# „Ima li zlata?” – arheološko-povijesne crtice Ravnih kotara (Nije u šoldima sve)

- Link: https://zadar.tv/ima-li-zlata-arheolosko-povijesne-crtice-ravnih-kotara-nije-u-soldima-sve/
- Published: 2024-11-29T17:36:07+01:00
- Author: Ante Vukić

Razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u ovim krajevima nije bilo lišeno 
nemirnih i turbulentnih događanja. Razvoj feudalnog društva i vladavina ugarskih
vladara ojačavali su lokalno plemstvo i gradove, ali isto tako u jačanju privrede
jačaju i sukobi. Mlečani su dugo željno gledali na Zadar i Ravne kotare i vodili
stalne borbe za posjede u našem kraju. Kroz 14. stoljeće, uz pomoć Anžuvinaca Zadar
je mogao odahnuti, ali ne zadugo. Borbe za krunu i utjecaje na dvoru ostavile su
Ravne kotare u nemilost Mlečana. Lokalno stanovništvo vrednovalo je ono što posjeduju
i često skrivalo vrijedne predmete od pljačkaša, s ove ili one strane sukoba. Upravo
iz tog razdoblja izdvajam dvije skrivene ostave novca i nakita, koje njihovi vlasnici
očito nikad nisu povratili.

**PRIDRAGA**

Kasnosrednjovjekovna ostava, pohranjena u olovnoj posudi, potječe iz Pridrage nedaleko
Novigrada. Sakrivena je prije 600 god. na mjestu povijesnog sela Doci. Većina ovog
slučajnog nalaza iz 1960. čuva se u zadarskom Arheološkom muzeju ( 930  komada),
a manji dio u MHAS u ST ( 151 komad) . Pridraška ostava je zbog svog bogatog i raznovrsnog
sadržaja znanstveno vrlo važna.

Spašen je 1081 primjerak novca, većinom u dobrom stanju i nešto nakita od plemenite
kovine. Ova ostava pruža nam uvid u strukturu novčane cirkulacije na sjevernodalmatinskom
području sredine drugog desetljeća 15. st. Zastupljen je novac splitskog hercega
Hrvoja Vukčića Hrvatinića, akvilejskih patrijarha, mletačkih duždeva, svjetovne 
gospode iz talijanskih gradova Gorice i Padove, hrvatsko – ugarskih vladara iz dinastije
Anžuvinaca ( Ludovika I. i Marije ),  te soldi kovani u Veneciji za mletačke posjede
u Dalmaciji tzv. Moneta Dalmatie. Većina novca iz ostave u dobrom je stanju očuvanosti,
sa pojedinim primjercima tragova korozije.

Najveći broj novca dospio je iz Akvileje i Venecije gdje je kovan u ime duždeva.
U ostavi se nalazilo i deset primjeraka novca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, što je 
rijedak, ali vrijedan nalaz.

Zatim su zanimljivi takozvani _monete dalmatiae_. Nakon 9. srpnja 1409., kada su
Mlečani od Ladislava Napuljskog kupili za 100 000 dukata Zadar, Novigrad, Vranu,
otok Pag i sva prava na Dalmaciju, u Veneciji se prvi puta počinje kovati novac 
bez duždeva imena, namijenjen opticaju u Zadru i široj okolici, i to kao protumjera
nepovoljnim tečajevima zamjena novaca, zbog kojih je Mletačka Republika imala financijske
gubitke u svojim novim posjedima. Kovan je prema odluci mletačkog Senata od 31. 
svibnja 1410 ( terminus post quem za njegovu prvu emisiju). U pridraškoj ostavi 
zastupljeni su s 226 komada.

Od ostalih moneta u većem broju nalazimo ugarske novce, uglavnom kralja Ludovika
I.

![Novacpridraga](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/novacpridraga-1024x600.
jpg)

**Primjeri novca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, monete dalmatiae i venecijanskog duždevog
novca (Preuzeto iz M. Ilkić, J. Belošević – Ostava kasnosrednjovjekovnog novca i
nakita iz Pridrage)**

Osim novca, u olovnoj posudi nalazio se i vrijedan nakit od plemenitog metala tipičan
za razdoblje kasnog srednjeg vijeka kao što su dvije trojagodne naušnice, prstenje
i kopče.

![Naušnice](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2024/11/nausnice.png)

**Dvije srebrne pozlaćene trojagodne naušnice iz ostave u Pridrazi (Preuzeto iz 
M. Ilkić, J. Belošević – Ostava kasnosrednjovjekovnog novca i nakita iz Pridrage)**

Prema analizi novca i materijala unutar ostave možemo je datirati u početak 15. 
stoljeća, odnosno oko godine 1415.

**ŽAŽVIĆ**

U siječnju godine 1896. prilikom radova na zemlji u blizini sela Žažvić „seljani
se slučajno namjeriše na starinske ruševine“. Nakon istraživanja koje je iste te
godine proveo Lujo Marun, te „starinske ruševine“ su se pokazale kao ostaci ranokršćanske
crkve sa srednjovjekovnim kontinuitetom i grobljem koje se nalazilo unutar i uokolo
crkve.

Među mnogim vrijednim nalazima koje je sakupio Marun, ističe se „izgnjili prteni
zamotuljak“  iz prostora apside s oko 700 komada novčića, od kojih je 641 dospio
na analizu. Ostali su „nestali“ u tranziciji. Od tih 641, niti jedan se danas ne
nalazi u muzejskim zbirkama uslijed mnogih premještanja muzeja i razvoja povijesnih
događanja u 20. stoljeću.

Objavu tog nalaza novca izvršio je 1903. Arnold Luschin pl. Ebengreuth u Starohrvatskoj
prosvjeti.  Nakon njega mnogi su se autori bavili novcem pronađenim u Žažviću zbog
njegovog značaja za srednjovjekovnu povijest.

Dodatna je zanimljivost što skup sačinjava novac koji dolazi iz kovnice u Splitu.
Prema Luschinu, brojnija grupa kovanica koja na aversu imaju slovo „E“ između dva
štapa ili žezla pripadaju emisijama koje se kuju kao nekakva reminiscencija na novac
hrvatsko-ugarskog kralja Emerika (1196.-1204.) i datira ih kroz 13. stoljeće. Manju
grupu kovanica sačinjavaju denari s aversom na kojima se nalazi ime grada „SPALATINO“
i datiraju se u kraj 13. ili početak 14. stoljeća. Luschin i svi autori nakon njega
deponiranje novca vežu uz nemirna vremena s početka 14. stoljeća kada dolazi do 
smjene dinastija i borbe za hrvatsko-ugarsku krunu.

![395161225 1719612728540776 8983103968112265766 N](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2024/11/395161225_1719612728540776_8983103968112265766_n.jpg)

**Primjeri komunalnog novca grada Splita iz drugih nalazišta (preuzeto iz M. Ilkić,
D. Filipčić – Prijedlog nove datacije i tipologije splitskih komunalnih denara na
primjerima nalaza iz sjeverne Dalmacije)**

Druga teorija je novije dobi i dolazi od autora Mate Ilkića i Dejana Filipčića. 
U njihovim radovima datacija se splitskog komunalnog novca novaca spušta u 12. stoljeće,
te zakopavanje novčanog blaga vezuju za prodor Mongola u potjeri za Belom IV. i 
njihovo pustošenje Dalmacijom 1242. godine.

Korištena i preporučena literatura:

 * M. Ilkić, D. Filipčić – Prijedlog nove datacije i tipologije splitskih komunalnih
   denara na primjerima nalaza iz sjeverne Dalmacije)
 * M. Ilkić, J. Belošević – Ostava kasnosrednjovjekovnog novca i nakita iz Pridrage)

**Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije
iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.**