# Cyberbullying u Hrvatskoj: oblici, posljedice i prevencija

- Link: https://zadar.tv/cyberbullying-u-hrvatskoj/
- Published: 2026-06-08T21:00:00+02:00
- Author: Jadranko Knez

## Uvod

[Cyberbullying](https://zadar.tv/anonimnost-internetu-ponasanje-korisnika/), odnosno
elektroničko nasilje, predstavlja jedan od najizraženijih društvenih problema povezanih
s digitalnim okruženjem u Hrvatskoj. Riječ je o namjernom i ponavljanom nanošenju
štete putem interneta, društvenih mreža, aplikacija za dopisivanje ili online igara.
Za razliku od klasičnog vršnjačkog nasilja, cyberbullying nema vremenska ni prostorna
ograničenja, što žrtvama otežava bijeg i oporavak. Posebno su pogođena djeca i adolescenti,
ali ni odrasla populacija nije izuzeta.

Prema istraživanju Hrabrog telefona i UNICEF-a iz 2023. godine, oko 37 % djece u
Hrvatskoj barem se jednom susrelo s nekim oblikom elektroničkog nasilja. U istom
istraživanju gotovo 10 % ispitanika navodi da je bilo izloženo učestalom cyberbullyingu,
što ukazuje na ozbiljnost problema. Statistički podaci dodatno pokazuju da je rizik
veći kod djece koja provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama. Digitalna
pismenost i nadzor često ne prate brzinu tehnološkog razvoja.

Važno je naglasiti da cyberbullying ne uključuje samo uvrede, već i širenje lažnih
informacija, krađu identiteta, objavu privatnih fotografija te isključivanje iz 
online zajednica. Takvi oblici nasilja ostavljaju dugoročne psihološke posljedice.
U hrvatskom kontekstu problem je dodatno naglašen nedostatkom sustavne edukacije
i nedovoljno jasnim procedurama prijave. Zbog toga je nužno detaljno razumjeti karakteristike
i mehanizme cyberbullyinga.

U javnom prostoru cyberbullying se često banalizira ili tumači kao sastavni dio 
odrastanja u digitalnom dobu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav pristup umanjuje
stvarne posljedice za mentalno zdravlje žrtava. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
bilježi porast anksioznih i depresivnih simptoma kod mladih povezanih s online nasiljem.
Ovaj članak donosi sustavan pregled problema u hrvatskom društvu.

## Ključne značajke

Cyberbullying u Hrvatskoj ima nekoliko prepoznatljivih obilježja koja ga razlikuju
od drugih oblika nasilja. Jedna od ključnih značajki je [anonimnost](https://zadar.tv/anonimnost-internetu-ponasanje-korisnika/)
počinitelja, koja često potiče intenzivnije i okrutnije ponašanje. Anonimni profili
i lažni računi otežavaju identifikaciju nasilnika i pravovremenu reakciju. Time 
se stvara osjećaj nekažnjivosti.

![Uvod u problem cyberbullyinga među mladima u Hrvatskoj i utjecaj digitalnog nasilja](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/cyberbullying-u-hrvatskoj-oblici-posljedice-
i-prevencija-inline-1-cyberbullying-gpt-1772541215.webp)

Druga važna značajka je brzina širenja sadržaja. Uvredljiva poruka, fotografija 
ili video mogu u vrlo kratkom roku doći do velikog broja ljudi. Primjeri iz hrvatskih
škola pokazuju da se snimke ismijavanja učenika ponekad prošire na cijelu školsku
zajednicu u nekoliko sati. Takav učinak pojačava osjećaj srama i bespomoćnosti kod
žrtve.

Cyberbullying je često kontinuiran i teško ga je zaustaviti bez vanjske pomoći. 
Za razliku od školskog nasilja, koje prestaje odlaskom kući, elektroničko nasilje
prati žrtvu i u privatnom prostoru. U Hrvatskoj se bilježe slučajevi gdje su žrtve
mijenjale škole ili brisale profile kako bi se zaštitile. To pokazuje dubinu utjecaja
na svakodnevni život.

Dodatna značajka je međusobno ispreplitanje uloga žrtve i počinitelja. Istraživanja
pokazuju da dio djece koja su izložena cyberbullyingu kasnije i sama sudjeluju u
nasilju. Ovaj ciklus posebno je izražen u online igrama i grupnim chatovima. Takva
dinamika otežava prevenciju i zahtijeva sveobuhvatan pristup.

## Detaljne specifikacije

Cyberbullying se u hrvatskoj praksi pojavljuje u nekoliko jasno definiranih oblika.
Najčešći su vrijeđanje i prijetnje putem poruka, komentara i objava na društvenim
mrežama. Slijede širenje glasina i lažnih informacija s ciljem narušavanja ugleda
pojedinca. Sve je češća i zlouporaba privatnih fotografija ili videozapisa.

Poseban problem predstavlja tzv. doxing, odnosno javno objavljivanje osobnih podataka.
Iako je rjeđi, ovaj oblik cyberbullyinga ima ozbiljne sigurnosne posljedice. U Hrvatskoj
su zabilježeni slučajevi gdje su žrtve nakon doxinga primale prijetnje i izvan interneta.
Takvi incidenti zahtijevaju uključivanje policije i pravosuđa.

![Anonimnost na internetu kao ključna značajka cyberbullyinga u Hrvatskoj](https://
zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/cyberbullying-u-hrvatskoj-oblici-posljedice-
i-prevencija-inline-2-cyberbullying-gpt-1772541243.webp)

Zakonski okvir u Hrvatskoj obuhvaća više propisa koji se mogu primijeniti na cyberbullying.
Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakon o odgoju i obrazovanju
pružaju određene mehanizme zaštite. Međutim, ne postoji poseban zakon koji se isključivo
bavi elektroničkim nasiljem. To ponekad dovodi do neujednačene prakse.

Institucionalna podrška uključuje škole, centre za socijalnu skrb, policiju i savjetodavne
linije poput Hrabrog telefona. U praksi se pokazuje da je suradnja između institucija
ključna za učinkovitu intervenciju. Primjeri dobre prakse uključuju školske protokole
i radionice digitalne sigurnosti. Ipak, dostupnost takvih programa još uvijek nije
ujednačena na nacionalnoj razini.

## Prednosti i nedostaci

Jedna od prednosti suvremenog pristupa cyberbullyingu u Hrvatskoj jest rastuća svijest
javnosti. Mediji, škole i nevladine organizacije sve češće otvaraju ovu temu. Edukativne
kampanje doprinose prepoznavanju problema i ranijem reagiranju. To povećava vjerojatnost
da će žrtve potražiti pomoć.

Pozitivna strana digitalnog okruženja je i mogućnost dokumentiranja nasilja. Poruke,
snimke i objave mogu poslužiti kao dokaz u postupcima. U praksi to olakšava rad 
školama i policiji. Međutim, žrtve često nisu svjesne važnosti čuvanja takvih dokaza.

S druge strane, značajan nedostatak je nedovoljna edukacija roditelja i nastavnika.
Mnogi odrasli nemaju dovoljno znanja o platformama koje djeca koriste. To otežava
prepoznavanje ranih znakova cyberbullyinga. Posljedica je zakašnjela reakcija.

![Najčešći oblici cyberbullyinga poput poruka i komentara na društvenim mrežama](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/cyberbullying-u-hrvatskoj-oblici-posljedice-
i-prevencija-inline-3-cyberbullying-gpt-1772541278.webp)

Dodatni problem je normalizacija uvredljivog ponašanja na internetu. U nekim online
zajednicama takvo ponašanje smatra se prihvatljivim ili zabavnim. To smanjuje empatiju
i povećava toleranciju prema nasilju. Dugoročno, takav trend ima negativan utjecaj
na društvo u cjelini.

## Usporedba s konkurencijom

U usporedbi s drugim državama Europske unije, Hrvatska se nalazi u sredini po učestalosti
cyberbullyinga među mladima. Skandinavske zemlje bilježe niže stope, što se povezuje
s ranom edukacijom i jasnim protokolima. S druge strane, neke južnoeuropske zemlje
imaju slične ili više stope od Hrvatske. To ukazuje na zajedničke izazove.

Razlika je vidljiva i u institucionalnom odgovoru. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo
ima specijalizirane online platforme za prijavu cyberbullyinga. U Hrvatskoj se prijave
često raspršuju između više institucija. To može zbuniti žrtve i usporiti postupanje.

U području prevencije Hrvatska zaostaje u sustavnoj digitalnoj edukaciji. Dok neke
zemlje imaju obvezne kurikulume o online sigurnosti, u Hrvatskoj su takvi sadržaji
često izborni ili projektni. Posljedica je neujednačeno znanje među učenicima. To
povećava rizik od nasilja.

Unatoč tome, Hrvatska ima snažan nevladin sektor koji djelomično nadoknađuje institucionalne
nedostatke. Organizacije civilnog društva provode radionice i savjetovanja. Njihov
rad često je prepoznat i izvan granica zemlje. To predstavlja potencijal za daljnji
razvoj sustava.

![Edukacija i javna svijest kao prednosti u borbi protiv cyberbullyinga u Hrvatskoj](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/cyberbullying-u-hrvatskoj-oblici-posljedice-
i-prevencija-inline-4-cyberbullying-gpt-1772541305.webp)

## Zaključak i preporuke

Cyberbullying u Hrvatskoj predstavlja složen i rastući problem koji zahtijeva koordiniran
odgovor. Statistički podaci jasno pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi s ozbiljnim
posljedicama. Posebno su ranjivi djeca i mladi, ali ni odrasli nisu izuzeti. Ignoriranje
problema dugoročno povećava društvene troškove.

Ključna preporuka je jačanje preventivne edukacije na svim razinama. Škole bi trebale
sustavno obrađivati teme digitalne komunikacije i empatije. Roditelji trebaju biti
aktivnije uključeni u online živote djece. Takav pristup smanjuje rizik i jača otpornost.

Važno je unaprijediti i institucionalne mehanizme prijave i zaštite. Jasni protokoli
i bolja međusobna suradnja institucija mogu skratiti vrijeme reakcije. Time se smanjuje
šteta za žrtvu i povećava odgovornost počinitelja. Dosljedna primjena postojećih
zakona ključna je za povjerenje javnosti.

Zaključno, cyberbullying nije isključivo tehnološki, već društveni problem. Njegovo
rješavanje zahtijeva promjenu stavova, jačanje znanja i dugoročnu strategiju. Hrvatska
ima temelje za takav pristup, ali je potreban dodatni napor. Sustavna i dosljedna
djelovanja mogu značajno smanjiti učestalost elektroničkog nasilja.

![Usporedba cyberbullyinga među mladima u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije](
https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/03/cyberbullying-u-hrvatskoj-oblici-posljedice-
i-prevencija-inline-5-cyberbullying-gpt-1772541332.webp)

**Više ovakvih tema pročitajte u kategoriji: [Obrazovanje](https://zadar.tv/category/mozaik/obrazovanje/)**