Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.
„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzročene klimatskim promjenama osjećaju se diljem planeta, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.
Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR znanstveno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz.
Za najnovije vijesti i informacije, posjetite zadar.tv.
Kontaktirajte nas na desk@zadar.tv.
Pratite naše sportske vijesti: Sportske vijesti
Otkrijte kulturne događaje: Kultura
Saznajte više o događanjima: Događanja
Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, X, TikTok, Pinterest, Threads
Otkrijte zbirku aforizama Nikole Šimića Tonina – duhovite, ironične i misaone rečenice koje vas tjeraju…
Bad Daughter objavila je novi singl "My Shrink Says Hi" s nadolazećeg albuma. Pjesma istražuje…
Zadar će 14. ožujka ugostiti Tular Trio, novi glazbeni projekt talijanskog glazbenika Maura Sigure, koji…
Što je proljetni ekvinocij? Proljetni ekvinocij, koji se obično događa oko 20. ožujka, predstavlja izvanredan…
Nikola Šimić Tonin, istaknuti hrvatski književnik i kulturni djelatnik, dobitnik je ovogodišnje nagrade 'Goceva misao'…
BBVC revolutioniert die House-Musik mit ihrem Album "Propagate". Mit Unterstützung von Zadar TV verbindet das…
Ova stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja stranice slažete se s korištenjem kolačića.