# Intervju tjedna s Nevenkom Lukin: Budite ponosni na svoj jedinstveni “jazik” i pišite i glumite, pjevajte i pričajte po kualjski

- Link: https://zadar.tv/intervju-tjedna-s-nevenkom-lukin-budite-ponosni-na-svoj-jedinstveni-jazik-i-pisite-i-glumite-pjevajte-i-pricajte-po-kualjski/
- Published: 2026-09-04T12:07:13+02:00
- Author: Barbara Likter

🎙️

 Poslušaj članak  • Hrvatski

 [ ⬇️ ](https://zadar.tv/wp-content/gemini-tts-audio/post-97990-1788518297.wav)

0:00

--:--

**[Kaljski govor](https://zadar.tv/kratki-razgovori-s-ogavnim-muskarcima-wallace-esej/)**,
ili **[kualjski](https://zadar.tv/kaljski-govor-uvrsten-u-registar-kulturnih-dobara-kuski-jazk-dobio-sluzbenu-potvrdu-svoje-vrijednosti/)
jazik** kako ga njegovi govornici nazivaju, nedavno je uvršten u **Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske**. Time je još jednom potvrđena njegova posebnost i vrijednost
kao dijela nematerijalne naše [kulturne baštine](https://zadar.tv/sijeda-sjecanja-etnografska-riznica-o-ukrajinskim-doseljenicima-u-bosnu-i-hrvatsku/).
O tom priznanju, ali i o osobnoj povezanosti s jezikom koji je obilježio njezino
djetinjstvo, književnost i odnos prema rodnom kraju, razgovarali smo s **Nevenkom(
Nenom) Lukin**..

Autorica zbirke kratkih priča **[„Kuća babe Venke“](https://zadar.tv/kuca-babe-venke-intimni-povratak-sebi-izmedu-svijeta-i-doma/)**
u kaljskom govoru ne vidi tek sredstvo komunikacije, već živi trag obitelji, djetinjstva
i jednog svijeta koji se riječima može ponovno prizvati. Od prvih kualjskih riječi
koje ju je otac učio dok je još živjela u Mariboru, preko uspomena na babu Venku
i dida, pa sve do književnih priča u kojima [kaljski govor](https://zadar.tv/oslik-djetinjstva-anamarije-curkovic-umjetnicka-platna-kao-ogledala-duse/)
ponovno oživljava… Njezin odnos prema jeziku duboko je isprepleten s osobnom poviješću.
U razgovoru nam donosi uvid u posebnosti kualjskog, njegovu ulogu u književnosti
i svakodnevnom životu te potrebu da ostane živ među mlađim naraštajima.

## **„Kualjski nije samo još jedna inačica čakavštine“**

### **Kako ste doživjeli vijest da je kaljski govor uvršten u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske?**

> Iskreno, oduševljena sam tom viješću, napokon je ono što svima ponavljam o kualjskom
> dijalektu je došlo na vidjelo – čitav život svima koji me žele slušati pričam 
> kako kualjski nije samo još jedna inačica čakavštine, već **jedinstven u svojoj
> morfologiji i fonologiji**, gdje se posebice se ističu njegovi **diftonzi** / 
> dvoglasi. Sjećam se da sam još za vrijeme studija čula da su stručnjaci/lingvisti
> iz Velike Britanije dolazili proučavati kualjski dijalekt upravo zbog tih njegovih
> posebnosti. Također, zanimljivo je i to da se uvelike razlikuje od načina govora
> u susjednim selima – Preku i Kukljici. To je bio i razlog zašto sam svojevremeno
> za diplomski rad na Filozofskom fakultetu u Zadru, predložila temu koja bi istražila
> poveznice između kualjskog dijalekta, starodalmatskog, mletačkog i latinskog. 
> Međutim, objašnjeno mi je da je to tema za doktorski rad i da odaberem nešto jednostavnije,
> pa sam diplomirala s nečim puno banalnijim. A umjesto doktorata dogodio se život.

### **Koliko je kaljski govor oblikovao Vaš književni izraz i način na koji pričate priče o zavičaju?**

> Kad god sam opisivala scene ili sjećanja koja za svoje poprište imaju Kali, nisam
> mogla ostati u okviru standardnog hrvatskog jezika, **prejako su te riječi utisnute
> u mene na kualjskom**, pogotovo je to slučaj s dijalozima, izgovorenom rječju.
> Ako sam htjela prenjeti nešto što je baba Venka izgovorala, zvučalo mi je nakaradno
> da joj u usta stavim književni jezik kojim nikad nije govorila, tako da sam se
> stalno vraćala kualjskom. Istovremeno, kad napišem ili pročitam to napisano na
> kualjskom, istog trena se katapultiram u djetinjstvo, tako da za mene on ima gotovo
> čarobne moći transfera u tinejdžerska ljeta, kad mi se činilo da postajem odrasla,
> kad sam tek započinjala istraživati svijet van kuće, ostajati vani, zaljubljivala
> se i mislila da je cijeli svijet moj, iako se radilo o radijusu jednog otočkog
> mjestašca. Mislim da je to dio s kojim se mnogi čitatelji mogu identificirati,
> to magijsko vrijeme djetinjih podviga, a kod mene je ono smješteno u Kali, i dijelom
> u Arbanase gdje sam živjela do četvrtog osnovne.

### **Smatrate li da je književnost jedan od važnih načina očuvanja lokalnih govora poput kuskog jazka?**

> Svakako. I potičem svaki izričaj na kualjskom, bilo to poezija, priča, roman, 
> film. Rado sam čitala pjesme **Milene Rakvin Mišlov** i gledala izvedbe **Joje
> Ricova** koji je znao veoma dramski recitirati svoja djela. Nedavno sam pogledala
> izvrstan poetski dokumentarac o Kalima – **“A Day in Kali” Marte Kolege** koji
> na jedan moderan način priča priču o običajima i specifičnostima mjesta oblikovanog
> ribarstvom i životom uz more. Takva djela su nešto čime Kualjani mogu biti ponosni,
> a istovremeno i su otvoreni svijetu, i nekome tko još nikad nije čuo za Kali. 

### **U Vašoj knjizi „Kuća babe Venke“ važnu ulogu imaju sjećanja, obiteljska baština i identitet. Može li se jezik promatrati kao svojevrsna kuća kolektivnog pamćenja jednog mjesta?**

> Istina je da je moja zbirka priča priču o obitelji, o traženju identiteta, kroz
> babu (koja je inspirirala i sam naslov knjige), kroz podneblje, kroz žensku liniju,
> kroz **otiskivanje u svijet i povratak onome što je stvarno, živo, neuništivo**,
> ali ne bih se usudila reći da je to kolektivno pamćenje, mislim da je to na čitateljima,
> ali zasigurno su neke od mojih priča vratile sjećanja na Kali kakve su nekad bile,
> ili na ono što još uvijek možemo naći među drevnim kalama, na ćakuli sa susjedima
> ispred kuće, na đir po selu, na frigane kumpire kakve samo baba napravi, na krađu
> smokav pored puta, na trčanje na trajekt… 

## **Od prvih riječi do „Kuće babe Venke“**

### **Što za Vas osobno, kao autoricu čiji su život i stvaralaštvo duboko povezani s Kalima, znači ovo priznanje?**

> ČIni mi se nevjerojatnom podudarnost izlaska moje zbirke kratkih priča **“Kuća
> babe Venke”** čiji temelji sežu u moje kualjsko djetinjstvo i ovog uvrštavanja
> u nematerijalnu kulturnu baštinu RH. A interesantno je i to da moja veza s kualjskim
> započinje i prije nego sam došla u Kali; naime, moj otac me kroz igru počeo učiti
> kualjskim riječima dok smo još živjeli u Mariboru (tata je upoznao mamu kao slovensku
> turistkinju u Kalima, zaljubili su se i vjenčali, a on je pokušao isprva živjeti
> u Sloveniji, radeći za tadašnju Metalnu Maribor. Ali nije mogao bez mora, pa smo
> se doselili u Zadar kad mi je bilo tri). Tu našu igru je snimio na magnetofon,
> tako da je to moje prvo učenje kualjskog ostalo zauvijek dio obiteljskih zapisa(
> kasnije sam ja to presnimila na kasetu, pa na CD, sad postoji kao audio datoteka),
> i nebrojeno sam puta maltretirala svoje prijatelje s njom. Tamo me npr, pokušava
> naučiti riječima kao što su “ča je, kacuo, jua, katrida, konoba, buža, kamenica…
> koje ja izgovaram urnebesno smiješno, ali ostajem uporna u namjeri da ih svladam.
> Sad kad razmišljam o tome, usuđujem se reći da je to **rano i razigrano učenje
> nepoznatog dijalekta kroz igru**, možda i odredilo moj odabir jezičnog studija(
> talijanski i njemački).  

![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/09/Lukin3.webp)

### **Je li Vas ikada brinula mogućnost da se dio bogatstva kaljskog govora izgubi s vremenom?**

> Mene osobno nije brinula, ali ja sam notorni optimist. Uvijek sam vidjela tu lijepu
> stranu, a to je da mladi u Kalima uistinu govore kualjskim jezikom i ponose se
> time.  

### **Vidite li ovu zaštitu govora kao simbolično priznanje ili kao početak konkretnijih aktivnosti na očuvanju i promociji kaljskog govora?**

> Želim vjerovati da ovo nije tek simbolično, i **mislim da će ovo dati vjetar u
> leđa onima koji su već puno toga napravili za očuvanje dijalekta**, poput Turističke
> zajednice Kali, Osnovne škole Valentin Klarin, Narodne knjižnice Kali i pojedinaca
> koji su i zaslužni za ovo priznanje, napose Sandra Hadžihalilović sa Sveučilišta
> u Zadru, profesor Edo Končurat, te učiteljica Ines Kolega, i da će manifestacije
> poput, npr. **Kualjske beside**, koja je orijentirana na djecu, zaživjeti još 
> raskošnije i da će se osmisliti nove aktivnosti koje će pridonijeti očuvanju kaljskog
> govora.

### **Postoji li neka riječ, izraz ili izreka na kuskom jazku koja Vam je posebno draga i za koju smatrate da najbolje oslikava duh mjesta Kali?**

> Prvo što mi pada na pamet je ono poznato **“Ala, ča je!”** kao uobičajeni pozdrav
> umjesto Bog, ili dobar dan, dobro se sjećam riječi **šprualjuak**, koja je, zbog
> teškog izgovora bila test za to “da li si pravi Kualjanin/Kualjka” – tako su mene
> testirale moje sestrične kad bi došla u Kali, i tako sam ja testirala (čitaj: 
> gnjavila) svoje prijatelje koje bi dovela u Kali. Teško mi se ovako sjetiti izraza
> koji oslikava duh Kali, ali dobro se sjećam pokojnog dida koji, kad se nije mogao
> sjetiti što mu ono treba, običavao govoriti “Donesi mi ononiko…” a ononiko, može
> biti bilo što. Od babe mi je osim “vražjue munjenice”, kako me zvala, ostalo i“
> Ćeš čakoli pojisti?” kao izraz brige i ljubavi koja se iskazivala kroz kuhanje
> i hranu.  

![](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/09/Lukin2.webp)

Foto: Privatna arhiva

## **Budite ponosni na svoj jedinstveni jazik**

### **Može li ovakva odluka potaknuti veći interes javnosti za književnost, priče i kulturnu baštinu otoka Ugljana?**

> Sigurna sam da hoće.  

### **Koliko je važno da se lokalni govori ne čuvaju samo u knjigama i rječnicima, nego i u svakodnevnim razgovorima, među obiteljima i u zajednici?**

> iznimno važno, jedino tako jezik živi. diše i razvija se, i drago mi je vidjeti
> kualjske obitelji koje već dugo žive u Zadru, ali **doma se još uvijek razgovara
> na kualjskom**. Kod nas nije baš tako, ali često se zna spomenuti neka kualjska
> riječ ili reći nešto na kualjskom 

### **Koliko je danas kaljski govor prisutan među mlađim generacijama i što bi, po Vašem mišljenju, trebalo učiniti da ostane živ i u svakodnevnoj uporabi?**

> Budući da ne živim u Kalima, pa čak ni u Zadru, možda bi trebali pitati nekoga
> od domaćih, ali ono što me jako veseli i što podržavam svim srcem je **[Kalipedija](https://www.kalipedija.net/)**,
> svojevrsni živi riječnik kualjskih riječi, koja ih čuva, ne samo u pisanom obliku,
> već veliki broj njih i kao zvučni zapis. Ovim putem **bih potaknula da se za sve
> riječi napravi i tonski zapis**, i to baš onako kako su oni to započeli, ne samo
> s izgovorom pojedine riječi, već sa cijelom rečenicom na kualjskom koja smješta
> određenu riječ u rečenicu sa značenjem.  

### **Što biste poručili mladim Kaljanima povodom uvrštenja kaljskog govora u Registar kulturnih dobara?**

> Budite ponosni na svoj jedinstveni “jazik” i pišite i glumite, pjevajte i pričajte
> po kualjski! 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih
medija Agencije za medije.