# Hubble Razotkriva Misterij Spajanja iz Ranih Godina Mliječne Staze - Link: https://zadar.tv/hubble-spajanje-mlijecne-staze-rana-povijest/ - Published: 2026-08-22T20:56:29+02:00 - Author: Maksimilijan Lauc Novi podaci s NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble donose konačne dokaze o ranom spajanju [Mliječne staze](https://zadar.tv/prasina-voda-crna-rupa-webb-teleskop/) s patuljastom galaksijom u najranijim fazama njezine evolucije. Ovo otkriće produbljuje naše znanje o povijesti naše galaksije za čak 1.8 milijardi godina u prošlost. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy. ## Kako je 󠀁[Mliječna Staza](https://zadar.tv/mlijecna-staza-gdje-smo-i-sto-sadrzi/)󠁿 rasla? Naša matična galaksija, Mliječna staza, do svoje je današnje veličine narasla djelomično gutajući manje galaksije. Razvijala se formiranjem novih zvijezda iz plinskih oblaka, ali i prikupljanjem zvijezda, plina i tamne tvari iz drugih galaksija kroz procese spajanja. Najnovije masivno spajanje u povijesti naše galaksije dogodilo se s patuljastom galaksijom Strijelac, započevši prije više od 6 milijardi godina i još uvijek traje. Još dublje u prošlost, istraživači su otkrili da je Mliječna staza prije 10 milijardi godina progutala patuljastu galaksiju Gaia-Sausage-Enceladus, što je značajno utjecalo na strukturu diska zvijezda naše galaksije. ## Hubbleovo Otkriće Drevnog Spajanja Mliječne Staze Iako su simulacije i promatranja ukazivali na još jedno veliko spajanje [Mliječne staze](https://zadar.tv/prasina-voda-crna-rupa-webb-teleskop/) koje je prethodilo ovima, detalji su bili predmet rasprave. Sada je Hubble otkrio konačne dokaze o ranijem spajanju koje se dogodilo prije otprilike 11.8 milijardi godina, samo 2 milijarde godina nakon Velikog praska. „Naš dom je galaksija Mliječna staza, ali ne znamo kako je naša kuća izgrađena“, rekao je Davide Massari, glavni autor istraživanja sa Zvjezdarnice za astrofiziku i svemirske znanosti u Bologni, Italija. „U ovom radu otkrivamo odakle je došla prva značajna skupina ‘opeka’: patuljasta galaksija koju nazivamo LKH.“ ### Zvjezdani skupovi kao „kozmička arheološka nalazišta“ Ogromna astronomska istraživanja i precizni podaci iz svemirskih letjelica poput misije Gaia Europske svemirske agencije (ESA) bili su ključni u sastavljanju povijesti naše galaksije. Što se znanstvenici više trude zagledati u daleku prošlost, to je teže utvrditi što se dogodilo. Kada je naša galaksija bila mlada, bila je manja i mnogo bliže veličini galaksijama s kojima se sudarala, a znakovi spajanja mogli su biti izbrisani tijekom milijardi godina. Upravo u tu mutnu prošlost je Hubble zavirio. Istraživači su koristili Hubble za proučavanje nekih kuglastih zvjezdanih skupova Mliječne staze: golemih, približno sfernih skupova od desetaka tisuća do nekoliko milijuna zvijezda. Kuglasti skupovi sadrže neke od najstarijih zvijezda u našoj galaksiji i mogu djelovati kao kozmička arheološka nalazišta koja čuvaju zvijezde iz drugih galaksija koje je Mliječna staza prikupila. „Zahvaljujući visokoj rezoluciji i dubini Hubbleovih snimaka, mogli smo izmjeriti starost i sadržaj metala ovih skupova s neviđenom preciznošću“, rekla je Chiara Zerbinati, koautorica studije sa Sveučilišta u Bologni, Italija. „U kombinaciji s mjerenjima iz misije Gaia, to je omogućilo razlikovanje populacije kuglastih skupova koji se razlikuju od ostalih. To su skupovi koji su rođeni u LKH-u i govore nam kada je tu galaksiju progutala naša, i koliko je bila masivna.“ Tim je analizirao Hubbleova promatranja 39 kuglastih skupova unutar 20.000 svjetlosnih godina od središta naše galaksije, gdje bi dokazi o najstarijim spajanjima trebali biti sačuvani. Očekivali su da će ovaj uzorak sadržavati kuglaste skupove koji su nastali unutar mlade Mliječne staze, kao i one prikupljene iz patuljaste galaksije Gaia-Sausage-Enceladus prije otprilike 10 milijardi godina. Koristeći Hubbleova osjetljiva promatranja za određivanje precizne starosti svakog skupa i pripadajuće metalnosti – obilja elemenata težih od helija – utvrdili su postojanje treće populacije kuglastih skupova u unutarnjim regijama naše galaksije. Tim je otkrio da su ti skupovi stariji od grupe prikupljene u spajanju Gaia-Sausage- Enceladus, ali mlađi od onih rođenih u Mliječnoj stazi, bez obzira na njihov sadržaj metala. Ovi skupovi stoga potječu iz zasebnog i još ranijeg spajanja: * Mliječna staza je apsorbirala patuljastu galaksiju koja je sadržavala otprilike 500 milijuna puta veću masu od Sunca u zvijezdama. * Ova je masa predstavljala značajan dio mase naše galaksije u to vrijeme. * Ovoj patuljastoj galaksiji dali su ime Low-energy-Kraken-Heracles, ili LKH, u čast tri ranija istraživačka rada koja su zagovarala ideju o spajanju rano u povijesti naše galaksije. Ovako veliko spajanje tako rano u formiranju Mliječne staze ima duboke implikacije za evoluciju naše galaksije. „Neke prijašnje studije tvrdile su da su najranije faze evolucije naše galaksije bile definirane zvijezdama rođenim samo u našoj galaksiji“, kaže Massari. „Ovdje smo pokazali da se moraju uzeti u obzir i zvijezde rođene u vanjskim galaksijama.“ Tim planira nastaviti s radom na razotkrivanju povijesti Mliječne staze proučavanjem njezinih kuglastih skupova, s ciljem karakterizacije svih masivnih spajanja koja je naša galaksija doživjela tijekom kozmičke povijesti. „Hubble promatra kuglaste skupove koji nikada prije nisu proučavani, a to će nam pomoći da karakteriziramo događaje spajanja koji su daleko u prošlosti povijesti Mliječne staze“, rekao je Fernando Aguado-Agelet, koautor sa Sveučilišta Vigo i Sveučilišta La Laguna u Španjolskoj. Svemirski teleskop Hubble radi više od tri desetljeća i nastavlja s revolucionarnim otkrićima koja oblikuju naše temeljno razumijevanje svemira. Hubble je [projekt međunarodne suradnje](https://science.nasa.gov/missions/hubble/hubble-solves-merger-mystery-from-milky-ways-early-years/) između NASA-e i ESA-e (Europske svemirske agencije).