# Biće i vrijeme: Heideggerova potraga za smislom postojanja

- Link: https://zadar.tv/bice-i-vrijeme-heidegger-filozofija/
- Published: 2026-07-20T10:00:00+02:00
- Author: Maksimilijan Lauc

## Uvod: Zaboravljeno pitanje o Biću

Što znači *[biti](https://zadar.tv/dasein-heideggerov-koncept-bivstvovanja/)*? Postoji
li fundamentalnije pitanje od ovoga? Sva naša znanost, umjetnost, religija i svakodnevni
život počivaju na neizrečenoj pretpostavci da stvari jednostavno *jesu*. Stolica
jest. Nebo jest. Mi jesmo. No, što točno mislimo pod tim „jest“? Njemački filozof
Martin Heidegger je u svom monumentalnom, iako nedovršenom, djelu „[Biće i vrijeme](https://zadar.tv/geworfenheit-heidegger-bacanje-u-svijet/)“(
Sein und Zeit) iz 1927. godine ustvrdio da je upravo ovo pitanje – pitanje o smislu
Bića (s velikim B, njem. *Sein*) – zaboravljeno u čitavoj zapadnoj filozofskoj tradiciji,
još od starih Grka. Filozofi su se, tvrdio je, usredotočili na proučavanje pojedinačnih
bića (s malim b, njem. *Seiendes*) – stvari, životinja, ljudi, bogova – a pritom
su zanemarili ono što im svima omogućuje da uopće budu: samo Biće. „Biće i vrijeme“
nije stoga knjiga o još jednom biću, već hrabar i revolucionaran pokušaj da se ponovno
otvori temeljno pitanje filozofije i da se pronađe put do razumijevanja samog tkiva
postojanja. Heidegger nas ne vodi kroz apstraktne metafizičke sustave, već nas vraća
na jedino mjesto s kojeg to pitanje možemo postaviti: na naše vlastito, konkretno,
svakodnevno postojanje.

## Povijesni Kontekst: Filozof iz Crne Šume

Martin Heidegger (1889. – 1976.) jedna je od najutjecajnijih i najkontroverznijih
figura filozofije 20. stoljeća. Potekao iz skromne obitelji iz njemačke regije Crna
šuma (Schwarzwald), čiji će ruralni pejzaž ostaviti dubok trag na njegovoj misli,
Heidegger je svoj intelektualni put započeo pod mentorstvom Edmunda Husserla, osnivača
fenomenologije. Fenomenologija, s motom „povratka samim stvarima“, nastojala je 
opisati strukture svijesti i iskustva onako kako se one neposredno pojavljuju, bez
unaprijed stvorenih teorija. Heidegger je preuzeo ovu metodu, ali ju je radikalno
preusmjerio. Umjesto da analizira svijest, on je želio analizirati postojanje samo.„
Biće i vrijeme“ objavljeno je u Weimarskoj Republici, u razdoblju duboke kulturne,
političke i duhovne krize nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Tradicionalne vrijednosti
bile su poljuljane, a osjećaj tjeskobe i izgubljenosti prožimao je europsku misao.
U tom ozračju, Heideggerov poziv na suočavanje s temeljnim pitanjima egzistencije–
tko smo, [što znači biti bačen u svijet](https://zadar.tv/geworfenheit-heidegger-bacanje-u-svijet/),
kako se odnosimo prema vlastitoj smrtnosti – odjeknuo je nevjerojatnom snagom. Djelo
je zamišljeno kao prvi dio većeg projekta, no drugi dio nikada nije objavljen, ostavljajući„
Biće i vrijeme“ kao zagonetni, ali nezaobilazni torzo moderne misli.

## Temeljni Koncepti: Dekodiranje Heideggerovog Svijeta

![Ilustracija koncepta Biće i vrijeme](https://zadar.tv/wp-content/uploads/2026/
05/bice-i-vrijeme-illustration-1779236475.webp)

Ilustracija koncepta Biće i vrijeme

Za ulazak u svijet „Bića i vremena“ potrebno je usvojiti Heideggerov specifičan 
rječnik. On namjerno izbjegava tradicionalne filozofske termine jer smatra da su
opterećeni stoljećima zaborava pitanja o Biću. Stoga kuje nove riječi ili starima
daje novo značenje kako bi nas prisilio da mislimo na svjež način.

### Dasein (Tubitak): Biće koje pita o Biću

Heidegger ne koristi riječ „čovjek“, „subjekt“ ili „svijest“. Umjesto toga, on uvodi
pojam *Dasein*. Doslovno prevedeno, *Da-sein* znači „biti-tu“ ili „tubitak“. Dasein
nismo mi kao biološka bića, već specifičan način postojanja koji je svojstven nama.
Ono što Dasein razlikuje od svih drugih bića (kamena, biljke, životinje) jest to
da je Daseinu stalo do vlastitog Bića. Kamen jednostavno jest, on ne mari za svoje
postojanje. Dasein, s druge strane, uvijek se nekako odnosi prema svom postojanju;
ono mu je pitanje, problem, zadatak. Naša suština nije unaprijed zadana; naša je
suština u našoj egzistenciji, u mogućnostima koje biramo. Mi smo, kaže Heidegger,
bića koja su uvijek „ispred sebe“, projektirajući se u budućnost.

### Bivstvovanje-u-svijetu (In-der-Welt-sein)

Odbacujući stoljetnu filozofsku podjelu na subjekt (um) koji stoji nasuprot objektu(
svijetu), Heidegger tvrdi da je naša temeljna karakteristika *bivstvovanje-u-svijetu*.
Mi nismo izolirani umovi koji naknadno pokušavaju spoznati vanjski svijet. Mi smo
uvijek *već* u svijetu, uronjeni u njega, angažirani. Svijet za Heideggera nije 
zbroj svih stvari koje postoje, već smislena cjelina odnosa i konteksta. Naš primarni
način bivanja u svijetu nije teorijsko promatranje, već praktično snalaženje i korištenje
stvari.

### Briga (Sorge) kao temeljna struktura Daseina

Heidegger tvrdi da je jedinstvena struktura postojanja Daseina *Briga* (Sorge). 
Ovo ne treba shvatiti kao svakodnevnu zabrinutost, već kao temeljnu ontološku strukturu.
Briga ima tri isprepletena momenta: faktičnost (bačenost), egzistencijalnost (projekt)
i propadanje (svakodnevica). *Faktičnost* znači da smo uvijek bačeni (*Geworfenheit*)
u određenu situaciju koju nismo birali – rođeni smo u određenom vremenu, kulturi,
obitelji. *Egzistencijalnost* se odnosi na našu sposobnost da se projektiramo u 
buduće mogućnosti, da razumijemo sebe kroz ono što možemo biti. *Propadanje* (*Verfallenheit*)
označava našu tendenciju da budemo apsorbirani u svakodnevni, neautentični svijet.

### Autentičnost i Neautentičnost: Das Man (Se)

U našem svakodnevnom životu, kaže Heidegger, najčešće bivstvujemo neautentično. 
To znači da smo uronjeni u svijet anonimnog „Se“ (*das Man*). Radimo ono „što se
radi“, mislimo ono „što se misli“, govorimo ono „što se govori“. U svijetu „Se“,
nitko nije odgovoran, svi su zamjenjivi. To je ugodan, ali neautentičan način postojanja
jer u njemu bježimo od vlastite jedinstvenosti i slobode. *Autentičnost*, s druge
strane, ne znači biti ekscentričan, već preuzeti odgovornost za vlastitu bačenost
i svjesno izabrati svoje mogućnosti u svjetlu vlastite konačnosti – smrti. To je
trenutak u kojem Dasein postaje svoj.

### Vremenitost (Zeitlichkeit) kao horizont Bića

Konačno, Heidegger dolazi do središnje teze knjige: smisao Bića Daseina jest *vremenitost*.
Vrijeme o kojem on govori nije objektivno, fizikalno vrijeme koje mjerimo satom.
Riječ je o egzistencijalnom vremenu koje je strukturirano kao jedinstvo prošlosti(
onoga što smo već bili – naša bačenost), sadašnjosti (bavljenja stvarima u svijetu–
propadanje) i budućnosti (našeg projektiranja u mogućnosti). Za Heideggera, budućnost
ima primat jer mi uvijek živimo usmjereni prema onome što dolazi, prema svojim mogućnostima.
Vrhunska mogućnost, ona koja dokida sve druge, jest smrt. Tek suočavanjem sa smrću
kao vlastitom, neizbježnom mogućnošću, Dasein može živjeti autentično i cjelovito.

## Praktični Primjeri: Heidegger u Svakodnevnom Životu

![Primjer koji ilustrira koncept Biće i vrijeme – 1. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/bice-i-vrijeme-example1-1779236483.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Biće i vrijeme – 1. dio

Heideggerova filozofija, iako apstraktna, duboko je ukorijenjena u svakodnevnom 
iskustvu. Dva primjera to posebno dobro ilustriraju.

### Primjer čekića

Kako bismo razumjeli razliku između našeg primarnog, praktičnog bivanja u svijetu
i sekundarnog, teorijskog, Heidegger koristi primjer čekića. Kada stolar vješto 
koristi čekić, on ne razmišlja o njemu kao o objektu s određenim svojstvima (težina,
materijal, oblik). Čekić je za njega neprimjetan, on je produžetak njegove ruke,
dio aktivnosti zabijanja čavla. Heidegger to naziva *priručnost* (*Zuhandenheit*).
Tek kada se čekić slomi ili kada glava otpadne, on prestaje biti dio neometane aktivnosti
i postaje puki objekt promatranja. Sada ga stolar gleda, analizira, pita se što 
s njim nije u redu. Čekić je postao *predručnost* (*Vorhandenheit*). Ovaj primjer
pokazuje da je naš temeljni odnos sa svijetom praktična, brižna upućenost, a ne 
teorijska kontemplacija.

### Primjer tjeskobe (Angst)

Ključni put od neautentičnosti do autentičnosti vodi kroz iskustvo *tjeskobe* (*
Angst*). Heidegger oštro razlikuje tjeskobu od straha. Strah uvijek ima konkretan
objekt: bojimo se psa, ispita, javnog nastupa. Tjeskoba, međutim, nema objekt. To
je osjećaj duboke nelagode i stranosti pred svijetom kao cjelinom. U tjeskobi, poznati
svijet svakodnevice gubi svoje značenje, a tlo pod nogama nestaje. Upravo u tom 
trenutku raspada svakodnevnih značenja, kada brbljanje „Se“ utihne, Dasein se suočava
sa svojom golom egzistencijom: sa svojom slobodom, ništavilom i činjenicom da je
odgovoran za vlastito Biće. Tjeskoba je, stoga, poziv savjesti koji nas budi iz 
drijemeža neautentičnosti.

## Kritike i Kontroverze: Sjene nad Heideggerovom Mišlju

![Primjer koji ilustrira koncept Biće i vrijeme – 2. dio](https://zadar.tv/wp-content/
uploads/2026/05/bice-i-vrijeme-example2-1779236489.webp)

Primjer koji ilustrira koncept Biće i vrijeme – 2. dio

Unatoč neospornom utjecaju, „Biće i vrijeme“ i njegov autor predmet su žestokih 
kritika i kontroverzi.

### Jezik i nerazumljivost

Jedna od najočitijih prepreka čitanju Heideggera jest njegov jezik. Kritičari ga
često optužuju za namjernu hermetičnost, mistifikaciju i stvaranje nepotrebnog žargona.
Njegovi branitelji, pak, tvrde da je novi jezik bio nužan kako bi se pobjeglo od
zamki tradicionalne metafizike i kako bi se izrazile nove filozofske spoznaje. Bez
obzira na to, težina stila mnoge je čitatelje odvratila od pokušaja da proniknu 
u dubinu njegove misli.

### Politička kontroverza: Povezanost s nacizmom

Najmračnija sjena koja pada na Heideggera jest njegova politička prošlost. Godine
1933. postaje rektor Sveučilišta u Freiburgu i javno pristupa Nacionalsocijalističkoj
stranci. Njegov rektorski govor i kasniji postupci jasno pokazuju simpatije prema
nacističkom režimu. Ovo je pokrenulo beskrajnu debatu: može li se filozofija odvojiti
od sramotnog političkog angažmana filozofa? Postoje li korijeni fašizma već u samom„
Biću i vremenu“? Objava njegovih „Crnih bilježnica“ nakon smrti, koje sadrže eksplicitne
antisemitske zapise, dodatno je zakomplicirala ovo pitanje i trajno narušila njegov
ugled.

### Nedovršenost projekta

Kao što je spomenuto, „Biće i vrijeme“ je ostalo nedovršeno. Najavljeni drugi dio,
koji je trebao napraviti prijelaz s analize Daseina na pitanje o smislu Bića uopće,
nikada nije napisan. Mnogi smatraju da je projekt propao jer Heidegger nije uspio
izvršiti taj ključni korak. Njegova kasnija filozofija, poznata kao „Obrat“ (*Kehre*),
napušta mnoge koncepte iz „Bića i vremena“ i okreće se jeziku, poeziji i povijesti
samog Bića, što neki vide kao priznanje neuspjeha izvornog plana.

![Vizualni sažetak koncepta Biće i vrijeme](https://zadar.tv/wp-content/uploads/
2026/05/bice-i-vrijeme-diagram-1779236495.webp)

Vizualni sažetak koncepta Biće i vrijeme

## Zaključak: Trajni Utjecaj i Ostavština ‘Bića i Vremena’

Unatoč svojoj nedovršenosti, jezičnoj težini i dubokim moralnim problemima vezanim
uz autora, „Biće i vrijeme“ ostaje jedno od najvažnijih filozofskih djela 20. stoljeća.
Njegov utjecaj je nemjerljiv. Heidegger je iz temelja promijenio filozofsku raspravu,
pomičući fokus s epistemologije (pitanja o znanju) natrag na ontologiju (pitanja
o Biću). Postavio je temelje za egzistencijalizam (posebice za Jean-Paula Sartrea,
koji je svoju filozofiju gradio na kreativnom nerazumijevanju Heideggera), utjecao
je na hermeneutiku (Hans-Georg Gadamer), dekonstrukciju (Jacques Derrida), ali i
na teologiju, psihoterapiju, književnu kritiku i arhitekturu. Heidegger nas je podsjetio
da filozofija nije akademska igra apstraktnim pojmovima, već najozbiljniji mogući
zadatak: pokušaj da se artikulira što znači postojati kao konačno, vremenito biće
bačeno u svijet. Čitanje „Bića i vremena“ nije lako putovanje, ali je putovanje 
koje nas tjera da se suočimo s pitanjima koja u užurbanoj svakodnevici prečesto 
guramo pod tepih: Tko sam ja? Kako da živim? I što znači, uistinu, *biti*?

**📚 Za više filozofskih koncepata posjetite [Filozofija](https://zadar.tv/category/filozofija/)–
vaš vodič kroz povijest mišljenja.**