# „Ima li zlata?” – arheološko-povijesne crtice Ravnih kotara (Plodovi zemlje)

- Link: https://zadar.tv/ima-li-zlata-arheolosko-povijesne-crtice-ravnih-kotara-plodovi-zemlje/
- Published: 2024-11-23T15:04:44+01:00
- Author: Ante Vukić

Nakon više tisuća godina življenja i boravka u spiljama i kampovima na otvorenom
u potrazi za lovinom ili vegetacijskim plodovima, čovjek se odlučio smiriti i nastaniti
na jednom mjestu  kroz dulji period proizvodeći hranu i stalno skrovište. Ova pojednostavljena
slika opisuje takozvanu „neolitsku revoluciju“ ili neolitizaciju.

Prije desetak tisuća godina, spomenuta „revolucija“ uvodi u život čovjeka suštinski
četiri stvari iz kojih se nastavlja razvoj koji i danas pratimo. Iako o tom procesu
postoje opsežne rasprave, za potrebe ovog teksta sažet ćemo neolitske promjene na:
novi način obrađivanja keramike i kamena, prelazak na sjedilački način života te
pripitomljavanje životinja i kultivacija biljaka, u prvom redu žitarica i leguminoza.

U istraživačkim krugovima nailazi se na mnogo teorija o tim promjenama i njihovim
posljedicama. Prevladavajuća je teorija kako je tehnološki razvoj zemljoradnje započeo
na Bliskom istoku s prostora „plodnog polumjeseca“ i širio se prema Europi. Produkcija
hrane i resursa dovelo je do uspostave društvenih klasa i uloga. Razvijaju se centri
moći. Cjelokupan život čovjeka oblikuje se u iz tame pećinskog obitavanja do raskošnih
mnogoljudnih naselja. Trgovina proizlazi kao posljedica odnosa između različitih
zajednica i stvaranja viška resursa. Također je značajan i razvoj duhovne kulture,
vidljiv po pojavi simbolizma u ritualima i načina, odnosno brige, kod ukapanja pokojnika.

Neolitik je dugo razdoblje od otprilike 6000. godina pr. Kr. do 3500/3300 godine
pr Kr. Trajanje nije svugdje isto, jer ovisi o utjecajima i širenju novog doba, 
odnosno bakrenog doba. Na Jadranu unutar kojeg razmatramo Ravne kotare kroz to vrijeme
žive nosioci nekoliko arheoloških kultura.

Tipični materijalni dokazi postojanja naselja su jame većih dimenzija, ostaci rupa
za kolce, kamene konstrukcije kao temelji zidova, lijep koji je služio kao “žbuka”
za zidove, ostaci ognjišta, podnice, otpadne jame i dakako velika količina artefakata
od različitog materijala. Od koštanih predmeta prevladavaju igle i udice, od kamena
su i dalje izrađivani različiti oblici strugala, grebala i noževa, dok je značajna
za neolitik i pojava glačanih sjekirica. Školjkama su se ukrašavale keramičke posude,
ali i su služile i kao sastavnice nakita.

![Cv3](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/CV3-1024x507.jpg)

**Primjeri glačanih sjekirica i koštanih izrađevina (preuzeto iz B. Marijanović,
Crno Vrilo 1)**

Rani neolitik obilježavaju nosioci tako zvane „impresso kulture“. Kultura se tako
naziva zbog specifičnog načina ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem nokta,
školjki i sličnih alata kako bi se dobili motivi. Upravo pomoću načina ( tehnike
i ornamentika) ukrašavanja posuda arheolozi mogu razlučiti vremenske faze i promjene
unutar zajednica (dolazak novog stanovništva ili kontakti s drugim kulturama).

Reprezentativan lokalitet na prostoru Ravnih kotara nalazi se u Crnom Vrilu nedaleko
Ninskog Dračevca. Istraživanja su provedena od strane Odjela za arheologiju Sveučilišta
u Zadru između 2001. do 2005. godine. Pronađen je obilan keramički materijal , kao
i površinski ukop osobe. Naselje je vjerojatno bilo sezonskog tipa, što znači kako
se ljudi još u ovom razdoblju sele prema potrebi ispaše i kultivacije.

![Cv4](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/CV4-1024x403.jpg)

**Primjeri ukrasa od školjaka i keramička posuda (preuzeto iz B. Marijanović, Crno
Vrilo 1)**

Sljedeća faza je srednji neolitik gdje dolazi do razvoja i organizacije naselja.„
Impresso kulturu“ nasljeđuje danilska kultura (nazvana prema lokalitetu Danilo kraj
Šibenika). Nove tehnike i organizacije naselja se dobro ogledaju na lokalitetima
Barice kod Benkovca i Smilčića. Kod Benkovca su pronađene nastambe s kamenim temeljnim
konstrukcijama uz podnice, stupove koji bi nosili kuću i ognjišta što ukazuje na
stalniji boravak i kontinuitet tog naselja kroz neolitik.

U slučaju Barica kod Smilčića i dalje imamo sezonsko naselje. Iako je lokalitet 
istraživan od 1950-tih, revizija lokaliteta pokazala je kako je riječ o ukopanim
povremenim nastambama bez većih graditeljskih zahvata poput stupova za potporu. 
Posebnost lokaliteta je rov za koji postoje dvije teorije. Jedna teorija smatra 
da služe kao zaštita od drugih zajednica, divljih životinja ili za čuvanje stoke.
Druga pak razmatra funkciju rovova kao improvizirani bazeni ili bunar s obzirom 
na oskudnu hidrografsku sliku područja.  

![Smilčić](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/smilcic-1024x318.jpg)

**Arheološko nalazište neolitičkog naselja u Smilčiću i rov datiran u srednji neolitik****(
preuzeto iz B. Marijanović, Neolitičko nalazište Barice u Smilčiću)**

Naselje u Smilčiću je prema keramičkim nalazima vjerojatno i dalje služilo kao povremena
stanica boravka i u kasnom neolitiku. Kasni neolitik sa svojom hvarskom materijalnom
kulturom nastavlja život srednjeg neolitika , ali ubrzo nastupa na zalazak procesa
neolitizacije nakon kojeg dolaze novi razvijeniji procesi bakrenog i brončanog doba,
kao i mnoge evidentirane migracije velikih populacija, što je imalo i odraza na 
području Ravnih kotara.

Korištena i preporučena literatura dostupna u knjižnicama za daljnje čitanje:

 * Brunislav Marijanović, Crno Vrilo 1 & 2

 * Brunislav Marijanović, Neolitičko nalazište Barice u Smilčiću

 * Šime Batović, Stariji neolit u Dalmaciji

**Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije
iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.**