# Ekofeminizam: Filozofija veze između žene i prirode

- Link: https://zadar.tv/ekofeminizam-filozofija-veze-zene-i-prirode/
- Published: 2026-09-16T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

## Uvod: Spajanje dviju borbi

![Portret filozofa Shiva](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/shiva-portrait-
1779181280.webp)

Portret filozofa Shiva

U vremenu kada nas ekološka kriza suočava s posljedicama vlastitog djelovanja, a
borba za društvenu pravdu postaje sve glasnija, javlja se filozofski pravac koji
nudi jedinstvenu leću za promatranje ova dva, naizgled odvojena, problema. Taj pravac
je [ekofeminizam](https://zadar.tv/love-death-robots-recenzija-2019/). U svojoj 
srži, [ekofeminizam](https://zadar.tv/love-death-robots-recenzija-2019/) je teorija
i pokret koji tvrdi da postoji duboka, sustavna veza između opresije nad ženama 
i uništavanja prirodnog okoliša. To nije puko spajanje ekologije i feminizma, već
radikalna tvrdnja da su oba fenomena – mizoginija i ekocid – izdanci istog otrovnog
korijena: patrijarhalnog sustava mišljenja utemeljenog na dominaciji.

Ekofeministička misao poziva nas da preispitamo temeljne dualizme zapadne kulture:
kultura nasuprot prirodi, um nasuprot tijelu, muškarac nasuprot ženi, razum nasuprot
emociji. Tvrdi da je unutar tih podjela jedna strana uvijek privilegirana (kultura,
um, muškarac), dok se druga sustavno obezvrjeđuje i podređuje (priroda, tijelo, 
žena). Identificirajući ženu s prirodom, patrijarhalna logika opravdava eksploataciju
obiju. Razumijevanje ove poveznice, tvrde ekofeministi, nije samo akademska vježba;
ono je ključ za stvaranje svijeta koji je istinski održiv i pravedan, svijeta u 
kojem oslobođenje žena i iscjeljenje planeta idu ruku pod ruku.

## Korijeni i povijesni kontekst

Iako su ideje o povezanosti žene i prirode prisutne u mnogim drevnim kulturama i
mitologijama, moderni [ekofeminizam](https://zadar.tv/mr-robot-recenzija-2015/) 
kao artikulirani filozofski i politički pokret nastaje u jeku društvenih previranja
1970-ih godina. Dok se često kao ključna figura spominje indijska fizičarka i aktivistica
Vandana Shiva, čiji je rad neizmjerno važan za razvoj pokreta u kontekstu globalnog
Juga, sam pojam skovala je francuska spisateljica Françoise d’Eaubonne.

U svojoj knjizi iz 1974. godine, “Le Féminisme ou la Mort” (“Feminizam ili smrt”),
d’Eaubonne je prva upotrijebila riječ “écoféminisme”. Njezina teza bila je revolucionarna:
ustvrdila je da patrijarhalna opsesija kontrolom, koja se očituje u kontroli ženske
plodnosti i reproduktivnih sposobnosti, izravno preslikava na želju za kontrolom
i eksploatacijom prirodnih resursa. Za nju, oslobođenje žena neraskidivo je vezano
za ekološku revoluciju koja bi srušila te destruktivne obrasce.

Ekofeminizam je niknuo na plodnom tlu drugog vala feminizma, koji je propitivao 
ne samo pravnu nejednakost već i duboko ukorijenjene kulturne norme, te rastućeg
ekološkog pokreta, koji je počeo upozoravati na razorne posljedice industrijalizacije.
Rane misliteljice poput Susan Griffin u djelu “Woman and Nature: The Roaring Inside
Her” (1978.) i Carolyn Merchant u “The Death of Nature” (1980.) dodatno su razradile
ove veze, istražujući kako je znanstvena revolucija transformirala živu, organsku
Zemlju (često percipiranu kao žensko biće) u inertnu materiju, stroj koji se može
secirati, analizirati i iskorištavati bez moralnih posljedica.

## Srž ekofeminističke misli

![Ilustracija koncepta Ekofeminizam](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/05/
ekofeminizam-illustration-1779181289.webp)

Ilustracija koncepta Ekofeminizam

Ekofeminizam nije monolitna ideologija; unutar njega postoje različite struje, od
spiritualnih do materijalističkih i socijalističkih. Ipak, sve dijele nekoliko temeljnih
uvjerenja koja čine njegovu jezgru.

### Konceptualne veze: Logika dominacije

Središnja ideja ekofeminizma jest postojanje “logike dominacije”. To je vrijednosno-
hijerarhijski način razmišljanja koji svijet vidi kroz oprečne parove (dualizme)
i jednom dijelu para pripisuje veću vrijednost. Najvažniji dualizmi su: um/tijelo,
razum/emocija, kultura/priroda, muškarac/žena. U zapadnoj patrijarhalnoj tradiciji,
um, razum, kultura i muškarac su povijesno smatrani superiornima, dok su tijelo,
emocija, priroda i žena viđeni kao inferiorni, pasivni, pa čak i opasni ako se ne
kontroliraju. Budući da su žene i priroda smještene na istu, “nižu” stranu ove jednadžbe,
logika koja opravdava dominaciju muškarca nad ženom postaje ista ona logika koja
opravdava dominaciju čovječanstva (kroz kulturu i tehnologiju) nad prirodom. Osvajanje
prirode i podčinjavanje žene postaju dvije strane iste medalje.

### Vrijednosni okviri: Etika skrbi nasuprot etici osvajanja

Kao odgovor na logiku dominacije, ekofeminizam predlaže alternativni etički okvir
utemeljen na vrijednostima koje su tradicionalno bile obezvrijeđene jer su se povezivale
sa ženama: skrb, empatija, suradnja, povezanost i odgovornost. Umjesto etike apstraktnih
prava i pravila, koja često zanemaruje kontekst i odnose, [ekofeministička etika](https://zadar.tv/mr-robot-recenzija-2015/)
skrbi naglašava važnost konkretnih odnosa i međusobne ovisnosti. Ne možemo zdravo
postojati kao pojedinci ako su naše zajednice i naš ekosustav bolesni. Ova etika
ne poziva samo na promjenu individualnog ponašanja, već i na radikalnu transformaciju
ekonomskih i političkih sustava koji se temelje na natjecanju, eksploataciji i beskonačnom
rastu, a koji su neodrživi i za ljude i za planet.

## Ekofeminizam na djelu: Primjeri iz stvarnog svijeta

![Primjer koji ilustrira koncept Ekofeminizam – 1. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/ekofeminizam-example1-1779181298.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Ekofeminizam – 1. dio

Daleko od toga da je samo apstraktna teorija, ekofeminizam je inspirirao i opisao
neke od najznačajnijih grassroots pokreta za zaštitu okoliša i socijalnu pravdu 
diljem svijeta. Ovi primjeri pokazuju kako su žene, često najpogođenije ekološkom
degradacijom, bile na prvoj liniji otpora.

### Pokret Chipko u Indiji

Jedan od najpoznatijih primjera je pokret Chipko (što na hindskom znači “zagrliti”)
koji je započeo 1970-ih u himalajskoj regiji Indije. Suočene s komercijalnom sječom
šuma koja je uništavala njihov izvor hrane, vode i goriva, seoske žene, predvođene
aktivisticama poput Gaure Devi, doslovno su grlile stabla kako bi spriječile drvosječe
da ih posijeku. Njihov čin nije bio samo ekološki; bio je to čin obrane vlastitog
opstanka i kulture. Vandana Shiva je kasnije teoretizirala ovaj pokret, objašnjavajući
kako zapadnjački model “razvoja” često uništava lokalne, održive ekonomije koje 
su tradicionalno vodile žene, namećući umjesto toga sustav koji resurse vidi isključivo
kao robu za profit.

### Pokret Zelenog pojasa u Keniji

Pokrenut 1977. od strane dobitnice Nobelove nagrade za mir Wangari Maathai, Pokret
Zelenog pojasa mobilizirao je stotine tisuća žena diljem Kenije da posade desetke
milijuna stabala. Projekt je bio odgovor na probleme deforestacije, erozije tla 
i nestašice ogrjevnog drva. No, Maathai je shvatila da sadnja drveća može biti i
alat za osnaživanje žena. Kroz ovaj rad, žene su dobile pristup prihodima, znanju
i, što je najvažnije, političkom glasu. Pokret je postao simbol kako ekološka obnova
i borba za ženska prava mogu biti neraskidivo povezane, stvarajući otpornije zajednice
i zdraviji okoliš.

## Kritike i kontroverze

![Primjer koji ilustrira koncept Ekofeminizam – 2. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/ekofeminizam-example2-1779181306.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Ekofeminizam – 2. dio

Kao i svaka utjecajna filozofska teorija, ekofeminizam se suočio s nizom ozbiljnih
kritika koje su potaknule njegovu evoluciju i samorefleksiju.

### Optužbe za esencijalizam

Najčešća i najsnažnija kritika jest ona za esencijalizam. Kritičari tvrde da, naglašavajući
posebnu vezu između žena i prirode, ekofeminizam riskira upadanje u zamku potvrđivanja
tradicionalnih rodnih stereotipa. Tvrdnja da su žene po svojoj prirodi (biološki
ili duhovno) brižnije, intuitivnije i bliže zemlji može se iskoristiti za njihovo
ponovno ograničavanje na privatnu, kućnu sferu i isključivanje iz javnog života.
Mnoge suvremene ekofeministice odgovaraju na ovu kritiku naglašavajući da veza žena
i prirode nije biološki uvjetovana, već je rezultat društvene i povijesne konstrukcije.
Žene su, tvrde, kroz svoje povijesne uloge (u poljoprivredi, prikupljanju vode, 
brizi za obitelj) razvile specifična znanja i etiku skrbi, što ih čini ključnim 
akterima u ekološkoj borbi.

### Pitanje univerzalnosti i intersekcionalnosti

Rani ekofeminizam, koji je potekao iz zapadnog konteksta, bio je kritiziran zbog
toga što je često previđao iskustva žena različitih rasa, klasa i kultura. Iskustvo
uništenja okoliša nije isto za bijelu ženu iz srednje klase u predgrađu i za autohtonu
ženu čija je zemlja oteta za rudarske projekte. Kao odgovor, razvio se intersekcionalni
ekofeminizam, koji prepoznaje da se sustavi opresije – seksizam, rasizam, kolonijalizam
i klasna nejednakost – međusobno isprepliću. On naglašava da su žene iz marginaliziranih
zajednica nesrazmjerno pogođene ekološkim katastrofama i da njihovi glasovi moraju
biti u središtu pokreta.

![Vizualni sažetak koncepta Ekofeminizam](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/
05/ekofeminizam-diagram-1779181313.webp)

Vizualni sažetak koncepta Ekofeminizam

## Zaključak: Vizija za cjelovitu budućnost

Unatoč kritikama i unutarnjim raspravama, ekofeminizam ostaje izuzetno relevantan
i moćan filozofski okvir za razumijevanje kriza 21. stoljeća. Njegov temeljni uvid–
da ne možemo riješiti ekološku krizu bez rješavanja socijalne nepravde, i obrnuto–
danas je prihvaćen u mnogim sferama aktivizma, od pokreta za klimatsku pravdu do
borbe za prehrambeni suverenitet.

Ekofeminizam nas izaziva da napustimo fragmentirani pristup problemima i usvojimo
holističku viziju. On nas uči da je nasilje nad Zemljom neodvojivo od nasilja unutar
ljudskog društva. Poziva nas na duboku transformaciju, ne samo naših politika i 
ekonomija, već i naših najdubljih vrijednosti i načina na koji percipiramo svijet.
Umjesto svijeta izgrađenog na dominaciji i kontroli, nudi viziju svijeta utemeljenog
na brizi, poštovanju i prepoznavanju da smo svi mi – ljudi, životinje, biljke, rijeke
i planine – dio jedne zamršene i dragocjene mreže života. U toj viziji leži, možda,
naša najveća nada za opstanak i procvat.

**📚 Za više filozofskih koncepata posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)–
vaš vodič kroz povijest mišljenja.**