# Godišnji sastanak projekta “Sigurnost novinara” OSCE-a održan u Bernu - Link: https://zadar.tv/godisnji-sastanak-projekta-sigurnost-novinara-osce-a-odrzan-u-bernu/ - Published: 2026-04-21T11:38:27+02:00 - Author: ZDtv ## Sudjelovanje Hrvatske na sastanku OSCE-ova projekta “Sigurnost novinara” Godišnji sastanak o projektu “Sigurnost novinara” Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE- OESS) instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM) održan je u Bernu uz suorganizaciju švicarskog predsjedanja OESS-om. Kao nacionalna koordinatorica projekta za Hrvatsku, na skupu te organizacije koja okuplja 57 država sudionica, sudjelovala je članica Vijeća za medije Jasna Vaniček- Fila. ## Ciljevi sastanka i primjeri dobre prakse Na sastanku koji za cilj ima poticanje bliže suradnje i olakšavanje razmjene informacija među nacionalnim institucijama 30-ak zemalja koje su uključene u projekt, predstavljen je švicarski nacionalni akcijski plan za sigurnost novinara, a organiziran je i studijski posjet švicarskoj javnoj televiziji SRG, koja u svom radu iznimnu pozornost posvećuje i edukaciji te promicanju medijske pismenosti. ![Godišnji sastanak projekta Sigurnost novinara OSCE-a u Bernu](https://zadar.tv/ wp-content/uploads/2026/04/osce-sigurnost-novinara-bernu-2-1024x576.webp) Foto: AEM ### Provedba protokola za sigurnost novinara u Hrvatskoj Hrvatska nacionalna koordinatorca OESS-ova projekta “Sigurnost novinara” Vaniček- Fila u svom izlaganju istaknula je konkretne aktivnosti koje se provode izravno u medijskim redakcijama. Riječ je o predstavljanju te raspravi o što učinkovitijoj provedbi protokla za zaštitu sigurnosti novinara na javnim okupljanjima te prilikom saznanja o počinjenju kazenog djela na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika koji su potisali Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatsko novinarsko društvo te Sindikat novinara Hrvatske. Iznijela je rezultate provedbe protokola za 2025. godinu kada je MUP primijenio protokol u 19 slučajeva u kojima su počinjena 23 kaznena djela na štetu novinara, a najčešće kazneno djelo je prijetnja te zatim prisila prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa – što je razriješeno u 86% slučajeva te su počinitelji prijavljeni, dok se u preostalim slučajevima provode intenzivna kriminalistička istraživanja. ### Edukacije i zakonodavni okvir – anti-SLAPP zakon Vaniček-Fiila je naglasila i da je nakon niza održanih edukativnih radionica za suce i pravosudne djelatnike u suradnji s Pravosudnom akademijom u svim njenim regionalnim centrima u Hrvatskoj te izdavanja brošure kao alata za rano prepoznavanje i odbacivanje zlonamjernih i neosnovanih tužbi protiv novinara, medija i drugih osoba uključenih u javno djelovanje, u Hrvatskoj upravo u saborskoj proceduri donošenje tzv. “anti- SLAPP zakona”, odnosno Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, što je apostrofirano kao važan korak naprijed. Navela je kako je prijedlog novog zakona izradila stručna radna skupina koju je oformilo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te donosi niz važnih odredbi koje će štititi novinare od zlonamjernih tužbi. ### Ključne odredbe Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje Istaknula je kako se predloženim zakonom uspostavljaju postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak. Bitno je što ta jamstva uključuju: osiguranje procijenjenih troškova postupka kao i rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva. Zakon predviđa i naknadu troškova postupka kao i novčane kazne do 20.000 eura za pravne i do 5.000 eura za privatne osobe zlonamjerne tužitelje te se propisuje da će sud uvijek obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnog postupanja po postupovnim jamstvima. Kao jedinstvena kontaktna točka za pristup informacijama o raspoloživim postupovnim jamstvima, pravnim lijekovima, al i mjerama potpore određena je Pravosudna akademija. Osim toga, važno je što je zaštita fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa u velikoj mjeri proširena u odnosu na obveze iz EU Direktive, jer se njome zaštita jamči samo u građanskim ili trgovačkim pravnim zahtjevima ili sudskim postupcima s prekograničnim implikacijama, dok se predloženim hrvatskim “anit-SLAPP zakonom” pruža zaštita u svim slučajevima, bez obzira na postojanje ili izostanak prekograničnog elementa, naglasila je nacionalna koordinatorica projekta “Sigurnost novinara” OESS-a, Jasna Vaniček-Fila. ## Hrvatska kao primjer dobre prakse u okviru OESS-a Treba dodati da je Hrvatska istaknuta kao primjer dobre prakse u okviru nacionalnih instrumenata i inicijativa, odnosno navedena je unutar paketa instrumenata – aplikacije [https://osce-soj.glide.page/dl/54886d](https://osce-soj.glide.page/dl/54886d) gdje se razmatraju postojeće mjere koje su na snazi u državama sudionicama OESS-a i bave se promicanjem i zaštitom sigurnosti novinara.