# Joseph Priestley biografija – Kompletan životopis

- Link: https://zadar.tv/joseph-priestley-biografija/
- Published: 2026-05-22T06:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

### Osnovni podaci

 * **Ime i prezime:** Joseph Priestley
 * **Datum rođenja:** 13.03.1733.
 * **Datum smrti:** 06.02.1804.
 * **Mjesto rođenja:** Birstall, Yorkshire, Engleska
 * **Nacionalnost:** britanska
 * **Zanimanje:** znanstvenik, kemičar, teolog
 * **Aktivno razdoblje:** 1755. – 1804.
 * **Poznato po:** otkriću kisika i istraživanjima plinova

## Rani život i obrazovanje

Joseph Priestley rođen je 13. ožujka 1733. godine u selu Birstall u grofoviji Yorkshire,
u Engleskoj. Potjecao je iz obitelji skromnih financijskih sredstava, a rano djetinjstvo
obilježili su gubitak majke i česte zdravstvene poteškoće. Odgajan je u strogoj 
protestantskoj tradiciji, što je snažno oblikovalo njegov svjetonazor i intelektualne
interese. Već u mladosti pokazivao je izniman talent za jezike i prirodne znanosti.

Njegovo formalno obrazovanje odvijalo se na dissenterskoj akademiji u Daventryju,
gdje je studirao teologiju, filozofiju i prirodne znanosti. Tamo je došao u dodir
s empirijskim metodama i Newtonovom fizikom, koje su snažno utjecale na njegov kasniji
znanstveni rad. Posebnu je pažnju posvetio eksperimentalnom pristupu i kritičkom
promišljanju autoriteta. Obrazovanje u Daventryju završio je oko 1755. godine.

## Znanstvena karijera

Priestley je svoju profesionalnu karijeru započeo kao učitelj i protestantski svećenik,
ali se ubrzo sve više posvećivao znanstvenom istraživanju. Tijekom 1760-ih godina
preselio se u Leeds, gdje je započeo sustavna eksperimentalna istraživanja plinova.
Upravo u tom razdoblju razvio je interes za kemiju, tada još uvijek snažno povezanu
s alkemijskom tradicijom. Njegov rad obilježen je marljivim eksperimentiranjem i
detaljnim bilježenjem rezultata.

![Mladi Joseph Priestley tijekom školovanja u ugalj stilu, prizor studiranja u crno-
bijelom, visokog kontrasta](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/12/joseph-priestley-
inline-1-bio-1767139833.webp)

Godine 1773. izabran je za člana Kraljevskog društva u Londonu, što je predstavljalo
važnu potvrdu njegova znanstvenog ugleda. Istodobno je radio kao knjižničar i privatni
učenjak u službi lorda Shelburnea, što mu je omogućilo pristup laboratorijima i 
znanstvenim mrežama. Tijekom 1770-ih i 1780-ih objavio je niz ključnih radova iz
područja kemije i fizike plinova. Unatoč priznanjima, često je ostajao izvan akademskog
establišmenta.

## Najvažniji doprinosi znanosti

Najpoznatiji Priestleyjev doprinos znanosti jest otkriće plina koji je nazvao “dephlogisticated
air”, danas poznatog kao kisik. To je postignuće ostvario 1. kolovoza 1774. godine
zagrijavanjem živinog(II) oksida pomoću leće koja je fokusirala sunčevu svjetlost.
Iako nije prvi proizveo kisik, njegova detaljna eksperimentalna analiza bila je 
ključna za kasnija tumačenja. Njegovo otkriće snažno je utjecalo na razvoj moderne
kemije.

Osim kisika, Priestley je identificirao i opisao brojne druge plinove, uključujući
dušikov oksid, amonijak i sumporni dioksid. Razvio je inovativne metode sakupljanja
plinova iznad vode i žive, koje su postale standard u kemijskim laboratorijima. 
Također je proučavao fotosintezu, pokazujući da biljke mogu “obnoviti” zrak oštećen
disanjem životinja. Ovi pokusi predstavljaju rane korake u razumijevanju bioloških
ciklusa.

![Joseph Priestley u laboratoriju tijekom pokusa s plinovima u ugalj stilu, znanstveni
prizor u crno-bijeloj tehnici](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/12/joseph-
priestley-inline-2-bio-1767139859.webp)

## Objavljeni radovi i teorije

Najznačajnije Priestleyjevo djelo je višesveščano djelo “Experiments and Observations
on Different Kinds of Air”, čiji je prvi svezak objavljen 1774. godine. U tim radovima
sustavno je opisao svoja istraživanja plinova, eksperimentalne postupke i opažanja.
Djelo je brzo steklo međunarodnu reputaciju i prevedeno je na nekoliko jezika. Smatra
se jednim od temeljnih tekstova kemije 18. stoljeća.

Iako je dao ključni doprinos kemiji, Priestley je ostao privržen flogistonskoj teoriji.
Unatoč empirijskim dokazima, odbijao je prihvatiti Lavoisierovu kemijsku revoluciju
i teoriju oksidacije. Ova znanstvena konzervativnost dovela je do rasprava i kritika
suvremenika. Ipak, njegova teorijska stajališta ne umanjuju značaj njegovih eksperimentalnih
otkrića.

## Nagrade i priznanja

Izbor u Kraljevsko društvo 1773. godine predstavlja jedno od najvažnijih službenih
priznanja Priestleyjeva rada. Kao član društva sudjelovao je u razmjeni ideja s 
vodećim znanstvenicima svoga doba. Njegovi radovi redovito su citirani i komentirani
u znanstvenim časopisima 18. stoljeća. Time je stekao međunarodno priznanje.

![Joseph Priestley kao učitelj i predavač u ugalj stilu, povijesna scena s izraženim
linijama i kontrastom](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/12/joseph-priestley-
inline-3-bio-1767139885.webp)

Kasnije u životu, posebice nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države 1794. 
godine, uživao je veliki ugled među američkim intelektualcima. Bio je blizak Thomasu
Jeffersonu i drugim istaknutim ličnostima. Iako nije dobio formalne nagrade u modernom
smislu, njegovo ime trajno je povezano s razvojem prirodnih znanosti. Posthumno 
je priznat kao jedan od utemeljitelja kemije plinova.

## Utjecaj na znanost

Joseph Priestley imao je dubok i trajan utjecaj na razvoj kemije i prirodnih znanosti.
Njegov eksperimentalni pristup i detaljna dokumentacija postavili su nove standarde
znanstvenog rada. Istraživanja plinova otvorila su put razumijevanju kemijskih reakcija
i sastava atmosfere. Bez njegova rada, kemijska revolucija kraja 18. stoljeća bila
bi znatno sporija.

Njegov rad utjecao je i na biologiju, posebice na rane teorije fotosinteze i respiracije.
Pokazao je međusobnu povezanost biljaka i životinja u održavanju kvalitete zraka.
Time je pridonio razvoju ekološkog razmišljanja. Njegovi eksperimenti i danas se
navode u udžbenicima povijesti znanosti.

![Joseph Priestley dok zapisuje znanstvene bilješke u ugalj stilu, intimna crno-
bijela scena rada](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/12/joseph-priestley-
inline-4-bio-1767139912.webp)

## Privatni život

Priestley se 1762. godine oženio Mary Wilkinson, koja mu je bila snažna intelektualna
i emocionalna podrška. Imali su više djece, od kojih je nekoliko umrlo u djetinjstvu,
što je bilo uobičajeno za to razdoblje. Obiteljski život često je bio obilježen 
financijskim i političkim pritiscima. Unatoč tome, Priestley je ostao predan radu
i obitelji.

Zbog svojih radikalnih religijskih i političkih stavova bio je meta napada, osobito
tijekom nemira u Birminghamu 1791. godine. Njegova kuća i laboratorij tada su uništeni,
što je snažno utjecalo na njegov život. Nakon tih događaja odlučio je emigrirati
u Sjedinjene Države. Tamo je proveo posljednje godine života u relativnom miru.

## Zanimljivosti

Osim znanstvenika, Priestley je bio i plodan filozof, teolog i politički mislilac.
Pisao je radove o obrazovanju, toleranciji i slobodi savjesti. Njegovi teološki 
spisi imali su značajan utjecaj na razvoj unitarizma. Time je ostavio trag i izvan
prirodnih znanosti.

![Joseph Priestley u trenutku znanstvenog priznanja u ugalj stilu, dostojanstveni
crno-bijeli prikaz](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2025/12/joseph-priestley-
inline-5-bio-1767139939.webp)

Joseph Priestley preminuo je 6. veljače 1804. godine u Northumberlandu, u saveznoj
državi Pennsylvaniji. Do kraja života ostao je intelektualno aktivan i znatiželjan.
Njegov doprinos znanosti danas se vrednuje kao iznimno važan korak prema modernom
razumijevanju kemije. Njegovo ime ostaje trajno upisano u povijest znanosti.

## Kronologija karijere Joseph Priestley

### 1730-e

 * **1733.** – Rođenje u Birstallu u Engleskoj

### 1750-e

 * **1755.** – Završetak obrazovanja u Daventryju

### 1760-e

 * **1762.** – Brak s Mary Wilkinson
 * **1767.** – Preseljenje u Leeds i početak kemijskih istraživanja

### 1770-e

 * **1773.** – Izbor u Kraljevsko društvo
 * **1774.** – Otkriven kisik
 * **1774.** – Objava prvog sveska 'Experiments and Observations on Air'

### 1790-e

 * **1791.** – Uništenje kuće i laboratorija u Birminghamu
 * **1794.** – Emigracija u SAD

### 1800-e

 * **1804.** – Smrt u Pennsylvaniji

### Izvori i reference

 1. Encyclopaedia Britannica: Joseph Priestley – [https://www.britannica.com/biography/Joseph-Priestley](https://www.britannica.com/biography/Joseph-Priestley)(
    pristupljeno: 30.12.2025)
 2. Stanford Encyclopedia of Philosophy: Priestley – [https://plato.stanford.edu/entries/priestley/](https://plato.stanford.edu/entries/priestley/)(
    pristupljeno: 30.12.2025)
 3. Royal Society – Joseph Priestley – [https://royalsociety.org/people/joseph-priestley-12118/](https://royalsociety.org/people/joseph-priestley-12118/)(
    pristupljeno: 30.12.2025)
