# Mala tržišta, velike priče – filmska industrija u malim europskim zemljama - Link: https://zadar.tv/mala-trzista-velike-price-filmska-industrija-u-malim-europskim-zemljama-2/ - Published: 2025-11-19T18:09:10+01:00 - Author: ZDtv ## Okrugli stol u sklopu Zagreb Film Festivala Odjel za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose organizirao je 11. studenog 2025. u prostoru scene F22 Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu okrugli stol „Mala tržišta, velike priče – filmska industrija u malim europskim zemljama“. [Okrugli stol održan je u sklopu projekta CresCine](https://zadar.tv/mala-trzista-velike-price-filmska-industrija-u-malim-europskim-zemljama/) kao dio programa Industrija Zagreb Film Festivala. Na okruglom stolu predstavljeni su ključni rezultati istraživanja ‘Povećanje međunarodne konkurentnosti filmske industrije na malim europskim tržištima’ (CresCine) provedenog u okviru programa Obzor Europa (2023. – 2026.). Sudionici su raspravljali o načinima povećanja konkurentnosti filmova iz malih zemalja, dok je posebni naglasak stavljen na komparativne uvide iz Hrvatske i Danske. [Na okruglom stolu sudjelovali su](https://kultura.irmo.hr/na-zagreb-film-festivalu-odrzan-okrugli-stol-mala-trzista-velike-price-o-filmskoj-industriji-u-malim-eu-zemljama/): Jakob Isak Nielsen, izvanredni profesor na Sveučilištu u Aarhusu, Danska, Lars Bjørn Hansen, voditelj danskog ureda SF produkcije, Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Martina Petrović, voditeljica DKE – Ureda MEDIA Hrvatske, dok je događaj moderirala Jaka Primorac, znanstvena savjetnica s Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose. ![Stručnjaci analiziraju europska filmska tržišta na zagrebačkom festivalu](https:// zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/panel-strucnjaka-zff-2024-2-1024x576.webp) Foto: Zoe Šarlija (izvor: ZFF) ## Komparativna analiza Hrvatske i Danske ### Produkcijski volumen i ulaganja Nakon predstavljanja sudionika okruglog stola i pregleda glavnih informacija o CresCine projektu, istaknuto je da je fokus na komparativnoj raspravi o filmskoj industriji u Danskoj i Hrvatskoj proizašao iz želje da se, uz svjesnost o socioekonomskim i političkim razlikama, potakne razmjena primjera dobre prakse, ali i policy izazova iz obiju zemalja iz kojih njihovi sektori mogu učiti. U uvodnom dijelu izneseni su osnovni komparativni podaci o produkcijskom volumenu igranih i dokumentarnih filmova (manjinskih, većinskih te 100% nacionalnih produkcija), pri čemu je zabilježena značajna razlika kako u broju naslova u petnaestogodišnjem istraživačkom periodu, tako i u kontinuitetu proizvodnje (npr. veliki pad u Covid-19 razdoblju za Hrvatsku). Također je istaknuto da Danska bilježi gotovo dvostruko veći broj proizvedenih domaćih naslova na pola milijuna stanovnika, što je u kasnijoj u raspravi kontekstualizirano podacima o visini ulaganja izdavanjima u proizvodnju i razvoj: 38,8 milijuna eura u Danskoj naspram 7,1milijun eura u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2022. godine. ![Publika prati panel o budućnosti filmske produkcije u regiji](https://zadar.tv/ wp-content/uploads/2025/11/publika-diskusija-filmska-industrija-zff-1024x576.webp) Foto: Zoe Šarlija (izvor: ZFF) ## Ključne teme rasprave ### Kino infrastruktura i gledanost Rasprava je u nastavku bila fokusirana oko tri ključne teme – pitanjima kino infrastrukture, utjecaju globalnih streaming servisa te pitanju potpora za servisne produkcije. Sudionici su ukazali na sličan broj kina po glavi stanovnika u obje zemlje, ali i na značajne razlike u cijeni kino ulaznica. Prema dostupnim podacima, prema kupovnoj moći građana, Danska ima najviše cijene ulaznica među svim istraživanim zemljama u projektu. U tom kontekstu je visina PDV-a na ulaznice značajan faktor, a on za Dansku iznosi 25%, dok je u Hrvatskoj primijenjena povlaštena razina PDV-a od 5%. Obje zemlje imaju dobru teritorijalnu raspoređenost kino infrastrukture, međutim nezavisna kino mreža u Hrvatskoj suočava se s izazovima vezanim uz vlasništvo nad kino dvoranama, što se odražava na filmsko programiranje i kontinuitet rada. Kao pozitivan primjer istaknut je Biograf Klub Danmark, koji je utjecao na gledanost domaćeg filma. To potvrđuju i podaci prema kojima danski filmovi čine 30,8% ukupne gledanosti u zemlji, dok u Hrvatskoj udio hrvatskih filmova u ukupnoj gledanosti iznosi tek 3.5%. Tome je uspjehu u Danskoj, prema sugovornicima, doprinijela važna uloga kino infrastrukture posebice u manjim gradovima, gdje je i gledanost domaćih filmova u prosjeku veća. Istaknuta je i važnost koprodukcija (bilo manjinskih ili većinskih) za zatvaranje budžeta, povećanje vidljivosti filma te za njegovu širu promociju. Podaci CresCine istraživanja pokazuju veliku važnost manjinskih koprodukcija za hrvatski audiovizualni sektor. ![Diskusija o razvoju audiovizualne industrije na malim tržištima](https://zadar. tv/wp-content/uploads/2025/11/okrugli-stol-filmska-industrija-zff-2-1024x576.webp) Foto: Zoe Šarlija (izvor: ZFF) ### Utjecaj streaming servisa Gledanost u europskim kinima još se uvijek nije vratila na predpandemijske postavke, i pitanje je hoće li se to dogoditi bez ključnih promjena u samom programiranju i upravljanju kinima. Navike gledateljica i gledatelja su se promjenile, i sve veći je utjecaj streaming servisa na navike građana, dok su posebice mladi sve više orijentirani na informiranje i gledanje sadržaja na društvenim medijima. Time je otvorena i sljedeća tema o utjecaju globalnih online platformi na proizvodnju i distribuciju sadržaja s malih tržišta. Dok streameri poput Netflixa u nordijskim zemljama poput Danske ulažu i u proizvodnju, u Hrvatskoj su uglavnom zainteresirani za licenciranje domaćih sadržaja. Podaci CresCine istraživanja pokazuju da je većina danskih naslova dostupna na nekom od streamera, dok je u 2023. samo 37% hrvatskih naslova bilo dostupno na nekom od streamera. U raspravi je istaknuto kako se pretpostavlja da je taj udio u međuvremenu porastao uslijed izmjena Zakona o elektroničkim medijima. Međutim, važno je istaknuti da gotovo svi SVOD-ovi dolaze iz SAD-a, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem europskih modela distribucije. U tom kontekstu se govorilo MEDIA programima, primjerice pozivu „Europske mreže VOD platformi i operatora“, kojim se želi izazvati takva dominacija, ali zbog strukturnih ograničenja takvi programi zapravo nisu okrenuti malim EU zemljama nego tzv. ‘the Big Five’ (Španjolska, Francuska, Njemačka, UK te Italija), dok su manja tržišta u nepovoljnijem položaju. ![Diskusija o razvoju audiovizualne industrije na malim tržištima svi panelisti]( https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/govornici-okrugli-stol-zff-1024x576. webp) Foto: Zoe Šarlija (izvor: ZFF) ### Potpore za servisne produkcije Rasprava se potom okrenula prema pitanju potpora za servisne produkcije. Hrvatska takav program provodi već dugi niz godina te je u periodu od 2014. do 2022. u njega uloženo 23 milijuna eura, dok u Danskoj takav program dosad nije provođen. U 2026. Danska će po prvi puta otvoriti takav tip programa, oko kojeg već duži niz godina vlada podvojena rasprava u danskoj filmskoj zajednici. Iskustva iz Hrvatske kreću se od pozitivnih, u smislu ekonomskih benefita za zajednice u kojima se produkcije održavaju, promocije Hrvatske u međunarodnim okvirima, upskillinga ljudi koji rade na takvim velikim produkcijama, pa sve do negativnih posljedica za lokalnu filmsku zajednicu u smislu dostupnosti kadrova za domaće produkcije (bilo cjenovno ili vremenski) te nemogućnosti domaćih produkcija zbog ograničenih budžeta da adekvatno plate filmske radnike i radnice. Na koji način će danska filmska industrija reagirati na program potpora servisnim produkcijama i koliko će to utjecati na domaću filmsku proizvodnju ostaje za vidjeti nakon uvođenja programa. ![Panelisti raspravljaju o izazovima filmskog sektora u Europi](https://zadar.tv/ wp-content/uploads/2025/11/panel-strucnjaka-zff-2024-1024x576.webp) Foto: Zoe Šarlija (izvor: ZFF) ## Zaključak i značaj kina U završnom dijelu koji je uključivao pitanja iz publike naglašeno je kako bez obzira na stagnaciju gledanosti filmova u kinima, kino i dalje ima ključnu ulogu u cjelokupnom lancu vrijednosti filma, i kao prva točka i indikator uspješnosti ditribucije (pa i na streaming platformama), i kao mjesto društvenosti i rasprave o filmu. Sudionici su istaknuli i kako su potrebni novi načini kako da se dopre do (mlade) publike, razvoja filmske kulture, otvaranje novim vidovima stvaranja (kino) iskustva uživanja u filmu te razvoja modela kojima će film biti prostor zajedničkog stvaranja. Okruglom stolu je prisustvovalo preko šezdeset sudionika i sudionica iz filmskog sektora i akademije iz Hrvatske i Europe. Okrugli stol organiziran je u partnerstvu sa Zagreb Film Festivalom i Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, a dio je programa Industrija ZFF-a koji služi kao platforma za edukaciju i umrežavanje filmskih stručnjaka i stučnjakinja u regiji.