# Nakon desetljeća zaborava, u Zadru ponovno otkriveni fragmenti najstarije očuvane inkunabule u Hrvatskoj - Link: https://zadar.tv/nakon-desetljeca-zaborava-u-zadru-ponovno-otkriveni-fragmenti-najstarije-ocuvane-inkunabule-u-hrvatskoj/ - Published: 2026-10-29T11:33:10+01:00 - Author: Barbara Likter 🎙️ Poslušaj članak • Hrvatski [ ⬇️ ](https://zadar.tv/wp-content/gemini-tts-audio/post-138504-1793269974.wav) 0:00 --:-- U Samostanu sv. Frane u Zadru ponovno je pronađen vrijedan **fragment Biblije** ** tiskane 1462. godine** u Gutenbergovoj tiskari, koji se smatra **najstarijim sačuvanim fragmentom** tiskane Biblije u Hrvatskoj, a ujedno i najstarijom očuvanom **inkunabulom** u nacionalnom kontekstu. Nakon što mu je nekoliko desetljeća bio izgubljen trag, dva dragocjena lista ovoga izdanja početkom su godine ponovno otkrivena. Danas su izloženi u samostanskoj riznici. Riječ je o iznimnom kulturnom blagu koje dodatno potvrđuje važnost Zadra u povijesti europske pismenosti i tiskarstva. ## **Vrijedni listovi desetljećima bili izvan evidencije** Samostan sv. Frane posjeduje zbirku od približno **stotinu inkunabula**, odnosno knjiga tiskanih od početaka tiskarstva do 1500. godine. Među njima se nalazila i Biblija iz 1462. godine, čija je vrijednost bila prepoznata još ranije. Njezin je značaj zapazio austrijski stručnjak i bibliofil **Goldschmidt**, no tijekom desetljeća koja su uslijedila izgubio se trag o mjestu na kojem su se fragmenti čuvali. Ponovno otkriće dogodilo se početkom ove godine, kada su listovi pronađeni među različitim ulomcima starih rukopisa i knjiga. Prema riječima gvardijana samostana fra Stipe Nosića, njihov povratak u fokus javnosti podsjetnik je na to koliko se vrijednih povijesnih predmeta još uvijek može nalaziti u starim samostanskim zbirkama. ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/10/617054003_1231221522448268_4380256466450772824_n- 1280x853-1-1024x682.webp) Foto: Zadarska nadbiskupija ## **Pergamena koja je preživjela stoljeća** Vrijedni pronađeni listovi otisnuti su na pergameni, materijalu izrađenom od životinjske kože koji se zbog svoje trajnosti stoljećima koristio za izradu rukopisa i knjiga. U ovome je konkretnom slučaju riječ o ovčjoj. Iako je bila iznimno cijenjena, pergamena se zbog svoje čvrstoće i dugovječnosti često ponovno upotrebljavala, pa su se dijelovi starijih knjiga znali ugrađivati u korice ili uveze drugih izdanja. Takva praksa objašnjava i sudbinu brojnih povijesnih tekstova koji su s vremenom izgubili svoj izvorni oblik. Izrada pergamene bila je skupa i zahtjevna, a za dobivanje materijala potrebnog za pojedine listove bila je potrebna znatna količina sirovine. ## **Europsko priznanje važnosti samostanske zbirke** Otkriće dolazi u godini u kojoj je samostanu sv. Frane službeno dodijeljena **Oznaka europske baštine**, priznanje koje dodatno ističe njegovu kulturnu i povijesnu vrijednost. Zbirka samostana obuhvaća predmete među kojima se nalaze i brojni vrijedni **primjerci iz 12. i 13. stoljeća**. Za hrvatsku znanost i kulturu ponovno pronađeni listovi imaju posebno značenje. Marijana Tomić sa Sveučilišta u Zadru istaknula je važnost ovog otkrića za razumijevanje uloge Zadra i franjevaca u očuvanju europske tiskane tradicije. Otkriće ujedno svjedoči o dugotrajnoj povezanosti franjevačke zajednice s obrazovanjem, znanstvenim radom i zaštitom kulturnih dobara. ## **Zadar kao bitna točka na karti europske srednjovjekovne pismenosti** Povijest Zadra obilježena je brojnim političkim promjenama, sukobima i razaranjima, ali je grad istodobno sačuvao iznimno bogatu kulturnu baštinu. Posljednjih godina često se ističe njegova **renesansna arhitektura** i očuvani **obrambeni sustav**, uključujući [zadarske bedeme](https://zadar.tv/devet-godina-pod-zastitom-unesco-a-zadarski-bedemi-simbol-su-povijesti-i-ponosa-grada/) koji su **pod zaštitom** **UNESCO-a**. Ipak, jednako je važno prepoznati i njegovu ulogu u razvoju pismenosti i čuvanju knjiga tijekom srednjeg vijeka. Dina Bušić, pročelnica za kulturu Grada Zadra, upozorila je na potrebu da se taj dio gradske povijesti snažnije predstavi javnosti. Uvrštavanje ovakvih otkrića u obrazovne sadržaje i turističke publikacije moglo bi pridonijeti boljem razumijevanju Zadra kao mjesta na kojem se stoljećima čuvalo i stvaralo kulturno nasljeđe. ## **Kulturno blago koje zaslužuje veću pozornost** Ponovno otkriveni fragmenti Biblije iz 1462. godine nadilaze okvire znanstvenog i povijesnog interesa te otvaraju pitanje sustavnog istraživanja, dokumentiranja i prezentacije kulturne baštine pohranjene u samostanskim zbirkama, arhivima i drugim povijesnim ustanovama. Ovakvi artefakti predstavljaju neprocjenjive izvore za proučavanje prošlosti, ali i važnu poveznicu između nacionalne kulturne baštine i širega europskog povijesnog i civilizacijskog konteksta. Vrijednost ovog otkrića prepoznaje se i u njegovu potencijalu za približavanje hrvatske kulturne [povijesti ](https://zadar.tv/spomenik-revoluciji-naroda-moslavine-u-podgaricu-dzamonjina-puna-plastika-na-razmedi-sjecanja-i-apstrakcije/) široj javnosti. Izlaganjem fragmenata u riznici Samostana sv. Frane omogućeno je njihovo neposredno upoznavanje, čime se dodatno afirmira uloga Zadra u očuvanju najranije europske tiskane tradicije. Riječ je o iznimno vrijednom materijalnom svjedočanstvu ranih etapa tiskarstva, povijesnog kontinuiteta Zadra kao važnog kulturnog središta te višestoljetne predanosti zajednice očuvanju pisane i kulturne baštine. Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.