# Crkva sv. Marka – arhitektonski dragulj Gornjega grada i simbol metropole

- Link: https://zadar.tv/crkva-sv-marka-arhitektonski-dragulj-gornjega-grada-i-simbol-metropole/
- Published: 2026-07-30T18:24:54+02:00
- Author: Barbara Likter

🎙️

 Poslušaj članak Zadar TV • Audio izdanje

 [ ⬇️ ](https://zadar.tv/wp-content/gemini-tts-audio/post-74208-1786372187.wav)

0:00

--:--

[Crkva sv. Marka](https://zadar.tv/zadar-organ-festival-unutarnji-dvorac-providurova-palaca/)
u Zagrebu jedan je od najprepoznatljivijih simbola hrvatske metropole i nezaobilazna
znamenitost Gornjega grada. Smještena na istoimenom trgu, stoljećima predstavlja
mjesto susreta povijesti, umjetnosti, arhitekture i duhovnosti. Zahvaljujući iznimnoj
graditeljskoj vrijednosti, bogatoj povijesti i jedinstvenom izgledu, crkva se smatra
pravim arhitektonskim draguljem Zagreba te jednim od najznačajnijih primjera srednjovjekovne
sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Njezina današnja vizura rezultat je višestoljetnog
razvoja, brojnih obnova i pažljivo očuvane kulturne baštine koja svjedoči o razvoju
grada Zagreba od srednjega vijeka do danas.

## **Povijest crkve sv. Marka**

Župa sv. Marka prvi se put spominje 1261. godine, dok je sama crkva u današnjim 
osnovnim obrisima podignuta tijekom 14. stoljeća kao župna crkva tadašnjega slobodnog
kraljevskog grada Gradeca. Valja istaknuti kako pojedini romanički elementi pronađeni
na pročelju potvrđuju da je na ovome mjestu postojala još starija sakralna građevina,
što crkvu svrstava među najstarije očuvane građevine u [Zagrebu](https://zadar.tv/ceka-nas-izrazito-zanimljiva-jesenska-sezona-u-klovicevim-dvorima/).

Povijest Gornjega grada obilježili su brojni požari, ratovi i potresi, zbog kojih
je prostor više puta [obnavljan](https://zadar.tv/ministarstvo-kulture-i-medija-obnovilo-pedesetak-kulturnih-ustanova-stradalih-u-potresima/)
i preoblikovan. Sve to ide u prilog razlozima da je izvorni izgled srednjovjekovnog
Gradeca danas je teško u potpunosti rekonstruirati, no crkva sv. Marka ostala je
jedan od najvažnijih svjedoka tog razdoblja.

![pročelje](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/07/DSC01999-1-1024x768.jpg)

Foto: Barbara Likter

## **Detaljnije o tlocrtu**

Crkva je projektirana kao trobrodna dvoranska građevina s trolisnim završetkom na
istočnoj strani, što predstavlja karakterističnu prostornu organizaciju gotičkih
sakralnih građevina toga vremena. Unutrašnjost je podijeljena na tri broda pomoću
četiriju masivnih okruglih stupova koji nose konstrukciju svodova i stvaraju skladan
ritam prostora.

U crkvu se ulazi kroz zapadni ili južni portal. Bogato ukrašen figuralnim prikazima
i kamenom plastikom, smatra se najraskošnijim gotičkim portalom u Hrvatskoj. Posebnu
umjetničku vrijednost imaju izvorne drvene gotičke skulpture iz 14. stoljeća koje
su integralni dio njegove dekoracije.

Uz sjeveroistočni dio građevine uzdiže se zvonik kvadratne osnove, dok se zapadno
od njega nalaze sakristija te kapela sv. Fabijana i Sebastijana, kojoj je moguće
pristupiti i vanjskim ulazom.

![gotika](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/07/Markova_crkva_Zagreb_zapadni_portal.
jpg)

Zapadni portal (foto: Wikimedia Commons)

## **Upečatljivi krov – jedan od najprepoznatljivijih u Zagrebu**

Najpoznatiji element crkve svakako je njezin raznobojni krov prekriven glaziranim
crijepom. Današnji izgled oblikovali su arhitekti Hermann Bollé, prema nacrtima 
Friedricha von Schmidta, dok je dekorativne motive izveo A. Macetti tijekom obnove
u 19. stoljeću. Na krovu se nalaze dva velika grba – grb grada Zagreba te povijesni
grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Upravo taj motiv čini crkvu
sv. Marka jednom od najfotografiranijih građevina u Hrvatskoj te jednim od najprepoznatljivijih
simbola Zagreba. Barokni zvonik dodatno naglašava sklad različitih arhitektonskih
stilova koji se na građevini isprepliću tijekom stoljeća.

![krov](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/07/Zagreb_24-1024x722.jpg)

Foto: Wikimedia Commons

## **Crkva i društveni život srednjovjekovnoga Gradeca**

Trg sv. Marka od samih je početaka bio središte političkog, gospodarskog i društvenog
života Gradeca. Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. odobrio je održavanje sajmova na
prostoru ispred crkve, čime je trg postao važno okupljalište trgovaca i stanovnika.

Ispred glavnog ulaza nekoć se nalazio stup srama, na kojem su se izvršavale javne
kazne prema odlukama gradskog suda. Takva praksa bila je karakteristična za brojne
europske srednjovjekovne gradove te je predstavljala dio tadašnjega pravnog sustava.
Povijest ovoga mjesta povezana je i sa seljačkom bunom iz 1573. godine. Prema povijesnoj
predaji, vođa bune [Ambroz Matija Gubec](https://www.enciklopedija.hr/clanak/gubec-matija)
upravo je na Trgu sv. Marka okrutno je pogubljen krunidbom užarenom željeznom krunom.

## **Umjetnička i kulturna vrijednost**

Crkva sv. Marka nije samo sakralni objekt, već i vrijedan spomenik hrvatske kulturne
[baštine](https://zadar.tv/zagreb-obiljezio-60-medunarodnu-smotru-folklora/). Njezina
arhitektura objedinjuje romaničke, gotičke, renesansne i barokne elemente, dok su
brojne obnove tijekom 19. i 20. stoljeća omogućile očuvanje izvornog karaktera građevine.

Osim arhitektonske vrijednosti, crkva ima i važnu simboličku ulogu jer se nalazi
u neposrednoj blizini najvažnijih državnih institucija Republike Hrvatske, uključujući
Hrvatski sabor i Banske dvore, zbog čega Trg sv. Marka predstavlja političko i povijesno
središte države.

![interijer](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/07/Crkva_sv_Marka_unutrasnjost_090609-
edited.jpg)

Unutrašnjost crkve (foto: Wikimedia Commons)

## **Zašto posjetiti crkvu sv. Marka?**

Njezina iznimna arhitektura, bogata umjetnička baština i važna uloga u razvoju grada
čine je nezaobilaznim odredištem za domaće i strane posjetitelje. Bez obzira dolazite
li zbog povijesti, duhovnosti, umjetnosti, umjetničke fotografije ili razgledavanja
Zagreba, crkva sv. Marka ostavlja snažan dojam te s razlogom zadržava status jednog
od najvrjednijih kulturnih spomenika Hrvatske i arhitektonskog dragulja koji već
stoljećima oblikuje identitet hrvatske metropole.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih
medija Agencije za medije.
