# Kako država zarađuje kroz javne investicije: multiplikatori, infrastruktura i domaća industrija

- Link: https://zadar.tv/kako-drzava-zaraduje-kroz-javne-investicije-multiplikatori-infrastruktura-i-domaca-industrija/
- Published: 2025-11-03T10:17:56+01:00
- Author: ZDtv

## Na čemu država zarađuje, a gdje gubi novac?

Svakodnevno se pitamo na čemu država zarađuje, a gdje gubi novac? Naravno nije svaka
investicija plodna za zaradu, a postoje investicije i koje naprosto moraju postojati
iako nemaju značajnu dobit. Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor
[grupacije tvrtki DOMinvest](https://dominvest-grupa.hr) svakodnevno se susreće 
s brojnim izazovima koji usporavaju brojne projekte ali i poskupljuju njihovu realizaciju.

Saša Perko, poznat po brojnim izlaganjima o problemima u građevinarstvu, ovaj je
puta progovorio o [ulaganjima države](https://zadar.tv/stratesko-komuniciranje-drzava/),
tzv. [multiplikator](https://zadar.tv/stratesko-komuniciranje-drzava/)ima, ali i
o tome koliko porazne olakšice zapravo mogu biti, ili ne trebaju, dobre za državu.

![Ilustracija multiplikatora i povrata na državne investicije u infrastrukturu i
obrazovanje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/multiplikatori-drzavne-
investicije-4-1024x576.webp)

Foto: DOMinvest

## Koliko država ulaže, a koliko zarađuje?

Država troši novac, ulaže u infrastrukturu, u porezne olakšice, u obrazovanje, uskoro
vjerojatno više i u vojnu industriju… Koliko zapravo država daje novaca, a koliko
zarađuje?

Država ne zarađuje samo kroz poreze, koji predstavljaju kratkoročan prihod, nego
kroz povrate na svoja ulaganja – tzv. multiplikatore. Ako multiplikator iznosi 2,
to znači da svaki euro javnog novca stvori dodatna dva eura u gospodarstvu. Najveći
učinak imaju ulaganja u obrazovanje, digitalnu infrastrukturu i istraživanje – njihovi
multiplikatori dosežu oko 2,2. Odmah iza slijede infrastruktura i energetska učinkovitost,
s multiplikatorima između 1,2 i 1,8. S druge strane, vojna industrija, iako postaje
novi europski trend, ima multiplikator od svega 0,8 jer se većina opreme uvozi i
novac odlazi iz zemlje. Zato ključ nije u tome koliko država troši, nego kako i 
gdje – jer između troška i investicije postoji golema razlika.

## Najbolje investicije za državni povrat

### Koja investicija je najbolja da država zaradi novac i kolika je to zarada?

Najbolje investicije su one koje stvaraju višestruki povrat – koje ne samo troše,
nego i pokreću druge sektore. Ulaganja u istraživanje, digitalnu infrastrukturu 
i obrazovanje jačaju dugoročnu konkurentnost, dok građevina i infrastruktura daju
trenutačni impuls gospodarstvu kroz zapošljavanje, potrošnju i lanac dobavljača.
Upravo zato su projekti koji kombiniraju tehnološki i građevinski aspekt najvrjedniji:
grade temelje buduće produktivnosti. Suprotno tome, ulaganja bez šireg učinka – 
poput prevelike vojne potrošnje – mogu privremeno podići statistiku rasta, ali ne
stvaraju trajnu vrijednost u domaćem gospodarstvu. Ključ je u investicijama koje
čine ekonomiju učinkovitijom, ne samo većom.

![Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva i direktor grupacije tvrtki DOMinvest](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/multiplikatori-drzavne-investicije-6-
1024x576.webp)

Foto: DOMinvest

### Na koji način zarađuje kroz te investicije?

Država zarađuje kroz sve ono što se pokrene nakon što se projekt završi – nove poslove,
veću potrošnju, poreze i rast produktivnosti. Primjerice, izgradnja autoceste koja
spaja gradove ili prometnice koja povezuje gospodarsku zonu povećava promet roba,
privlači ulaganja i otvara nova radna mjesta. Svaki takav infrastrukturni projekt
pokreće čitav lanac: od građevinskih tvrtki i projektanata do lokalnih proizvođača
i uslužnih djelatnosti. To je stvarni povrat – kada ulaganje u beton i čelik stvori
trajan rast. Nasuprot tome, ulaganja koja nemaju domaći učinak, poput kupnja opreme
ili ulaganja koja (uglavnom) stoje, dugoročno ne poboljšavaju ekonomsku sliku zemlje.

## Gdje država gubi novac?

### Gdje se puno novaca ulaže, a država ne zarađuje dobro? Koje su investicije manje unosne?

Država najviše gubi kad ulaže u projekte koji nemaju jasan učinak – bilo da se radi
o zgradama bez funkcije, subvencijama bez rezultata ili politički vođenim investicijama.
Takvi projekti stvaraju kratkoročan dojam aktivnosti, ali dugoročno trošak održavanja
i neaktivacije tih investicija. Iako se Europa trenutačno snažno okreće vojnoj industriji,
ključno je da svaka zemlja, pa i Hrvatska, unutar tog smjera traži domaću komponentu–
uključivanje građevine, industrije i lokalne proizvodnje. Samo tada ta ulaganja 
stvaraju pravi povrat. Dakle, nije pitanje trebamo li ulagati, nego kako osigurati
da svaki euro javnog novca ostane u domaćem gospodarstvu i proizvodi višestruki 
učinak.

![Ilustracija multiplikatora i povrata na državne investicije u infrastrukturu i
obrazovanje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/multiplikatori-drzavne-
investicije-3-1024x576.webp)

Foto: DOMinvest

### Znači li to da vojna industrija zapravo unazađuje gospodarstvo?

Vojna ulaganja sama po sebi ne moraju biti loša – problem nastaje ako novac ne ostaje
u domaćem gospodarstvu. Ako nabavljamo gotovu opremu iz inozemstva, učinak je ograničen
i kratkotrajan. No, ako u tim projektima sudjeluju hrvatske tvrtke, tada obrambena
ulaganja mogu imati i razvojni učinak. Takav pristup stvara nova radna mjesta i 
potiče industriju, umjesto da sredstva samo odlaze van. Dakle, ključ nije u pitanju
treba li ulagati u obranu, apsolutno treba, nego kako taj novac pretvoriti u domaći
gospodarski motor.

## Kako povećati profitabilnost manje unosnih sektora?

### Ima li država alata da manje profitabilne sektore učini profitabilnijima?

Država danas pametno koristi sredstva EU fondova – posebno u projektima vrtića, 
škola i fakulteta. Takve investicije istodobno jačaju obrazovni sustav i predstavljaju
društvenu infrastrukturu, čime se postiže dvostruki učinak. S jedne strane poboljšavaju
se uvjeti za edukaciju i rast ljudskog kapitala, a s druge strane aktivira se građevinski
sektor i domaća industrija. Drugim riječima, jednom investicijom država povećava
multiplikator na dvije strane – u društvenom i gospodarskom smislu. To je dobar 
primjer kako pametno korištenje europskog novca može istovremeno modernizirati zemlju,
imati društveni efekt i potaknuti njezin ekonomski rast.

![Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor grupacije tvrtki DOMinvest](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/multiplikatori-drzavne-investicije-1024x576.
webp)

Foto: DOMinvest

## Kako država može bolje zarađivati?

### Kako da onda država bolje zarađuje, a da pritom ne zaboravi ulagati u one segmente koji nisu unosni?

Država bi trebala planirati ulaganja kao investitor – prema povratu i učinku, a 
ne samo prema političkoj vidljivosti. To znači birati projekte s najvećim multiplikatorima:
infrastrukturu, digitalizaciju, istraživanje i obrazovanje. Hrvatska ima snažnu 
građevinsku i inženjersku bazu koja može nositi takav razvoj, ali mora ulagati u
projekte koji donose stvarnu promjenu – u učinkovitost, produktivnost i dugoročni
rast. Novi europski val ulaganja u obranu može imati smisla ako se u njega uključe
domaće tvrtke i industrija, jer tada novac ostaje u zemlji i stvara dodatnu vrijednost.
Ukratko – država napreduje kad svaki euro tretira kao investiciju koja mora imati
mjerljiv povrat, a ne kao trošak koji se samo potroši.

## Jesu li porezne olakšice dobre za državu?

Porezne olakšice mogu biti korisne, ali samo ako potiču stvarna ulaganja i nova 
radna mjesta. Primjer takvog stvarnog ulaganja je ulaganje u domaću industriju. 
Kada se olakšice dijele neselektivno, postaju samo privremeno rasterećenje, bez 
stvarnog učinka na rast. Država dugoročno više dobiva ako novac usmjeri u projekte
koji generiraju povrat – primjerice, u infrastrukturu, digitalizaciju ili energetsku
učinkovitost – jer tamo pokreće čitav niz gospodarskih aktivnosti. Olakšice same
po sebi ne stvaraju novu vrijednost, dok ulaganja u projekte koji uključuju domaću
industriju, građevinu, digitalnu infrastrukturu i znanje čine ekonomiju otpornijom.
Dakle, cilj ne bi trebao biti manje poreza, nego pametnije korištenje proračunskog
prostora.

![Ilustracija multiplikatora i povrata na državne investicije u infrastrukturu i
obrazovanje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/11/multiplikatori-drzavne-
investicije-2-1024x576.webp)

Foto: DOMinvest