# Lipoprotein(a): Nasljedni faktor rizika za srčani i moždani udar koji se ne smije zanemariti

- Link: https://zadar.tv/lipoproteina-nasljedni-faktor-rizika-za-srcani-i-mozdani-udar-koji-se-ne-smije-zanemariti/
- Published: 2026-08-26T13:13:40+02:00
- Author: Mirna Hanjek

Povišena razina lipoproteina(a) u krvi sve je češća tema u kardiološkim istraživanjima.
[Stručnjaci upozoravaju](https://zadar.tv/strucnjaci-upozoravaju-na-moguce-zdravstvene-i-razvojne-rizike-izlozenosti-ekranu-u-djecjoj-dobi/)
da ovaj nasljedni čimbenik može značajno povećati rizik od ateroskleroze, srčanog
i moždanog udara, čak i kod osoba koje vode zdrav način života. Iako trenutno ne
postoje odobreni lijekovi namijenjeni isključivo snižavanju lipoproteina(a), u tijeku
su brojna klinička istraživanja koja bi mogla promijeniti pristup liječenju.

## Što je lipoprotein(a)?

[Lipoprotein(a)](https://zadar.tv/prepoznavanje-bolesti-biljaka/), često označen
kao Lp(a), posebna je podskupina masnoća u krvi. Sastoji se od lipidnog i proteinskog
dijela te cirkulira krvotokom poput drugih lipoproteina koji prenose kolesterol.

Posljednjih godina sve [veći broj istraživanja](https://www.dnn.de/lokales/dresden/lipoprotein-a-blutfett-erhoeht-infarkt-risiko-wann-sie-testen-sollten-R76PWABDS5HH7CJAB2P27HQORQ.html)
pokazuje povezanost povišenih vrijednosti lipoproteina(a) s razvojem ateroskleroze,
odnosno postupnim sužavanjem i otvrdnjavanjem krvnih žila.

![Model molekule kolesterola prikazan kao kuglični i štapićasti model, s crnim kuglicama
koje predstavljaju atome ugljika, bijelim kuglicama koje predstavljaju atome vodika
i crvenom kuglicom koja predstavlja atom kisika](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/08/lipoprotein-a-test-krvi-kardiologija-5-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Razlika između kolesterola i lipoproteina(a)

Kolesterol se u krvi prenosi pomoću različitih vrsta lipoproteina. HDL kolesterol
općenito se smatra zaštitnim, dok je LDL kolesterol poznat kao jedan od glavnih 
čimbenika razvoja ateroskleroze.

Lipoprotein(a) predstavlja posebnu vrstu lipoproteina koja može dodatno povećati
rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od LDL kolesterola, njegove vrijednosti
uglavnom nisu pod značajnim utjecajem prehrane ili životnih navika.

## Koje bolesti su povezane s povišenim Lp(a)?

Povišene vrijednosti lipoproteina(a) povezuju se s nizom bolesti krvnih žila i srca,
uključujući:

 * aterosklerozu
 * koronarnu bolest srca
 * srčani udar
 * moždani udar
 * oštećenje funkcije bubrega povezano s bolestima krvnih žila

Stručnjaci ističu da se rizik procjenjuje zajedno s drugim čimbenicima poput dobi,
pušenja, šećerne bolesti i vrijednosti LDL kolesterola.

![Analiza krvi za određivanje vrijednosti lipoproteina(a) i procjenu kardiovaskularnog
rizika](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/lipoprotein-a-test-krvi-kardiologija-
1024x576.webp)

Foto: Canva

## Može li se lipoprotein(a) smanjiti promjenom prehrane?

Za razliku od klasičnog kolesterola, razina lipoproteina(a) uglavnom je genetski
određena. Prehrana, tjelesna aktivnost i ostale promjene načina života imaju vrlo
ograničen učinak na njegovu koncentraciju u krvi.

Ipak, stručnjaci preporučuju zdrav način života jer on može smanjiti ukupni kardiovaskularni
rizik. To uključuje:

 * uravnoteženu prehranu
 * redovitu tjelesnu aktivnost
 * nepušenje
 * održavanje zdrave tjelesne težine
 * kontrolu krvnog tlaka i šećera u krvi

## Je li lipoprotein(a) nasljedan?

Da. Vrijednost lipoproteina(a) uglavnom je određena genetikom i tijekom života ne
mijenja se značajno. Zbog toga stručnjaci preporučuju testiranje članova obitelji
ako je kod jednog člana utvrđena visoka vrijednost.

Posebno se preporučuje provjera:

 * roditelja
 * braće i sestara
 * djece

Cilj ranog testiranja nije trenutno liječenje, nego pravodobno prepoznavanje povećanog
rizika za razvoj ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.

![Srce i DNK u krvnim žilama](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/srce-s-
dnk-spiralom.webp)

Foto: Canva

## Kada je vrijednost lipoproteina(a) povišena?

Rizik se smatra povećanim kada vrijednost premaši:

 * 105 nanomola po litri (nmol/L)
 * 50 miligrama po decilitru (mg/dL)

Vrlo visoke vrijednosti, primjerice 200 ili 250 mg/dL, često upućuju na izraženu
obiteljsku sklonost povišenom lipoproteinu(a).

## Treba li zabrinuti povišen nalaz?

Kardiolozi naglašavaju da nema razloga za paniku. Lipoprotein(a) trenutačno se smatra„
modifikatorom rizika“, što znači da se njegova vrijednost uvijek promatra u kombinaciji
s ostalim poznatim čimbenicima rizika.

Na temelju ukupnog zdravstvenog stanja liječnici procjenjuju individualni rizik 
za razvoj srčanog ili moždanog udara u narednim godinama te određuju odgovarajuće
preventivne mjere.

![Analiza krvi za određivanje vrijednosti lipoproteina(a) i procjenu kardiovaskularnog
rizika](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/lipoprotein-a-test-krvi-kardiologija-
3-1024x576.webp)

Foto: Canva

## Postoje li lijekovi za snižavanje lipoproteina(a)?

Trenutačno ne postoje registrirani lijekovi koji su posebno namijenjeni snižavanju
lipoproteina(a). Međutim, u razvoju su novi terapijski pristupi koji ciljano djeluju
na njegovu proizvodnju u jetri.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da eksperimentalni lijekovi mogu značajno smanjiti
koncentraciju lipoproteina(a) u krvi. Ipak, znanstvenici još trebaju dokazati da
takvo smanjenje zaista dovodi do manjeg broja srčanih i moždanih udara.

### Rezultati novih istraživanja uskoro

Većina aktualnih kliničkih studija provodi se na pacijentima koji su već preboljeli
srčani udar, moždani udar ili imaju koronarnu bolest srca. Očekuje se da će rezultati
pokazati može li ciljano snižavanje lipoproteina(a) poboljšati dugoročne zdravstvene
ishode.

## Zaključak

Lipoprotein(a) sve se više prepoznaje kao važan nasljedni čimbenik rizika za kardiovaskularne
bolesti. Budući da na njegove vrijednosti nije moguće značajno utjecati prehranom
ili stilom života, rano testiranje osoba s obiteljskom anamnezom povišenih vrijednosti
može pomoći u pravodobnom procjenjivanju rizika. Do dolaska novih terapija, stručnjaci
preporučuju kontrolu svih ostalih čimbenika rizika kako bi se smanjila vjerojatnost
razvoja srčanih i moždanih bolesti.
