# Istraživanje o digitalnim tehnologijama i dobrobiti učenika u Hrvatskoj - Link: https://zadar.tv/istrazivanje-o-digitalnim-tehnologijama-i-dobrobiti-ucenika-u-hrvatskoj/ - Published: 2026-03-13T22:39:10+01:00 - Author: Redakcija Zadar TV Provedeno je prvo istraživanje u Republici Hrvatskoj koje istodobno obuhvaća učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike u kontekstu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i dobrobiti učenika. Ovo istraživanje je dio šireg procesa istraživanja digitalnih tehnologija u obrazovanju. ## Table of contents * [Stavovi i opažanja dionika obrazovanja](https://zadar.tv/istrazivanje-o-digitalnim-tehnologijama-i-dobrobiti-ucenika-u-hrvatskoj/#h-stavovi-i-opazanja-dionika-obrazovanja) * [Ključni nalazi istraživanja](https://zadar.tv/istrazivanje-o-digitalnim-tehnologijama-i-dobrobiti-ucenika-u-hrvatskoj/#h-kljucni-nalazi-istrazivanja) * [Perspektive roditelja i nastavnika](https://zadar.tv/istrazivanje-o-digitalnim-tehnologijama-i-dobrobiti-ucenika-u-hrvatskoj/#h-perspektive-roditelja-i-nastavnika) * [O istraživanju](https://zadar.tv/istrazivanje-o-digitalnim-tehnologijama-i-dobrobiti-ucenika-u-hrvatskoj/#h-o-istrazivanju) Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i [umjetnom inteligencijom (UI)](https://zadar.tv/vaznost-razumijevanja-umjetne-inteligencije-sigurnost-i-transparentnost-za-potrosace/). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju kako imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje. ## Key Takeaways * Provedeno je istraživanje digitalnih tehnologija u obrazovanju u Hrvatskoj, obuhvaćajući učenike, roditelje i nastavnike. * Istraživanje pokazuje prednosti digitalnih tehnologija, kao što su lakši pristup informacijama, ali i izazove poput smanjene koncentracije. * Učenici koriste digitalne tehnologije najčešće za zabavu, dok ih 26 % osnovnoškolaca i 40-50 % srednjoškolaca koristi za učenje. * Roditelji imaju pozitivno mišljenje o digitalnim tehnologijama, ali izražavaju zabrinutost oko umjetne inteligencije i kritičkog mišljenja djece. * Istraživanje je provedeno u 46 škola s ciljem poticanja korištenja tehnologija uz smanjenje rizika po djecu i mlade. ### Stavovi i opažanja dionika obrazovanja ![Ministar Radovan Fuchs obraća se sudionicima konferencije o digitalnim tehnologijama 2026.](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/ministar-radovan-fuchs-istrazivanje- digitalne-tehnologije-2026-1024x576.webp) > „Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog > pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. > Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, > uz brigu o dobrobiti djece i mladih” – naglasio je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, > ministar znanosti, obrazovanja i mladih. > „Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u > stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke > za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i > mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim > suradnicima i donositeljima odluka” – rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja > CARNET-a za umjetnu inteligenciju. ![Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a, govori o istraživanju i primjeni umjetne inteligencije 2026.](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/juraj-bilic-carnet- umjetna-inteligencija-konferencija-2026-1024x576.webp) ### Ključni nalazi istraživanja Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, dominanto chatbotova, raste zbog svog potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog djelovanja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika. Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 % osnovnoškolaca i 40–50 % srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima. ![Hrvoje Puljiz na konferenciji posvećenoj digitalnim tehnologijama i dobrobiti učenika 2026.](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/hrvoje-puljiz-konferencija- digitalne-tehnologije-2026-1024x576.webp) ### Perspektive roditelja i nastavnika Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju. Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama. ![Prof. dr. sc. Marina Merkaš govori na predstavljanju istraživanja o digitalnim tehnologijama 2026.](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/marina-merkas-hrvatsko- katolicko-sveuciliste-konferencija-2026-1024x576.webp) > „Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno > doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom > kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom > edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje > novih tehnologija.” – izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog > sveučilišta. ## O istraživanju Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih. ![Publika tijekom predstavljanja istraživanja o digitalnim tehnologijama i dobrobiti učenika 2026.](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/publika-na-dogadaju-digitalne- tehnologije-2026-1024x576.webp) Istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ provedeno je u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/ skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.