# Najveća sreća za najveći broj: Vodič kroz utilitarizam

- Link: https://zadar.tv/najveca-sreca-za-najveci-broj-utilitarizam/
- Published: 2026-08-09T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

## Uvod: Potraga za moralnim kompasom

![Portret filozofa Bentham](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/bentham-
portrait-1779242476.webp)

Portret filozofa Bentham

Što čini jedan postupak ispravnim, a drugi pogrešnim? Ovo je jedno od temeljnih 
pitanja koje si čovječanstvo postavlja od pamtivijeka. Je li moralnost zapisana 
u svetim tekstovima, usađena u naš razum ili je tek društveni dogovor? U buci različitih
odgovora, krajem 18. stoljeća pojavila se jedna naizgled jednostavna, ali radikalna
ideja: moralna vrijednost nekog čina mjeri se isključivo njegovim posljedicama. 
Točnije, ispravan je onaj postupak koji dovodi do najveće moguće količine sreće 
za najveći mogući broj ljudi. Ova ideja, poznata kao princip korisnosti ili [utilitarizam](https://zadar.tv/utilitarizam-pravila-filozofija-mill/),
ponudila je svojevrsni [moralni kompas](https://zadar.tv/utilitarizam-pravila-filozofija-mill/)–
jasan, racionalan i usmjeren na stvarnu, opipljivu dobrobit ljudi. Umjesto apstraktnih
pravila i božanskih zapovijedi, utilitarizam nas poziva da pogledamo oko sebe i 
zapitamo se: kako naši postupci utječu na sveopću sreću?

Ovaj članak zaronit će duboko u srž ovog utjecajnog filozofskog koncepta. Istražit
ćemo njegov nastanak u umu ekscentričnog engleskog mislioca Jeremyja Benthama, razložiti
njegove temeljne postavke, promotriti ga kroz praktične primjere te se suočiti s
ozbiljnim kritikama koje su mu upućene. Na koncu, promotrit ćemo kako ova, više 
od dvjesto godina stara ideja, i danas oblikuje naš svijet, od [javnih politika](https://zadar.tv/drustveni-izazovi-pregled-aktualnih-drustvenih-problema-i-inicijativa-za-njihovo-rjesavanje/)
do naših osobnih etičkih dilema.

## Povijesni korijeni: Jeremy Bentham i doba prosvjetiteljstva

Da bismo razumjeli zašto je ideja o ‘najvećoj sreći za najveći broj’ bila toliko
revolucionarna, moramo se vratiti u Englesku 18. stoljeća. Bilo je to doba prosvjetiteljstva,
vrijeme velikih znanstvenih otkrića, društvenih previranja i vjere u moć ljudskog
razuma. Tradicionalni autoriteti, poput Crkve i monarhije, bili su pod sve većim
upitnikom. Mislioci su tražili nove temelje za moral, pravo i politiku – temelje
koji bi počivali na razumu i iskustvu, a ne na dogmi ili naslijeđenim privilegijama.

U tom intelektualnom vrenju, pojavljuje se Jeremy Bentham (1748. – 1832.), pravnik,
filozof i socijalni reformator. Bentham je bio čovjek ispred svog vremena; zagovarao
je opće pravo glasa, dekriminalizaciju homoseksualnosti, prava životinja i odvajanje
crkve od države. Bio je duboko nezadovoljan tadašnjim pravnim sustavom koji je smatrao
nelogičnim, nedosljednim i utemeljenim na zastarjelim tradicijama. Tražio je jedan,
jedinstven i univerzalan princip na kojem bi se mogao izgraditi pravedniji i racionalniji
sustav.

Svoju veliku ideju izložio je u djelu ‘Uvod u načela morala i zakonodavstva’ (An
Introduction to the Principles of Morals and Legislation), objavljenom 1789. godine.
U njemu postavlja temeljni aksiom svoje filozofije: ‘Priroda je stavila čovječanstvo
pod upravu dvaju suverenih gospodara: boli i ugode. Samo oni nam ukazuju što bismo
trebali činiti, kao i što ćemo činiti.’ Za Benthama, dobro je jednostavno ono što
donosi ugodu ili sreću, a zlo ono što uzrokuje bol ili patnju. Iz ove jednostavne
hedonističke postavke, on izvodi svoj slavni princip korisnosti: svaki zakon, svaki
postupak, svaka institucija mora se procijeniti prema svojoj sposobnosti da maksimizira
ugodu i minimizira bol za sve one na koje utječe. Moralnost više nije stvar slijeđenja
božjih zapovijedi ili apstraktnih dužnosti, već stvar proračuna – proračuna sveopće
sreće.

## Srž utilitarizma: Računica sreće i boli

![Ilustracija koncepta Najveća sreća za najveći broj](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/najveca-sreca-za-najveci-broj-illustration-1779242482.webp)

Ilustracija koncepta Najveća sreća za najveći broj

Benthamov utilitarizam je konzekvencijalistička teorija. To znači da se moralnost
nekog čina prosuđuje isključivo na temelju njegovih posljedica, a ne namjera koje
stoje iza njega. Čin koji je učinjen s najboljim namjerama, ali rezultira katastrofom,
prema ovoj logici je nemoralan. S druge strane, čin proizašao iz sebičnih pobuda
koji slučajno proizvede veliku sreću za mnoge, smatra se moralno ispravnim. Ovo 
je jedna od najkontroverznijih, ali i najdosljednijih značajki utilitarizma.

### Hedonistička osnova

U središtu Benthamove teorije leži hedonizam – uvjerenje da je sreća (ugoda) jedino
intrinzično dobro, a bol jedino intrinzično zlo. Sve ostale stvari – novac, sloboda,
znanje, prijateljstvo – vrijedne su samo utoliko ukoliko doprinose povećanju sreće
ili smanjenju boli. Za Benthama, ne postoji kvalitativna razlika između različitih
vrsta ugode. U jednoj od svojih najpoznatijih izjava, tvrdio je da je, ako pruža
istu količinu ugode, ‘dječja igra gurkanja (push-pin) jednako vrijedna kao i poezija’.
Bitna je samo kvantiteta ugode, a ne njezin izvor.

### Hedonistički kalkulus

Kako bi svoju teoriju učinio što znanstvenijom i objektivnijom, Bentham je predložio‘
računicu sreće’ ili ‘hedonistički kalkulus’ (felicific calculus). To je bio pokušaj
stvaranja metode kojom bi se mogla izmjeriti i usporediti količina ugode ili boli
koju proizvodi neki postupak. Prema Benthamu, pri procjeni posljedica nekog čina,
moramo uzeti u obzir sedam faktora:

1. Intenzitet: Koliko je jaka ugoda ili bol?2. Trajanje: Koliko dugo će trajati?
3. Izvjesnost: Kolika je vjerojatnost da će do ugode ili boli doista doći?4. Bliskost:
Koliko brzo će se posljedice osjetiti?5. Plodnost: Hoće li ovaj osjećaj voditi k
daljnjim ugodama?6. Čistoća: Hoće li ga slijediti osjećaji suprotne vrste (npr. 
bol nakon početne ugode)?7. Opseg: Koliko će ljudi biti pogođeno?

Zbrajanjem vrijednosti svih ugoda s jedne strane i svih boli s druge, mogli bismo,
barem u teoriji, dobiti ‘neto bilancu’ sreće za svaki mogući postupak. Onaj postupak
s najboljom bilancijom bio bi moralno ispravan. Iako se danas ovaj kalkulus smatra
praktički neprovedivim, on savršeno ilustrira Benthamovu ambiciju da etiku pretvori
u objektivnu znanost.

## Utilitarizam na djelu: Primjeri iz života i društva

![Primjer koji ilustrira koncept Najveća sreća za najveći broj – 1. dio](https://
zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/najveca-sreca-za-najveci-broj-example1-1779242497.
webp)

Primjer koji ilustrira koncept Najveća sreća za najveći broj – 1. dio

Apstraktni principi postaju jasniji kada ih primijenimo na konkretne situacije. 
Utilitarizam nudi okvir za rješavanje dilema na osobnoj i društvenoj razini.

### Odluke u javnoj politici

Zamislimo da gradska uprava odlučuje hoće li uložiti proračunski novac u izgradnju
nove operne kuće ili u modernizaciju javnog bolničkog sustava. Operna kuća bi donijela
veliku ugodu manjoj skupini ljubitelja visoke kulture. S druge strane, ulaganje 
u bolnice donijelo bi olakšanje od boli i patnje, te povećalo sigurnost i kvalitetu
života za tisuće građana. Utilitaristički proračun ovdje je prilično jasan: iako
operna kuća stvara ugodu, ukupna sreća (ili smanjenje patnje, što je jednako važno)
koju generira ulaganje u zdravstvo daleko je veća. Stoga je, s utilitarističkog 
stajališta, moralno ispravna odluka uložiti u bolnice. Mnoge odluke u politici, 
ekonomiji i javnom zdravstvu, poput obaveznog cijepljenja ili izgradnje infrastrukture,
temelje se na ovakvom, često prešutnom, utilitarističkom rezoniranju.

### Klasični misaoni eksperiment: Problem skretnice

Najpoznatiji test za utilitarizam je ‘problem skretnice’ (trolley problem). Zamislite
da ste skretničar i vidite da se nekontrolirani vagon kreće prema pet radnika na
pruzi koji ga ne čuju. Sigurno će ih usmrtiti. Pored vas je poluga kojom možete 
preusmjeriti vagon na sporedni kolosijek. Nažalost, na tom sporednom kolosijeku 
nalazi se jedan radnik. Imate dvije opcije: ne učiniti ništa i pustiti da pet ljudi
umre, ili povući polugu, preusmjeriti vagon i usmrtiti jednu osobu. Što biste trebali
učiniti? Za klasičnog utilitarista, odgovor je jednostavan: povući polugu. Gubitak
jednog života, koliko god bio tragičan, manja je šteta od gubitka pet života. Ovaj
primjer savršeno ilustrira logiku utilitarizma, ali istovremeno otvara vrata njegovim
najdubljim problemima, jer mnogi ljudi osjećaju intuitivnu nelagodu pri ideji da
aktivno žrtvuju jednu osobu, čak i za spas više njih.

## Kritike i kontroverze: Hladna računica ili moralni putokaz?

![Primjer koji ilustrira koncept Najveća sreća za najveći broj – 2. dio](https://
zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/najveca-sreca-za-najveci-broj-example2-1779242504.
webp)

Primjer koji ilustrira koncept Najveća sreća za najveći broj – 2. dio

Unatoč svojoj privlačnoj jednostavnosti, utilitarizam se suočio s nizom ozbiljnih
kritika koje dovode u pitanje njegovu valjanost kao sveobuhvatne moralne teorije.

### Problem pravde i prava pojedinca

Najsnažniji prigovor utilitarizmu jest da on može opravdati žrtvovanje prava, pa
čak i života, pojedinca za dobrobit većine. Ovo je poznato kao ‘problem tiranije
većine’. Zamislimo ekstremniji primjer: u bolnici pet pacijenata umire jer im je
potreban organ za transplantaciju. U čekaonici sjedi zdrav mladić koji je došao 
na rutinski pregled. Bi li bilo moralno ispravno, s utilitarističkog stajališta,
ubiti tog jednog zdravog čovjeka i njegovim organima spasiti pet života? Stroga 
primjena principa ‘najveće sreće za najveći broj’ sugerirala bi da jest. Međutim,
to se protivi našim najdubljim moralnim intuicijama o svetosti života i neotuđivim
pravima pojedinca. Kritičari tvrde da utilitarizam nema mjesta za koncepte poput
pravde, prava ili dužnosti koji bi trebali štititi pojedinca bez obzira na posljedice
po opću sreću.

### Nemogućnost mjerenja sreće

Druga velika kritika odnosi se na praktičnu neprovedivost hedonističkog kalkulusa.
Kako točno izmjeriti i usporediti sreću? Je li sreća koju osjeća dijete dok se igra
jednaka sreći koju osjeća znanstvenik pri velikom otkriću? Možemo li zbrojiti sreću
deset ljudi i reći da je veća od intenzivne sreće jedne osobe? Sreća je subjektivno
i kompleksno iskustvo koje se opire jednostavnoj kvantifikaciji. Bez pouzdanog načina
mjerenja, cijeli se projekt ‘moralne matematike’ urušava.

### Pitanje viših i nižih užitaka

Problem je prepoznao i John Stuart Mill, Benthamov učenik i jedan od najvažnijih
utilitarista. Kako bi obranio teoriju od optužbi da je ‘doktrina dostojna samo svinja’,
Mill je uveo kvalitativnu razliku između užitaka. Tvrdio je da postoje ‘viši’ (intelektualni,
estetski, moralni) i ‘niži’ (tjelesni, senzualni) užici. Viši užici su intrinzično
vrjedniji od nižih, bez obzira na njihovu kvantitetu. Njegova poznata izreka glasi:‘
Bolje je biti nezadovoljan čovjek nego zadovoljna svinja; bolje biti nezadovoljan
Sokrat nego zadovoljna budala.’ Iako je ovim potezom utilitarizam učinio profinjenijim
i bližim ljudskoj intuiciji, Mill je istovremeno narušio njegovu početnu jednostavnost
i objektivnost. Ako više nije samo kvantiteta sreće bitna, tko onda odlučuje koji
su užici ‘viši’ i vrjedniji?

![Vizualni sažetak koncepta Najveća sreća za najveći broj](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/najveca-sreca-za-najveci-broj-diagram-1779242510.webp)

Vizualni sažetak koncepta Najveća sreća za najveći broj

## Nasljeđe i zaključak: Utjecaj na moderni svijet

Unatoč svojim filozofskim slabostima, utilitarizam je ostavio neizbrisiv trag na
modernu misao i društvo. Njegov utjecaj je golem, posebice u područjima prava, politike
i ekonomije. Ideja da zakoni i javne politike trebaju biti usmjereni na promicanje
općeg dobra i blagostanja građana danas se uzima zdravo za gotovo, a svoje korijene
vuče izravno iz Benthamovog rada. Ekonomske metode poput analize troškova i koristi(
cost-benefit analysis), koje se koriste pri donošenju odluka o velikim javnim projektima,
u suštini su primijenjeni utilitarizam – pokušaj da se izračuna koja će opcija donijeti
najveću ukupnu ‘korist’ društvu.

U današnjem svijetu, suočeni s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, pandemija
ili raspodjele resursa, utilitaristički način razmišljanja postaje relevantniji 
no ikad. On nas tjera da razmišljamo izvan okvira vlastitih interesa i prepoznamo
da naši postupci imaju posljedice na dobrobit drugih, često udaljenih ljudi. Iako
čista Benthamova formula možda nije savršen moralni kompas, njezina temeljna poruka
ostaje snažna i trajna: moralni život zahtijeva od nas da svijet pokušamo učiniti
sretnijim mjestom. U potrazi za odgovorom na pitanje kako živjeti, imperativ da 
radimo na povećanju sreće i smanjenju patnje za sve ostaje jedan od najplemenitijih
i najvažnijih putokaza koje nam filozofija može ponuditi.

**📚 Za više filozofskih koncepata posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)–
vaš vodič kroz povijest mišljenja.**