# Heideggerova filozofija tehnike: Pitanje o suštini

- Link: https://zadar.tv/heideggerova-filozofija-tehnike/
- Published: 2026-09-22T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

Uvod: Što je zapravo tehnika? Kada pomislimo na tehniku, naš um obično prizove slike pametnih telefona, računala, tvorničkih postrojenja ili sofisticiranih medicinskih uređaja. U svakodnevnom govoru, tehniku shvaćamo na dva temeljna načina: kao skup alata i sredstava za postizanje određenog cilja (instrumentalna definicija) ili kao specifičnu ljudsku djelatnost (antropološka definicija). Ove definicije su točne, ali, kako bi upozorio jedan od najutjecajnijih i najkontroverznijih filozofa 20. stoljeća, Martin Heidegger, one su opasno površne. One nam govore što tehnika jest i čemu služi, ali nam ne otkrivaju njezinu suštinu. Heidegger postavlja radikalno pitanje: što ako tehnika nije samo nešto što mi koristimo, već nešto što koristi nas? Što ako ona nije puki instrument, već temeljni način na koji se odnosimo prema svijetu, način koji preoblikuje naše mišljenje, naš jezik i samu srž našeg postojanja? Za njega, pitanje o tehnici nije tehničko, već filozofsko pitanje par excellence. To je pitanje o istini, o biću i o sudbini čovječanstva u modernom dobu. U ovom članku zaronit ćemo u dubine Heideggerove misli kako bismo razotkrili što je za njega istinska suština tehnike i zašto je razumijevanje te suštine ključno za naš opstanak u svijetu kojim ona sve više dominira. Povijesni kontekst: Heidegger i pitanje o tehnici Martin Heidegger (1889. – 1976.) bio je njemački filozof čije je djelo, ponajviše monumentalno i nedovršeno “Bitak i vrijeme” (1927.), izvršilo golem utjecaj na egzistencijalizam, fenomenologiju, hermeneutiku i poststrukturalizam. Njegov esej “Pitanje o tehnici” (Die Frage nach der Technik), objavljen 1954. godine, nastao je u svijetu koji se još oporavljao od trauma Drugog svjetskog rata i suočavao s do tada nezamislivim tehnološkim ubrzanjem. Hladni rat, atomska bomba, rapidna industrijalizacija i početak računalne ere stvorili su atmosferu istovremene opčinjenosti i duboke tjeskobe pred moćima koje je čovječanstvo oslobodilo. Važno je odmah naglasiti da Heidegger nije bio tehnofob ili ludički prorok koji poziva na uništenje strojeva i povratak u idiličnu prošlost. Njegov cilj nije bio osuditi tehniku, već misliti o njoj na dublji način. Smatrao je da smo toliko zaslijepljeni njezinim uspjesima i praktičnošću da smo postali slijepi za njezinu pravu prirodu. Dok smo mi zaokupljeni time što tehnika čini za nas, propuštamo vidjeti što ona čini od nas i od našeg svijeta. Njegova analiza tehnike stoga nije kritika pojedinačnih tehnoloških izuma, već fundamentalno istraživanje načina na koji moderna tehnika razotkriva – ili, preciznije, sakriva – istinu o biću. Suština tehnike: Više od alata i strojeva