# NISAR satelit: Otključavanje Zemljinih tajni uz pomoć radarskih podataka - Link: https://zadar.tv/nisar-satelit-podaci-zemljine-tajne/ - Published: 2026-07-25T10:57:41+02:00 - Author: Suzana Darm Od 20. srpnja, javnost može pristupiti podacima s dva moćna radarska instrumenta na brodu [NISAR satelit](https://www.nasa.gov/missions/nisar/us-india-satellite-delivers-data-reveals-hummingbird-in-antarctica/?utm_source=newsletter&utm_medium=email&utm_campaign=nn202629)( NASA-ISRO Synthetic Aperture Radar). Timovi u Sjedinjenim Državama i Indiji kontinuirano će objavljivati obrađene datoteke s L-band i S-band radara satelita, pomažući istraživačima i drugim korisnicima da prate kretanje Zemljinih kopnenih i ledenih masa, nadziru promjene u ekosustavima poput šuma i močvara te reagiraju na prirodne katastrofe poput odrona i potresa. ## Godišnjica lansiranja i prikupljanje podataka Ovo objavljivanje podataka dolazi u trenutku kada se NASA i ISRO (Indian Space Research Organisation) pripremaju proslaviti prvu godišnjicu lansiranja NISAR-a, koje se dogodilo 30. srpnja 2025. iz indijskog Satish Dhawan Space Centra. Od tada, inženjerski i znanstveni timovi misije bili su zauzeti kalibracijom instrumentacije, usavršavanjem algoritama i nadzorom gotovo svih kopnenih i ledom prekrivenih površina planeta dvaput svakih 12 dana. Tijekom tog razdoblja, tim je snimio prizore diljem svijeta– urbane mreže ulica, poljoprivredna polja, odrone zemlje, potrese i slijeganje tla u Mexico Cityju. ![Radar prikaz ledenjaka koji pokazuje Nunatak Zaterjavshijsja, glazirane površine i pukotine](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/07/NISAR-satelit-Otkljucavanje- Zemljinih-tajni-uz-pomoc-radarskih-podataka-1024x805.webp) Foto: NASA ## Antarktička slika: Planina Zaterjavshijsja Jedna od ranih slika objavljenih u utorak otkrila je ispucanu, neplodnu površinu antarktičkog krajolika s izvanrednom detaljnošću. Spojem znanosti i slučajnosti, slika također podsjeća na nešto sasvim drugo: kolibrića. Unatoč svojoj izvanzemaljskoj kvaliteti, antarktička slika prikazuje vrlo stvarnu geografsku značajku nazvanu Nunatak Zaterjavshijsja, planinski vrh u istočnoj Antarktici, koji viri usred toka leda koji teče sjeveroistočno prema oceanu. Dok se ledenjak u pokretu kreće pored prepreke, topografija planine uzrokuje naprezanja u ledu, snažno lomeći okolne površine dubokim pukotinama, nazvanim pukotinama, koje se na slici prikazuju kao oštre zelene linije. Seongsu Jeong, inženjer za analizu signala koji je proizveo sliku u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju, istaknuo je da je slika prekrasna, s bogatim detaljima značajki koje pružaju uvid u kretanje ledenjaka. Radar s [NISAR satelit](https://zadar.tv/svemirske-sonde-i-misije-istrazivanje-planeta/) a može vidjeti kroz snijeg i duboko u led, omogućujući promatranje fundamentalno različitih svojstava antarktičkog leda u odnosu na optičke snimke. ### Boje na slici: Značenje polariziranih signala Slika “kolibrića” nastala je mjerenjima L-band instrumenta NISAR-a prikupljenim u kolovozu 2025., tijekom testiranja satelitskih sustava. Boje na slici pokazuju razlike u načinu na koji polarizirani mikrovalni signali, koji vibriraju u različitim smjerovima, međusobno djeluju i reflektiraju se od leda. * Magenta: Signali koji se vraćaju s horizontalnom polarizacijom vjerojatno su se odbili od pravilnije površine, poput glatkog leda. * Zelena: Signali koji se vraćaju s vertikalnom polarizacijom možda su se prelomili dok su djelomično prodirali u snijeg i led ili su se raspršili pod različitim kutovima dok su se reflektirali od nepravilnih površina, poput lica pukotina. Ovaj fenomen naziva se volumensko raspršenje. * Bijela: Predstavlja područja gdje se magenta i zeleni signali snažno raspršuju, što je moguća indikacija jednake mješavine površinskog i volumenskog raspršenja. Ista scena gledana u optičkom svjetlu gotovo je u potpunosti bijela od leda i snijega, s tek blagim sjenama i valovima koji ukazuju na prisutnost planinskog vrha i teksture koje sugeriraju da led nije potpuno gladak. ![Satellitska snimka ledenjaka koji se probija kroz snijeg](https://zadar.tv/wp- content/uploads/2026/07/NISAR-satelit-Otkljucavanje-Zemljinih-tajni-uz-pomoc-radarskih- podataka-2-1024x576.webp) Foto: NASA ## Pristup podacima NISAR satelita NISAR satelit prva je slobodno leteća [svemirska misija](https://zadar.tv/svemirske-sonde-i-misije-istrazivanje-planeta/) koja sadrži dva radarska instrumenta: L-band sustav i S-band sustav. Ovi sustavi su komplementarni zbog svojih različitih valnih duljina. Na primjer, duži val L- banda može proći kroz krošnje drveća, snimajući tlo ispod, dok S-band, ovisno o veličini lišća, može prikupljati opažanja tih krošnji. * Indijski znanstveni tim počeo je objavljivati S-band podatke putem portala Bhoonidhi. * Američka strana misije od 20. srpnja kontinuirano objavljuje kalibrirane proizvode za sva L-band mjerenja prikupljena od 17. lipnja. * Do kraja godine očekuje se objavljivanje svih podataka prikupljenih ranije tijekom znanstvenih operacija. * Podaci su dostupni za preuzimanje u Alaska Satellite Facility Distributed Active Archive Center u Fairbanksu, koji hostira i distribuira sve NASA-ine podatke sintetičkog apertur radara. Znanstveni output podataka misije NISAR je ogroman, reda veličine desetaka terabajta dnevno, zbog česte pokrivenosti gotovo svih kopnenih i ledenih površina na Zemlji. Skenira od nekoliko stupnjeva od Južnog pola na Antarktici do 77,5 stupnjeva sjeverne geografske širine, iznad Arktičkog kruga. ## Više o misiji NISAR Misijom upravlja Caltech, a JPL vodi američku komponentu projekta i osigurao je satelitski L-band SAR i antenski reflektor. Svemirska letjelica i njen S-band SAR osigurani su od strane ISRO-a. NISAR satelit je prvi koji nosi dva SAR instrumenta na različitim valnim duljinama, prikupljajući podatke pomoću divovskog reflektora u obliku bubnja, koji mjeri 12 metara širine – najveće radarske antenske reflektore koje je [NASA](https://zadar.tv/tag/nasa/) poslala u [svemir](https://zadar.tv/category/svemir/). ## Često postavljana pitanja (FAQ) **Koji su glavni ciljevi misije NISAR satelita?** Glavni ciljevi misije NISAR su praćenje kretanja Zemljinih kopnenih i ledenih masa, nadzor promjena u ekosustavima poput šuma i močvara te pomoć u reagiranju na prirodne katastrofe poput odrona i potresa. **Koje vrste podataka NISAR satelit prikuplja?** NISAR satelit prikuplja podatke s dva radarska instrumenta: L-band i S-band. L-band može proći kroz krošnje drveća, dok S-band može promatrati same krošnje. **Gdje se mogu pristupiti podacima NISAR satelita?** L-band podaci dostupni su za preuzimanje u Alaska Satellite Facility Distributed Active Archive Center, dok indijski tim objavljuje S-band podatke putem portala Bhoonidhi.