofi su se sporili oko toga je li znanje proizašlo iz iskustva (empirizam) ili iz razuma (racionalizam). Kant je ponudio sintezu: naše znanje oblikovano je i vanjskim svijetom i strukturama našeg uma. No, time je povukao sudbonosnu granicu. Možemo spoznati samo “fenomene” – stvari kakve se nama prikazuju, filtrirane kroz naše spoznajne kategorije (prostor, vrijeme, uzročnost). Stvari “same po sebi”, neovisne o našem umu – “noumeni” – ostaju nam zauvijek nedostupne. Ova ideja stvorila je ono što suvremeni filozofi nazivaju “korelacionizam”. To je teza da nikada ne možemo misliti o biću bez mišljenja, niti o mišljenju bez bića. Svijet i um su neraskidivo povezani u “korelacijskom krugu”. Dva stoljeća nakon Kanta, od fenomenologije do poststrukturalizma, filozofija se bavila isključivo analizom te korelacije. Fokus je bio na ljudskom iskustvu, jeziku, društvu, moći – uvijek na točki gdje se čovjek i svijet susreću. Svijet sam po sebi, svijet prije čovjeka ili svijet bez čovjeka, postao je filozofski tabu. Rađanje Spekulativnog Realizma Početkom 2000-ih, osjećaj zasićenja ovom tradicijom postao je opipljiv. Grupa filozofa – Quentin Meillassoux, Ray Brassier, Iain Hamilton Grant i Graham Harman – počela je neovisno raditi na izlasku iz korelacionističkog zatvora. Na znamenitom predavanju na Goldsmiths Collegeu u Londonu 2007. godine, njihove su se ideje susrele i stvorile pokret koji je postao poznat kao Spekulativni realizam. Iako su se njihove filozofije značajno razlikovale, dijelili su zajednički cilj: vratiti filozofiji pravo da spekulira o stvarnosti koja postoji apsolutno neovisno o ljudima. Unutar tog pokreta, Harmanova Objektno-orijentirana ontologija postala je najutjecajniji i najprepoznatljiviji pravac. Srž OOO: Harmanova Objektno-Orijentirana Ontologija