# Manjinski izazovi: Popis stanovništva 2021 - Link: https://zadar.tv/manjinski-izazovi-popis-stanovnistva-2021/ - Published: 2022-10-11T23:49:38+02:00 - Author: Senad Tokić ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2022/09/manjinski-izazovi-1a.jpg) Popis stanovništva 2021. donio je mnogo razloga za zabrinutost. Opći podatak o smanjenju broja stanovnika svakako je alarm za uzbunu a serijom tekstova Manjinski izazovi ćemo se pozabaviti brojkama pripadnika nacionalnih manjina. Iluzorno je bilo očekivati da će brojčano stanje pripadnika nacionalnih manjina biti neokrznuto nedavnim, a i današnjim negativnim trendovima. Svakako jedan od glavnih razloga smanjenja stanovnika u Republici Hrvatskoj rezultat je ekonomskih nesigurnosti. „Nacionalne manjine“ pored ovog ogromnog razloga smanjenja broja stanovnika suočavaju se i s problemom asimilacije. Teško je dokučiti koliki je točno postotak ljudi koji se više ne izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina. ## **Brojevi koji ponešto otkrivaju** Prema Popisu stanovništva 2021 Republika Hrvatska broji 3.871.833 stanovnika, a od toga 1.874.566 muškaraca i 2.013.963 žena. 3.547.614 stanovnika se izjašnjava Hrvatima što čini 91,63%, dok se nekom nacionalnom manjinom izjašnjava njih 324.219. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj: Austrijanci – 365 – 0,01% Bošnjaci – 24131 – 0,62% Bugari – 262 – 0,01% Crnogorci – 3127 – 0,08% Česi – 7862 – 0,20% Mađari – 10315 – 0,27% Makedonci – 3555 – 0,09% Nijemci – 3034 – 0,08% Poljaci – 653 – 0,02% Romi – 17980 – 0,46% Rumunji – 337 – 0,01% Rusi – 1481 – 0,04% Rusini – 1343 – 0,03% Slovaci – 3688 – 0,10% Slovenci – 7729 – 0,20% Srbi – 123892 – 3,2% Talijani – 13763 – 0,36% Turci – 404 – 0,01% Ukrajinci – 1905 – 0,05% Vlasi – 22 – 0,00% Židovi – 410 – 0,01% Ostali – 13196 – 0,34%. ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2022/09/manjinski-izazovi-1b.jpg) Kao što je vidljivo iz objavljenih podataka Srbi su i nadalje najbrojnija nacionalna manjina (123892), a slijede Bošnjaci s 24131 pripadnika. Roma ima 17980, a za nijansu ima više Albanaca od Talijana ( 13817 – 13763). Sve ostale nacionalne manjine su ispod 0.2%, no ne treba zanemariti i kategoriju Ostali koji predstavljaju 0,34%, a 13196 njih se tako i izjasnilo u Popisu stanovništva 2021. ## **Što je na raspolaganju nacionalnim manjinama?** U Republici Hrvatskoj pripadnici nacionalnih manjina imaju čitav niz institucija i načina za zaštitu i promociju prava nacionalnih manjina. Kao prvo pri izborima za Sabor pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost izbora, žele li glasovati na općoj ili manjinskoj listi. Pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost glasovanja u XII. Izbornoj jedinici te mogu glasovati po svojoj „manjinskoj“ pripadnosti. Srpska nacionalna manjina bira 3 svoja saborska zastupnika, Mađari imaju mogućnost izabrati svog jednog saborskog zastupnika, a jednako tako i Talijani. Česi i Slovaci biraju 1 saborskog zastupnika. Austrijanci, Bugari, Nijemci, Poljaci, Romi Rumunji, Rusi, Rusini, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Židovi biraju jednog saborskog zastupnika. Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci biraju također jednog saborskog zastupnika. Pripadnici nacionalnih manjina tako u Hrvatski Sabor mogu izabrati 8 saborskih zastupnika koji će zastupati njihove interese. Postavlja se, međutim pitanje je mogu li se bolje raspodijeliti mjesta tj. zastupljenost nacionalnih manjina u Saboru. Ako se uzme u obzir brojnost pojedine nacionalne manjine dolazi se do zaključka da je trenutna raspodjela „manjinskih“ saborskih zastupnika ustvari izborni inženjering. Naime druga i treća najbrojnija nacionalna manjina dijele i biraju jednog saborskog zastupnika što nikako nije u duhu poštene raspodijele saborskih zastupnika. Stepenica ispod su Vijeća i Predstavnici nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Vijeća i predstavnici se biraju na razini Županije, grada i općine sve u skladu s Popisom stanovništva. U Republici Hrvatskoj tako se bira 515 vijeća i 144 predstavnika nacionalnih manjina. Od 515 vijeća njih je 74 je raspisano u županijama i Gradu Zagrebu, 171 u gradovima i 270 u općinama. 89 predstavnika nacionalnih manjina bira se na županijskoj razini, a 54 predstavnika se bira u gradovima i jedan u općini. Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se u skladu sa Zakonom o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN 25/2019). Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11, 93/ 11) ima intenciju olakšati, a i propisati neka prava koja bi pripadnici nacionalnih manjina trebali ostvarivati. Do dana današnjeg teško je razjasniti da li je ovaj zakon u potpunosti ispunio svoju idejnu namjenu. ## **Popisivačke muke** Svi smo svjedoci da razne skupine (vjerske, nacionalne, „jezične“…) izražavaju svoje nezadovoljstvo ili čak dvojbu u potpunu istinitost Popisa. Iz moje okolice dosta ljudi tvrdi da se nisu popisali, a na razno razne načine se vode da su popisani. Sjenu na Popis bacaju i loše sastavljena pitanja ili pitanja koja ispitanika dovode u zabludu. Vjerujem da je daleko veći problem bio pri samopopisivanju nego prilikom dolaska popisivača. Iako su pri najavi samopopisivanja ili online popisivanja jamčili da su sve korištene tehnologije vrlo napredne, a i da su intuitivni. Pitanja su bila dosta zamorno složena i ponekad si, činilo se, iste odgovore upisivao po nekoliko puta. Sve u svemu činila se jedna velika zbrka. Ta zbrka je nažalost dovela do nekih rezultata koji se na prvu čine neispravni. Što se tiče nacionalnih manjina tu i dalje ostaje problem Bošnjaka koji se jednim dijelom još izjašnjavaju kao Muslimani (veliko M) i automatizmom se usmjeravaju u kategoriju Ostali. Bilo kako bilo, sa svim manjkavostima ovaj popis iz 2021 je služben i mjerodavan, a na Državnom zavodu za statistiku je da u ovih 10 godina pokušaju otkloniti nedostatke. _Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije_ ![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2021/12/aem_logo_RGB-hrv-web-900x450-1.jpg)