# Newcombov Paradoks: Izbor i Slobodna Volja | Robert Nozick

- Link: https://zadar.tv/newcombov-paradoks-izbor-slobodna-volja-robert-nozick/
- Published: 2026-08-10T23:30:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

## Uvod

Zamislite da ste suočeni s izborom koji vas tjera na preispitivanje svega što znate
o logici, slobodnoj volji i racionalnom odlučivanju. Pred vama su dvije kutije, 
a unutar njih novac. Nije to običan izbor, jer se u igru umiješao nevjerojatno precizan
prediktor – biće ili sustav koji može s gotovo savršenom točnošću predvidjeti vaše
buduće odluke. Upravo je to srž Newcombovog [paradoks](https://zadar.tv/fermi-paradoks-gdje-su-izvanzemaljci/)
a, misaonog eksperimenta koji je desetljećima mučio filozofe, matematičare i ekonomiste,
postajući jedan od najfascinantnijih izazova teorije odlučivanja.

Ovaj [paradoks](https://zadar.tv/fermi-paradoks/) nas tjera da se suočimo s pitanjima
o kauzalnosti, vremenu i samoj prirodi izbora. Je li racionalno maksimizirati očekivanu
korist, čak i ako to znači zanemariti ono što se čini kao “siguran” dobitak? Ili
je pak racionalnije slijediti logiku dominacije, bez obzira na predviđanja? Newcombov
paradoks nije samo apstraktna zagonetka; on progovara o temeljnim principima po 
kojima donosimo odluke u svijetu punom neizvjesnosti i, ponekad, nevjerojatnih korelacija.

## Što je paradoks/eksperiment?

![Ilustracija paradoksa Newcombov paradoks](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/08/newcombov-paradoks-illustration1-1785735383.webp)

Ilustracija paradoksa Newcombov paradoks

Newcombov paradoks je misaoni eksperiment u [teoriji odlučivanja](https://zadar.tv/fermi-paradoks/)
koji postavlja dilemu između dva načela racionalnog izbora: načela dominacije i 
[načela maksimizacije očekivane korisnosti](https://zadar.tv/nacelo-korisnosti-utilitarizam-bentham-2/).
Srž eksperimenta je sljedeća:

Pred vama je izbor između dvije kutije, označene kao Kutija A i Kutija B. Također
je prisutan “prediktor” – entitet koji ima nevjerojatno visoku, gotovo savršenu,
sposobnost predviđanja vaših odluka.

 Kutija A je prozirna i u njoj se nalazi 1.000 dolara.
 Kutija B je neprozirna, 
a njezin sadržaj ovisi o prediktorovom predviđanju vaše odluke:

 Ako prediktor predvidi da ćete uzeti *samo* Kutiju B, u nju će staviti 1.000.000
dolara.
 Ako prediktor predvidi da ćete uzeti *obje* kutije (A i B), Kutiju B će
ostaviti praznom.

Prediktor je već napravio svoje predviđanje i postavio novac (ili ga nije postavio)
u Kutiju B. Vi to ne znate. Vaš zadatak je odabrati jedno od sljedećeg:

 Uzeti samo Kutiju B.
 Uzeti obje kutije (Kutiju A i Kutiju B).

Paradoks nastaje jer se naizgled dva racionalna pristupa odlučivanju sukobljavaju.
S jedne strane, čini se da je najracionalnije uzeti obje kutije jer je sadržaj Kutije
B već fiksiran – prediktor je već djelovao. Ako je Kutija B prazna, uzimanjem obje
dobit ćete 1.000 dolara. Ako je Kutija B puna, uzimanjem obje dobit ćete 1.001.000
dolara. U oba slučaja, uzimanje obje kutije donosi vam 1.000 dolara više nego uzimanje
samo Kutije B. To je načelo dominacije.

S druge strane, ako vjerujete u prediktorovu gotovo savršenu točnost, znat ćete 
da će oni koji uzmu samo Kutiju B gotovo sigurno dobiti 1.000.000 dolara, dok će
oni koji uzmu obje kutije gotovo sigurno dobiti samo 1.000 dolara. Prema ovom razmišljanju,
maksimizacija očekivane korisnosti nalaže da uzmete samo Kutiju B, jer to vodi do
milijun dolara.

## Povijest nastanka

Newcombov paradoks je prvi put formulirao William Newcomb, fizičar i matematičar
s Lawrence Livermore National Laboratory, oko 1960. godine. Iako je Newcomb bio 
autor originalne ideje, paradoks je postao široko poznat i predmet intenzivne filozofske
rasprave nakon što ga je Robert Nozick predstavio filozofskoj zajednici.

Nozick je objavio rad pod naslovom “Newcomb’s Problem and Two Principles of Choice”
1969. godine u časopisu “Essays in Honor of Carl G. Hempel”, čime je paradoks uistinu
postao kamen temeljac u raspravama o teoriji odlučivanja, slobodnoj volji i kauzalnosti.
Od tada je Newcombov paradoks inspirirao stotine članaka i knjiga, postajući ključan
test za različite teorije racionalnog djelovanja.

![Različite interpretacije paradoksa: Newcombov paradoks](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/08/newcombov-paradoks-interpretations-1785735413-1024x576.webp)

## Tko ga je osmislio?

Iako je originalnu ideju osmislio fizičar William Newcomb, filozof koji ga je formalizirao,
popularizirao i smjestio u srce filozofskih rasprava bio je **Robert Nozick**.

### Robert Nozick (1938. – 2002.)

Robert Nozick bio je američki filozof, poznat prvenstveno po svom radu u političkoj
filozofiji, epistemologiji i metafizici. Bio je profesor na Sveučilištu Harvard 
i jedan od najutjecajnijih analitičkih filozofa 20. stoljeća.

Nozick je stekao svjetsku slavu svojom knjigom “Anarchy, State, and Utopia” (1974.),
koja je predstavljala libertarijanski odgovor na “Teoriju pravde” Johna Rawlsa. 
U njoj je razvio teoriju minimalne države i obranio individualna prava i slobode.
Iako je “Anarchy, State, and Utopia” njegovo najpoznatije djelo, Nozickov intelektualni
raspon bio je mnogo širi, obuhvaćajući teme poput teorije identiteta, slobodne volje,
objektivnosti i, naravno, teorije odlučivanja.

Njegov doprinos Newcombovom paradoksu leži u preciznoj formulaciji problema i pažljivoj
analizi sukobljenih principa racionalnosti, čime je otvorio put za duboke filozofske
rasprave koje traju i danas.

## Objašnjenje korak po korak

![Logički prikaz paradoksa Newcombov paradoks](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/08/newcombov-paradoks-diagram-1785735395.webp)

Logički prikaz paradoksa Newcombov paradoks

Razumijevanje Newcombovog paradoksa zahtijeva pažljivo praćenje logike iza svakog
izbora. Evo korak po korak objašnjenja:

### 1. Postavka scenarija

Imate pred sobom dvije kutije:

 **Kutija A:** Prozirna, sadrži 1.000 dolara.
 **Kutija B:** Neprozirna, njezin 
sadržaj varira.

Ključan je **prediktor**, biće koje s gotovo savršenom točnošću može predvidjeti
vašu odluku. Važno je naglasiti “gotovo savršenom”, jer ako bi predviđanje bilo 
apsolutno savršeno (100%), to bi impliciralo determinizam i možda uklonilo koncept
slobodne volje, što bi promijenilo prirodu paradoksa. Obično se pretpostavlja točnost
od 99% ili više.

### 2. Prediktorovo djelovanje

Prije nego što donesete svoju odluku, prediktor je već djelovao na temelju svog 
predviđanja:

 **Scenario 1:** Ako prediktor predvidi da ćete uzeti **samo Kutiju B**, stavio 
je 1.000.000 dolara u Kutiju B.
 **Scenario 2:** Ako prediktor predvidi da ćete 
uzeti **obje kutije (A i B)**, ostavio je Kutiju B praznom.

Važno je: prediktor je djelovao u prošlosti. Sadržaj Kutije B je sada fiksiran. 
Vi to ne znate, ali on jest.

### 3. Vaš izbor

Imate dvije opcije:

 **Opcija 1: Uzeti samo Kutiju B.**
 **Opcija 2: Uzeti obje kutije (A i B).**

### 4. Logika iza “jedne kutije” (One-Boxers)

Ovaj pristup fokusira se na **maksimizaciju očekivane korisnosti** i prediktorovu
točnost.

 **Ako uzmete samo Kutiju B:** Zbog prediktorove točnosti, vrlo je vjerojatno da
je prediktor predvidio da ćete to učiniti i stoga je u Kutiju B stavio 1.000.000
dolara. Vaš očekivani dobitak je blizu 1.000.000 dolara.
 **Ako uzmete obje kutije:**
Zbog prediktorove točnosti, vrlo je vjerojatno da je prediktor predvidio da ćete
to učiniti i stoga je Kutiju B ostavio praznom. Vaš očekivani dobitak je blizu 1.000
dolara (samo iz Kutije A).

Stoga, ako želite maksimizirati svoj dobitak na temelju prediktorovog znanja, trebali
biste uzeti samo Kutiju B.

![Primjer iz svakodnevnog života za paradoks: Newcombov paradoks](https://zadar.
tv/wp-content/uploads/2026/08/newcombov-paradoks-example-1785735437-1024x576.webp)

### 5. Logika iza “dvije kutije” (Two-Boxers)

Ovaj pristup fokusira se na **načelo dominacije** i činjenicu da je prediktor već
djelovao.

 **Sadržaj Kutije B je već fiksiran.** U trenutku kada vi donosite odluku, novac
je ili unutra ili nije. Vaš izbor ne može promijeniti prošlost.
 **Razmotrimo dvije
mogućnosti za Kutiju B:**

 **Mogućnost A: Kutija B sadrži 1.000.000 dolara.**

 Ako uzmete samo Kutiju B, dobivate 1.000.000 dolara.
 Ako uzmete obje kutije, dobivate
1.000.000 + 1.000 = 1.001.000 dolara.

U ovom slučaju, uzimanje obje kutije je bolje.

 **Mogućnost B: Kutija B je prazna.**

 Ako uzmete samo Kutiju B, dobivate 0 dolara.
 Ako uzmete obje kutije, dobivate 
0 + 1.000 = 1.000 dolara.

U ovom slučaju, uzimanje obje kutije je bolje.

U oba moguća stanja svijeta (bez obzira na to je li Kutija B puna ili prazna), uzimanje
obje kutije donosi vam točno 1.000 dolara više nego uzimanje samo Kutije B. Stoga,
načelo dominacije nalaže da uzmete obje kutije.

Paradoks je u tome što oba pristupa zvuče racionalno, ali vode do suprotnih odluka.

![Zanimljivosti o paradoksu: Newcombov paradoks](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/08/newcombov-paradoks-trivia-1785735449-1024x576.webp)

## Zašto je važan?

Newcombov paradoks ima dubok i dalekosežan značaj u nekoliko područja filozofije
i znanosti:

### 1. Teorija odlučivanja

Paradoks je postao ključan test za teorije racionalnog izbora. On izlaže temeljne
tenzije između različitih principa racionalnosti: načela dominacije i maksimizacije
očekivane korisnosti. Njegova analiza prisiljava nas da preispitamo što znači donijeti“
racionalnu” odluku kada su predikcija i kauzalnost u igri.

### 2. Kauzalnost i korelacija

Jedno od središnjih pitanja koje paradoks postavlja je odnos između kauzalnosti 
i korelacije. Prediktorova točnost implicira snažnu korelaciju između njegovog predviđanja
i vašeg izbora. Međutim, vaš izbor ne uzrokuje prediktorovo prošlo djelovanje (stavljanje
novca u kutiju). Paradoks nas tjera da razmislimo o tome treba li racionalna odluka
biti utemeljena isključivo na kauzalnim vezama ili se smije oslanjati i na snažne
nekauzalne korelacije.

### 3. Slobodna volja i determinizam

Gotovo savršena sposobnost predikcije postavlja pitanja o slobodnoj volji. Ako pred

**📚 Za više misaonih paradoksa posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)–
vaš vodič kroz povijest mišljenja.**