# „Ima li zlata?” – arheološko-povijesne crtice Ravnih kotara (Teški metal)

- Link: https://zadar.tv/ima-li-zlata-arheolosko-povijesne-crtice-ravnih-kotara-teski-metal/
- Published: 2024-11-24T19:37:36+01:00
- Author: Ante Vukić

Novo povijesno doba označeno je u prvom redu velikim seobama populacija sa istočnih
stepa Euroazije i dolaskom novih zajednica na velikim prostorima Europe. Takozvane
indoeuropske populacije koje još kroz srednje i kasno brončano doba prodiru na prostor
Jadrana postavljaju temelje za razvoj zajednica i naroda koje poznajemo u željeznom
dobu (Japodi, Liburni, Delmati).

Osim migracija, druga važna stavka je tehnološki razvoj, odnosno upotreba metalnih
izrađevina od bakra i bronce. Metalurgija postaje važna grana privrede, što zbog
potrebe za izradom čvrstih alata i svakodnevne potrebe, što zbog izrade nakita i
ukrasa i naposljetku izrade oružja i razvoja ratne opreme.

To je vrijeme razvoja civilizacija na prostoru Mezopotamije, Nila i Egejskog bazena.
Kod nas u Hrvatskoj eneolitičko razdoblje prezentira Vučedol sa svojom istoimenom
kulturom. Eneolitik, barem na našem prostoru traje otprilike kroz 4. tisućljeće 
prije Krista.

Unutar zajednica, na temelju arheoloških nalaza svjedočimo i pojavi istaknutih pojedinaca
u društvu s obilnim vrijednim materijalom postavljenim prilikom pokapanja. Na nalazištima
se sve više pojavljuju dokazi metalurške aktivnosti poput peći, metalnog otpada 
i izrađenog oruđa u takozvanom ostavama.

Jedno takvo nalazište iz razdoblja eneolitika se nalazi na položaju Buković- Lastvine
kod Benkovca. Prema svemu sudeći je to bilo naselje otvorenog tipa unutar kojeg 
su pronađeni ulomci igle od slitine bakra i arsena, keramičkih posuda i dva idola,
pripadajući ranoj fazi eneolitika. Već smo vidjeli kako je plodan prostor oko današnjeg
Benkovca privlačio neolitičke privrednike, što se očito nastavilo i u kasnija razdoblja.

![Idoli](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/idoli-1024x694.png)

**Nalazi ulomaka idola iz Buković-Lastvina (preuzeto iz: B. Marijanović, First Eneolithic
idol finds in Dalmatia)**

Gospodarstvo se i dalje osniva na uzgoju ovaca, koza i goveda, kao i kultivacija
pšenice, zobi, ječma i mahunarki. Velika količina kremenih vrhova strijela svjedoče
i o intezivnom lovu.

Pronalazak idola ukazuje i na razvoj duhovne kulture, ali i na doticaje ili utjecaje
zajednica sa sjevera i panonsko-podunavskog prostora gdje pronalazimo slične oblike
idola.

Bakreno doba prirodno ustupa svoje mjesto brončanom dobu koje osnažuje sve metalurške
procese započete u prethodnom dobu. Na Levantu bujaju visoke civilizacije koje poznajemo
i opće kulture i sve su snažniji utjecaji u privrednim procesima na prostor južne
i srednje Europe.

Kao legura bakra i kositra, bronca postaje osnovna sirovina za oruđe i oružje. Sve
se više ističu promjene u privrednoj, društvenoj i duhovnoj sferi života zajednica.

Ravno kotari u brončanom dobu nisu lišeni takvih promjena. Počevši od ranog brončanog
doba kada prevladava takozvana cetinska kultura, dominantna na prostoru Jadrana 
i zaleđa, pa do kasnog brončanog doba u počecima 1. tisućljeća pr. Kr. kada se javljaju
artefakti svojstveni širem fenomenu „kulture polja sa žarama“, ujedno i širem kontekstu
kretanja naroda koji donose kraj brončanom dobu i početak željeznog doba.

Kao jedan fenomen koji se javlja tijekom brončanog doba na Jadranu vezan je za način
ukapanja i kult mrtvih, a to je grobni humak, odnosno tumul.

Danas kroz krajobraz Ravnih kotara možemo vidjeti mnogo takvih humaka, a prepoznatljiv
primjer je humak na kojem se nalazi crkvica sv. Nikole kod Nina.

![Crkvasvnikola Marinstulic](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/CrkvaSvNikola_MarinStulic-
1024x683.jpg)

**Tumul i crkvica sv. Nikole kod Nina (preuzeto sa https://visitnin.croatia.hr/hr-
hr/crkva-svetog-nikola-u-ninu)**

Tumuli  su stožasti humci izgrađeni od različitog materijala, ovisno o raspoloživosti
materijala u prostoru gdje se rade.  Podižu se kako bi bili vidljivo obilježje groba
pojedinca, članova obitelji ili zajednice, bilo da se radi o inhumaciji ili paljevinskom
grobu, tj. incineraciji. S obzirom na velik zahvat koji je potreban za podizanje
tumula, njihovo proučavanje zanimljivo je i iz društveno-religijskog aspekta.

Javljaju se već u neolitiku na prostoru sjeverne i zapadne Europe i kroz eneolitik
istočne Europe. Tumuli se u ostatku Europe sve češće javljaju tijekom brončanog 
doba. Na prostoru Podunavlja i Jadrana njihova se pojava veže s dolaskom novih naroda,
odnosno Indoeuropljana i kao način pokapanja traju u željezno doba kao specifičnost
različitih zajednica i kultura.

U antičko, srednjovjekovno i novovjekovno doba, ti se tumuli koriste sekundarno 
kao groblja (naročito u ranom srednjem vijeku prilikom doseljenja Slavena, tj. Hrvata)
ili kao u slučaju crkvice sv. Nikole, za izgradnju istaknutih građevina ili osmatračnica.

Jedna takva skupina tumula nalazi se u blizini Krneze i Podvršja kod Ljupča. Odjel
arheologije Sveučilišta u Zadru istražio je tri tumula 2007. i 2008. godine. Jokina
glavica, Matakova glavica i Duševića glavica su nazivi tih humaka. Duševića glavica
u svom najstarijem sloju sadržavala je spaljene ostatke pokojnika koji su datirani
u rano brončano doba, dok se u sljedećem sloju nalazio kosturni ukop u kamenoj škrinji,
svojstven razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba.

![žare1](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/zare1-1024x373.jpg)

**Pronađene ukopane žare iz Jokine glavice i njihove rekonstrukcije (preuzeto iz
Tumuli iz Krneze i Podvršja kod Zadra)**

Najzanimljiviji nalazi dolaze iz humka Jokine glavice. U središtu tog tumula pronađene
su četiri žare. Unutar tih žara razlučeno je ukupno osam osoba, čiji si spaljeni
ostaci brižno skupljeni i zajedno s pripadajućim artefaktima poklopljeni kamenjem.
Tipološka analiza žara i nalaza stavlja ovaj ukop u razdoblje kulture žarnih polja,
što bi bilo odgovaralo razdoblju 10. stoljeća prije Krista.

![00hg1](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/00hg1-1024x340.jpg)

**Duševića glavica prije i nakon istraživanja (preuzeto iz Tumuli iz Krneze i Podvršja
kod Zadra)**

Humak Matakove glavice ima je kamenu konstrukciju ispod zemljanog nasipa, ali ne
može se sa sigurnošću datirati u brončano doba, iako postoje analogni načini konstrukcije
u humcima iz kasnog brončanog doba.

Dolaskom novog vala stanovništva i ispreplitanjem s postojećim supstratom zajednica
i kultura, Ravni kotari u kasnom brončanom dobu i ranom željeznom periodu dobivaju
homogenu kulturološku sliku zajednica koje ćemo kasnije upoznati kao Liburne.

Korištena i preporučena literatura:

 * Tumuli iz Krneze i Podrvšja kraj Zadra

 * Tihomila Težak-Gregl, Hrvatske zemlje od starijeg kamenog do bakrenog doba

 * Daria Ložnjak i Hrvoje Potrebica, Brončano doba Hrvatske u okviru srednje i jugoistočne
   Europe

 * B. Marijanović, First Eneolithic idol finds in Dalmatia

**Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije
iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.**