# Rizom: Filozofija Deleuzea za 21. stoljeće - Link: https://zadar.tv/filozofija-rizom-deleuze-guattari/ - Published: 2026-10-18T10:00:00+02:00 - Author: Maksimilijan Lauc ## Uvod: Što je Rizom? Misao bez korijena Zamislite znanje ne kao stablo koje raste iz jednog, čvrstog korijena prema nebu, s jasno definiranim granama i grančicama, već kao podzemnu mrežu gljiva, polje trave ili mravinjak. Zamislite kartu bez početka i kraja, bez centra i periferije, gdje je svaka točka povezana sa svakom drugom. Upravo ste zakoračili u svijet rizoma, jednog od najutjecajnijih i najizazovnijih koncepata suvremene filozofije. Rizom je model stvarnosti, znanja i društva koji se suprotstavlja tradicionalnom, hijerarhijskom načinu razmišljanja. Dok nas zapadna misao, od Platona do Descartesa, uči da tražimo temelje, korijene, uzroke i jedinstvene istine, rizom predlaže radikalno drugačiju sliku: svijet kao dinamičnu, decentraliziranu mrežu stalnih veza i transformacija. To je misao u pokretu, misao bez temelja, koja ne raste uvis, već se širi u svim smjerovima. U ovom članku zaronit ćemo u dubine ovog fascinantnog koncepta. Istrait ćemo njegove korijene u djelu francuskih mislilaca Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija, razložiti njegova temeljna načela, istražiti primjere u svijetu oko nas – od interneta do prirode – te se osvrnuti na kritike i njegov ogroman utjecaj. Pripremite se, jer rizomatsko putovanje mijenja način na koji promatrate svijet. ## Povijesni Kontekst: Rođenje jedne radikalne ideje ### Gilles Deleuze i Félix Guattari Koncept rizoma formalno je uveden u filozofski diskurs 1980. godine u knjizi “Tisuću platoa” (Mille Plateaux), drugom svesku monumentalnog djela “Kapitalizam i shizofrenija”, koje su zajedno napisali filozof Gilles Deleuze (1925.–1995.) i psihoanalitičar i politički aktivist Félix Guattari (1930.–1992.). Njihova suradnja bila je jedinstven spoj rigorozne filozofske analize i radikalne političke i psihoterapeutske prakse.“ Tisuću platoa” nije klasična filozofska rasprava; knjiga je i sama strukturirana rizomatski, kao niz “platoa” ili međusobno povezanih eseja koje čitatelj može čitati bilo kojim redoslijedom. ### Duh vremena: Poststrukturalizam i svibanj ’68. Rizom nije nastao u vakuumu. Njegovo rođenje duboko je ukorijenjeno u intelektualnoj i političkoj klimi Francuske druge polovice 20. stoljeća. Bio je to vrhunac poststrukturalizma, filozofskog pokreta koji je dovodio u pitanje velike, univerzalne sustave mišljenja( tzv. “metanarative”), dekonstruirao binarne opozicije (kao što su subjekt/objekt, priroda/kultura) i naglašavao ulogu jezika i moći u oblikovanju stvarnosti. Politički kontekst bio je jednako važan. Duh studentskih i radničkih prosvjeda iz svibnja 1968. godine odjekivao je cijelom Francuskom. Ti su događaji predstavljali masovno odbacivanje autoriteta, hijerarhije i krutih društvenih struktura – od države i kapitalizma do tradicionalne obitelji i obrazovnog sustava. Rizom se može shvatiti kao filozofski izraz tog anti-autoritarnog i anti-hijerarhijskog impulsa. On pruža teorijski alat za mišljenje izvan struktura moći, za zamišljanje organizacije bez vođe i znanja bez temelja. ## Anatomija Rizoma: Načela nelineralnog mišljenja ![Ilustracija koncepta Rizom](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/rizom- illustration-1779190896.webp) Ilustracija koncepta Rizom Deleuze i Guattari suprotstavljaju rizomatski model onome što nazivaju “arborescentnim” ili “drvolikim” modelom. Drvo ima korijen (temelj), deblo (centralnu os) i grane koje se logički račvaju. To je slika hijerarhije, reda i linearnog napretka. Rizom, nasuprot tome, funkcionira prema potpuno drugačijim načelima. ### 1. Načelo povezanosti i heterogenosti Bilo koja točka rizoma može se i mora povezati s bilo kojom drugom. Ne postoje unaprijed zadane veze. Rizom povezuje fundamentalno različite, heterogene elemente. Deleuze i Guattari daju slavni primjer orhideje i ose. One nisu slične, ali ulaze u rizomatsku vezu: osa oprašuje orhideju, a orhideja svojim oblikom imitira osu kako bi je privukla. One zajedno tvore novi sklop, novu “mašinu” koja nije ni osa ni orhideja, već “osa- orhideja”. To je princip stvaranja neočekivanih veza između različitih polja znanja, umjetnosti i života. ### 2. Načelo multipliciteta Rizom nije sastavljen od jedinica, već od multipliciteta. Multiplicitet nije tek“ mnogo” nečega, već dinamična mreža čija se priroda mijenja sa svakom novom vezom. Deleuze i Guattari koriste formulu “n-1”. Da biste razumjeli multiplicitet, uvijek morate oduzeti Jedno – centar, vođu, glavnu ideju, korijen. Čopor vukova nije zbroj pojedinačnih vukova; on je multiplicitet sa svojom vlastitom logikom i dinamikom. Mravinjak funkcionira bez centralne komande; on je inteligencija roja. ### 3. Načelo asignifikantnog prijeloma Za razliku od stabla koje umire ako mu presiječete korijen, rizom je izuzetno otporan. Možete ga prekinuti na bilo kojem mjestu, ali on će nastaviti rasti s nekog drugog mjesta, stvarajući nove linije i veze. Ta sposobnost da izdrži lom i da se reorganizira čini ga moćnim modelom za razumijevanje otpora i preživljavanja. Decentralizirane mreže, bilo da su političke ili biološke, teško je uništiti jer nemaju centralnu točku napada. Uništenje jednog dijela ne znači uništenje cjeline. ### 4. Načelo kartografije i preslikavanja Rizom je karta (karta), a ne preslika (preslika). Preslika je samo kopija nečega što već postoji, ona reproducira postojeću strukturu (kao što bi plan grada reproducirao ulice). Karta, s druge strane, je otvorena, performativna i orijentirana na eksperimentiranje. Karta ne opisuje svijet, ona ga stvara. Ona je uvijek podložna promjenama, može se presavijati, kidati i povezivati s drugim kartama. Misliti rizomatski znači stvarati karte, a ne slijediti unaprijed zadane preslike. ## Rizom u praksi: Od interneta do mravinjaka ![Primjer koji ilustrira koncept Rizom – 1. dio](https://zadar.tv/wp-content/uploads/ 2026/05/rizom-example1-1779190904.webp) Primjer koji ilustrira koncept Rizom – 1. dio Iako se može činiti apstraktnim, koncept rizoma savršeno opisuje mnoge fenomene našeg svijeta. ### Digitalni svijet: Internet kao ultimativni rizom Internet je možda najočitiji i najsnažniji primjer rizoma u praksi. Nema centralnog servera, nema glavnog grada interneta. Podaci teku decentraliziranim putevima. Hiperlinkovi povezuju potpuno nesrodne teme – članak o kvantnoj fizici može vas jednim klikom odvesti na video o kuhanju. Društvene mreže, blogovi i forumi stvaraju stalno promjenjive mreže komunikacije koje funkcioniraju bez središnjeg urednika. Internet je živa karta koja se neprestano iscrtava. ### Priroda kao inspiracija Deleuze i Guattari su inspiraciju pronašli u botanici i zoologiji. Micelijska mreža– podzemni sustav gljiva – povezuje čitave šume, omogućujući drveću da komunicira i dijeli resurse. Polje trave nije skup pojedinačnih vlati, već jedinstven, isprepleten korijenski sustav. Kolonije mrava ili pčela funkcioniraju kao kolektivna inteligencija bez hijerarhijskog vođe. Priroda je prepuna rizomatskih struktura. ### Društvo i znanje Naše učenje često je rizomatsko. Iako nas škola uči linearno, istinsko znanje nastaje kada povežemo povijest s književnošću, matematiku s glazbom, filozofiju s filmom. Društveni pokreti bez vođa, poput Occupy Wall Street ili Arapskog proljeća, organizirali su se kao decentralizirane mreže, koristeći društvene medije za koordinaciju. Oni su pokazali snagu i otpornost rizomatske organizacije. ## Kritike i Kontroverze: Je li sve samo metafora? ![Primjer koji ilustrira koncept Rizom – 2. dio](https://zadar.tv/wp-content/uploads/ 2026/05/rizom-example2-1779190913.webp) Primjer koji ilustrira koncept Rizom – 2. dio Unatoč svom utjecaju, koncept rizoma nije bez kritičara i kontroverzi. ### Problem neprobojnosti Najčešća zamjerka Deleuzeu i Guattariju jest njihov izrazito gust, često ezoteričan i neologizmima ispunjen stil pisanja. Kritičari se pitaju je li složenost jezika nužna za izražavanje ideje ili služi kao nepotrebna barijera koja koncept čini elitističkim i nepristupačnim. Je li rizom moćan analitički alat ili samo još jedna u nizu privlačnih, ali nejasnih postmodernih metafora? ### Anarhija ili utopija? Političke implikacije rizoma su dvosmislene. Dok je za jedne on oslobađajući model za anarhističku i anti-autoritarnu politiku, za druge je to recept za kaos. Može li društvo funkcionirati bez ikakvih hijerarhijskih struktura? Kritičari tvrde da rizomatski model zanemaruje postojanost i moć stvarnih hijerarhija – države, kapitala, patrijarhata. Potpuno horizontalno društvo može zvučati utopijski, ali je li ono ostvarivo ili čak poželjno? ### Rizom protiv stabla: Lažna dihotomija? Neki mislioci smatraju da je oštra suprotnost između rizoma i stabla previše pojednostavljena. Stvarni sustavi često su hibridi. Internet je rizomatski, ali njime dominiraju hijerarhijske megakorporacije poput Googlea i Mete koje stvaraju vlastite “korijene” i “debla”. Čak i stablo ima rizomatske elemente u svojim korijenima i granama. Možda je korisnije promatrati arborescentne i rizomatske tendencije kao dva pola na spektru, a ne kao međusobno isključive suprotnosti. ![Vizualni sažetak koncepta Rizom](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/rizom- diagram-1779190922.webp) Vizualni sažetak koncepta Rizom ## Zaključak: Misao u stalnom kretanju Rizom je više od filozofskog koncepta; on je poziv na drugačiji način mišljenja, gledanja i djelovanja u svijetu. To je alat koji nam omogućuje da prepoznamo i vrednujemo veze, mreže i multiplicitete tamo gdje smo navikli vidjeti samo izolirane jedinice, hijerarhije i linearne uzročno-posljedične lance. U svijetu koji je sve više umrežen, kompleksan i nepredvidiv, Deleuzeova i Guattarijeva ideja relevantnija je no ikad. Ona nam nudi jezik za opisivanje globaliziranog svijeta, internetske kulture i decentraliziranih društvenih pokreta. Uči nas da budemo poput nomada koji stvaraju vlastite karte dok putuju, umjesto da slijepo prate stare putokaze. Prihvatiti rizomatsku misao znači prihvatiti nesigurnost, kreativnost i stalnu promjenu. To znači shvatiti da znanje, identitet i društvo nisu čvrste, fiksirane strukture, već dinamični procesi u neprestanom nastajanju. To je filozofija koja nas ne tješi obećanjem konačne istine ili čvrstog temelja, već nas osnažuje da stvaramo nove veze, nove svjetove i nove načine postojanja. U konačnici, rizom je filozofija slobode. **📚 Za više filozofskih koncepata posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)– vaš vodič kroz povijest mišljenja.**