# Intervju tjedna – Vasko Atanasovski: „Moj zvuk nije vezan uz jedan žanr“

- Link: https://zadar.tv/intervju-tjedna-vasko-atanasovski-moj-zvuk-nije-vezan-uz-jedan-zanr/
- Published: 2026-08-30T16:17:37+02:00
- Author: Barbara Likter

Što se dogodi kada glazbenik odbija vezati se samo za jedan smjer? Kada **jazz**
nije dovoljan sam za sebe, tradicija nije nešto što valja konzervirati, a [improvizacija](https://zadar.tv/jazz-kako-je-improvizacija-oblikovala-glazbeni-svijet/)
nije tek ukras skladbi, već način razmišljanja? Na tim se potezima već niz godina
kreće **Vasko Atanasovski**, slovenski **kompozitor, saksofonist i flautist** čiji
je glazbeni rukopis nemoguće svesti na jednu odrednicu.

U njegovu se izrazu susreću različiti svjetovi – **[balkanska glazbena baština](https://zadar.tv/kultura-bastina-hrvatska-prirucnik/),
jazz, [suvremeni pristupi improvizaciji](https://zadar.tv/suvremeni-jazz-zvukovni-pejzazi-na-bedemima-jerko-jurin-quartet-na-muraj-art-soundu/)
i iskustva brojnih međunarodnih susreta**. No ono što pritom ostaje najzanimljivije
nije samo kombiniranje različitih utjecaja, nego način na koji ih Atanasovski pretvara
u nešto osobno.

Nakon brojnih nastupa i suradnji na **europskim i svjetskim pozornicama**, Atanasovski
se ponovno vraća pred splitsku publiku. **U Hrvatskom domu 10. listopada** priprema
se još jedna glazbena poslastica, ovoga puta Atanasovskog imamo čast poslušati kao
gosta na koncertu **Vasil Hadžimanov Banda**. Bit će to još jedna prilika da se 
uživo čuje glazba koja nastaje susretom različitih kultura, iskustava i senzibiliteta–
i koja pritom **ne gubi osjećaj za vlastito ishodište**.

Netom nakon koncerata pred grčkom i slovenskom publikom, imala sam priliku razmijeniti
nekoliko misli s [Vaskom](https://www.vaskoatanasovski.com/project/vasko3/) o [umjetničkoj slobodi](https://zadar.tv/intervju-tjedna-claudio-boschi/),
[potrazi za vlastitim zvukom](https://zadar.tv/glazbeni-identitet-mladi-streaming/),
Balkanu koji se ne da reducirati na stereotipe, snazi improvizacije i [susretima s glazbenicima različitih tradicija](https://zadar.tv/tamburaski-orkestar-hrt-a-glazbene-veceri-zadar/).
Ali i o onome što se događa kada se svjetla pozornice ugase.

## **Između žanrova, u potrazi za vlastitim zvukom**

#### _Umjetnički identitet, sloboda i stalno preispitivanje_

#### **U vremenu kada se od umjetnika često očekuje da budu lako prepoznatljivi i žanrovski jasno određeni, Vi već godinama ustrajete u glazbenom izrazu koji izmiče takvim okvirima. Je li ostati znatiželjan i otvoren danas svojevrsni umjetnički bunt u doba kad se dio glazbene scene možda sve više prepušta tržištu?**

> Glazbu stvaram iz egzistencijalne potrebe, ali i za [egzistenciju](https://zadar.tv/usuditi-se-stvarati-je-li-konstruktivna-kritika-postala-gotovo-endemska-vrsta/)
> u sasvim praktičnom smislu. Umjetnik uvijek ima određen izbor, no taj izbor nije
> posve slobodan jer od svojega rada mora i živjeti. Zato **stalno tražim ravnotežu
> između vlastitoga [glazbenog jezika](https://zadar.tv/intervju-tjedna-s-nevenkom-lukin-budite-ponosni-na-svoj-jedinstveni-jazik-i-pisite-i-glumite-pjevajte-i-pricajte-po-kualjski/)
> i mogućnosti da glazba dođe do publike**, ali ne želim se unaprijed prilagođavati
> obrascu samo zato što ga je lakše prodati. Ako takva ustrajnost danas djeluje 
> kao bunt, mogu to prihvatiti, premda me bunt radi bunta nikada nije zanimao. Uostalom,
> tržište vrlo brzo prisvoji i subverziju. Čim prepozna da se različitost može prodati,
> pretvara je u novu oznaku i novi proizvod.

![saksofonist](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/Vasko-Atanasovski-2025-
1-photo-Zala-Koren-768x1024-1.webp)

Foto: Zala Koren

#### **Mislite li da glazbenik tijekom života zapravo traži svoj zvuk ili ga stalno iznova mijenja?**

> Mislim da glazbenik koji želi izraziti sebe mora tražiti vlastiti zvuk i naučiti
> ga prepoznavati. Često mi se čini da autor cijeloga života kruži oko nekoliko 
> temeljnih pitanja, gotovo kao filozof koji jednu misao stalno provjerava u novim
> okolnostima. **Svoj sam zvuk prepoznao prilično rano, a tijekom godina iskušavao
> sam ga u različitim žanrovima**. Mijenjali su se sastavi i glazbeni konteksti,
> dok su način na koji vodim melodiju i gradim dramaturgiju ostajali prepoznatljivi.
> Upravo sam kroz te promjene shvatio da moj zvuk nije vezan uz jedan žanr i da 
> je zato univerzalniji nego što sam mislio na početku.

#### **U Vašim skladbama često se osjeća snažna narativnost. Razmišljate li o glazbi kao o priči i postoje li slike ili emocije koje Vas vode tijekom skladanja?**

> Da, glazbu doživljavam i narativno, ali ne nužno kao priču s unaprijed određenom
> radnjom. Prije skladanja obično postoji neka **emocionalna situacija koju pokušavam
> razumjeti zvukom**. Želim doći do određene poante, no budući da je ne mogu izreći
> riječima, nastojim je sažeti u glazbeni oblik u kojem jedna gesta priprema sljedeću.
> Struktura mi pritom pomaže da osjećaj ne ostane neodređen, nego da dobije smjer
> i unutarnju logiku. Zbog toga skladba može djelovati kao priča, iako slušatelju
> ne određujem što se u njoj točno »dogodilo«.

![kvartet](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/adrabesa-1024x576.webp)

[ADRABESA Quartet](https://www.vaskoatanasovski.com/) (foto: screenshot / YT)

#### **Vaša glazba često zvuči vrlo spontano, iako iza nje stoji složena struktura. Koliko prostora ostavljate nepredvidivosti i improvizaciji tijekom samoga nastupa?**

> To ste dobro prepoznali. **Moja glazba doista počiva na složenijoj strukturi, 
> ali mi je jednako važan prostor za improvizaciju**, koji se najpotpunije otvara
> uživo, na koncertu. Taj prostor nije proizvoljan. Što je skladba preciznije strukturirana,
> glazbenik se može slobodnije udaljiti od zapisanoga, a da ne izgubi odnos prema
> cjelini, jer zna što mora ostati prepoznatljivo čak i kada preuzima rizik. Zato
> spontani trenutci nisu suprotnost komponiranom materijalu, nego iz njega proizlaze.
> Granice omogućuju da nepredvidivost dobije autentičan intenzitet i glazbeni smisao.

## **Balkan bez granica**

#### _Tradicija, suvremenost i potraga za identitetom_

#### **Balkan se u glazbi često romantizira ili stereotipizira. U Vašem radu on zvuči drugačije – slojevito, suvremeno i otvoreno. Kako Vi danas definirate „balkanski zvuk“ i postoji li on, po Vašem mišljenju, uopće kao jedinstven glazbeni identitet?**

> Balkanski zvuk kao jedinstven glazbeni identitet, po mojem mišljenju, ne postoji.
> Postoje vrlo različite tradicije i povijesna iskustva koja se u zapadnoj predodžbi
> o Balkanu često svode na nekoliko lako prepoznatljivih znakova. Ta se oznaka u
> međunarodnom glazbenom prostoru osobito učvrstila nakon raspada Jugoslavije i 
> velikog uspjeha autora poput Gorana Bregovića, iako je pojam Balkana, naravno,
> mnogo stariji. Dok smo živjeli u Jugoslaviji, glazbu često nismo tako imenovali.
> Govorilo se o jugoslavenskom rocku ili jazzu, dok su lokalne tradicije imale vlastita
> imena. Zato mi je zanimljiva ideja **[Transbalkanike](https://hdsplit.hr/koncerti/detalj/transbalkanika-vasko-atanasovski/)**,
> projekta s kojim sam nastupao npr. u Istanbulu, Bruxellesu i Splitu, gdje je naš
> koncert ove godine čak dobio priznanje publike i stručnog žirija kao najbolji 
> koncert sezone. Prefiks »trans« ne znači odbacivanje prostora iz kojega dolazim,
> nego kretanje kroz njega i preko stereotipa koji su mu naknadno pripisani.

#### **Danas se tradicionalna glazba sve češće reinterpretira kroz suvremene glazbene jezike. Što, prema Vašem mišljenju, takve reinterpretacije dobivaju, a što riskiraju izgubiti?**

> Reinterpretacija dobiva smisao kada autor doista poznaje materijal iz kojega polazi
> i razumije zašto je određena glazba nastala upravo u takvom obliku. **Tada iz 
> tradicije može nastati nova umjetnička forma koja čuva sjećanje upravo time što
> ga ne zamrzava**. Rizik se pojavljuje kada se na staru melodiju samo nalijepi 
> suvremeni ritam ili produkcija, bez stvarnog odnosa prema njezinu jeziku. Rezultat
> može biti tehnički efektan, ali često ostaje grub anakronizam jer autor prestaje
> istraživati izvor, dok publika tradiciju počinje prepoznavati kroz klišeje. Stari
> materijal tada ne dobiva novo značenje, budući da obrada samo ponavlja ono što
> tržište već očekuje od tradicije.

## **Glazba koja pomiče granice**

#### _Publika, različite kulture i susreti koji mijenjaju umjetnika_

#### **Nastupali ste pred publikom na pozornicama diljem Europe pa sve do Indije, Kine, New Yorka i šire. Primjećujete li razlike u načinu na koji različite kulture reagiraju na Vašu glazbu ili emocija koju ona prenosi uvijek pronalazi neki zajednički jezik?**

> Po mojem iskustvu, zajednički jezik svakako postoji, premda se reakcije izražavaju
> različito. Negdje publika odgovori odmah i glasno, dok se drugdje njezina uključenost
> osjeća kroz iznimnu koncentraciju, a ovacije dođu tek na kraju. **Najzanimljivije
> mi je što ljudi u vrlo različitim kulturama često reagiraju na ista mjesta u skladbi,
> iako možda ne poznaju njezine kulturne reference**. Ritam i energija izvedbe prenose
> se i bez prijevoda, dok asocijacije koje glazba pobuđuje mogu ostati različite.
> Zato mogu reći da glazba uspostavlja zajednički jezik, premda ga publika u različitim
> sredinama pokazuje na različite načine.

![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/Vasko-Atanasovski-in-Copenhagen-
2024-2-768x1024.webp)

Foto: Magdalena Germek

#### **Tijekom karijere surađivali ste s glazbenicima vrlo različitih poetika. Što Vas privlači u takvim susretima i postoji li suradnja koja je bitno promijenila Vaš način razmišljanja o glazbi?**

> U suradnjama me najviše zanima razmjena iskustava, jer sa svakim glazbenikom na
> neko vrijeme ulazim u njegov glazbeni svijet i iz njega drukčije čujem vlastiti.
> Kod npr. [Simonea Zanchinija](https://www.vaskoatanasovski.com/project/vasko-atanasovski-simone-zanchini-duo/)
> ili Michela Godarda **fasciniraju me virtuoznost i potpuna sloboda unutar izgrađenoga
> jezika**, dok su mi susreti s umjetnicima poput Hindi Zahre ili grupe Living Colour
> pokazali drukčiji odnos prema pjesmi, posebno prema načinu na koji se ona narativnom
> i scenskom snagom obraća publici.

## **Između tišine i svijeta koji ima svoju dinamiku**

#### _Život izvan pozornice i odnos prema vremenu_

#### **Kada niste na pozornici ili u studiju, čime najradije ispunjavate vrijeme? Postoji li nešto što Vas jednako zaokuplja kao glazba, iako nema izravne veze s njom?**

> Kada nisam na pozornici ili u studiju, često sam zapravo za računalom i bavim 
> se organizacijskim i menadžerskim poslovima, koji danas zauzimaju velik dio umjetničkoga
> života. Kad od toga mogu odmaknuti, najradije putujem. Zanimaju me povijest mjesta,
> kultura, umjetnost, kulinarika te svakodnevni i društveni život. Upravo zato što
> pokušavam razumjeti kako ljudi doista žive, **putovanje za mene nije samo niz 
> znamenitosti, nego upoznavanje odnosa koji određuju neko mjesto**.
> Zaokuplja me i moda, ali više u smislu razvijanja osobnog stila. Mislim da stil
> gradimo cijeloga života, ponajprije načinom odijevanja i nošenja odjeće, ali i
> ukupnim odnosom prema životu. Mnogi modu odbacuju kao nešto površno, a ja je vidim
> kao jedan od neposrednih načina osobnog izražavanja i sudjelovanja u društvu.

#### **Je li Vam važnije slobodno vrijeme provesti u tišini ili u potrazi za novim iskustvima? Kako izgleda Vaš idealan dan kada nemate nikakvih profesionalnih obveza?**

> Trebaju mi i tišina i nova iskustva, samo određenim redoslijedom. Tišina mi je
> vrlo važna, osobito nakon intenzivnog rada. U slobodno vrijeme sve rjeđe slušam
> glazbu, zapravo najčešće je slušam u automobilu dok vozim. Nakon što se odmaknem
> od profesionalnih obveza, ponovno poželim nekamo krenuti. Idealan dan zato bi 
> započeo spontanom odlukom za izlet, bez gustog rasporeda. To može biti grad koji
> sam već posjetio pa ga mogu bolje istražiti ili mjesto na kojem još nikada nisam
> bio. Dovoljno mi je da otputujem, prošećem i u miru pojedem dobar ručak, bez osjećaja
> da pritom moram učiniti nešto korisno.

![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/08/Vasko-Atanasovski-Trieste-by-night-
2025-768x1024.webp)

Foto: Magdalena Germek

#### **Digitalno doba omogućilo je glazbenicima da dopru do publike diljem svijeta, ali je istodobno promijenilo način slušanja glazbe. Kako Vi doživljavate taj odnos između brzine konzumacije i umjetničke dubine?**

> Digitalno je doba demokratiziralo pristup glazbi, ali nije nužno povećalo pažnju
> koju joj posvećujemo. Dostupno nam je više glazbe nego ikada, dok pojedinoj skladbi
> često dajemo sve manje vremena. Problem nije brzina sama po sebi, jer nas neko
> djelo može osvojiti odmah i ipak imati dubinu. Problem nastaje kada trenutni učinak
> postane jedino mjerilo vrijednosti, budući da algoritmi tada nagrađuju ono što
> je prepoznatljivo u nekoliko sekundi, a potiskuju glazbu kojoj je potrebno vrijeme
> da razvije vlastitu logiku. Kao autor ne mogu ignorirati digitalne platforme, 
> ali ne želim skladati prema njihovu ritmu.

#### _**O iskustvu, budućnosti i nepresušnoj znatiželji **_

#### **Kada biste danas mogli izdvojiti jednu misao koju biste željeli prenijeti mlađim glazbenicima koji tek traže vlastiti umjetnički glas, što bi to bilo?**

> Rekao bih im da vrijednost vlastitoga umjetničkog glasa ne mjere isključivo reakcijom
> sustava. U ovoj profesiji prilike i vidljivost ne ovise samo o kvaliteti rada,
> pa razdoblja otpora i frustracije ponekad poprime depresivan ton i mogu dovesti
> do pogrešne ideje da sam rad nema vrijednosti. Važno je prepoznati da ta ideja
> nije nužno istinita, ali i da nije dovoljno pasivno čekati da vas sustav otkrije.**
> Vlastiti glas razvija se radom. Put prema publici mora se stalno tražiti, često
> i u okolnostima koje niste sami izabrali**.

#### **I za kraj: što Vas još uvijek može iznenaditi?**

> Još uvijek me mogu iznenaditi pitanja koja nisu postavljena samo da popune razgovor,
> jer me prisile da nešto što dugo radim jasno formuliram. Dakle, ovakva pitanja.