Prvo Split, onda Zadar, od društva iz ABA Lige jedino Cibona u prva dva kruga HT Premijer lige nije u Jazinama ‘slomila zube’ protiv najbolje ekipe koja ne igra neko međunarodno natjecanje. Nažalost, moramo priznati nije dvojbeno – zasluženo, tako je i ostalo.

Od samog početka Sonik Puntamika imala je čak 3 prilike ne bi li prva upisala poene na utakmici no preciznosti nije bilo od samog početka pa je Cibona s dosta lakoće na početku imala 0:6. Problemi za Cibonu krenuli su kada je šepajući teren nakon 3 minute igre morao napustiti Jakov Mustapić koji je odmah poslan u svlačionicu. Sonik je brzo s 5:0 odgovorio te su na parket umjesto Brankovića i Prkačina na parket ušli Novačić i Planinić, pokazatelj da je trener Vladimir Jovanović ozbiljnije shvatio Sonikove napade. Niti tučnjava Darka Planinića ispod koša nije Sonik uspijela pokolebati pa je tek +3 (14:17) imala Cibona na isteku prvih 10 minuta.

Ponosni pokrovitelj

Cibona je s dosta grča nastavila i u drugoj dionici, što je pokazivala činjenica da se ‘zicere’  pogađali teže od šuteva za tri poena. Marino Šarlija povratnik poslije ozljede unio je svježine u zadarski sastav pa je unatoč tome ili baš zato Sonik došao do izjednačenja na 20:20 polovičnim učinkom Daniela Zovka s linije za slobodna bacanja. Jakov Vladović 4 minute u drugoj dionici donio je ‘bijelima’ i prvo vodstvo koje trajalo tek jedan napad do koša Planinića koji nije iskoristio dodatak. No ipak malo nesigurnosti u napadu Ciboni je dalo prostora da dođe do +4 (22:26) što je trener Hrvoje Vlašić iskoristi za minutu odmora. Sonik je brzo napravio seriju od 4 koša i ponovno doveo utakmicu na ‘0’. Sve dok Mateo Drežnjak nije pogodio jedno slobodno bacanje pa Ciboni donio kakvu-takvu prednost. Sandro Rašić nije iskoristio jednu veliku priliku ispod koša pa je opet Cibona uspijela stići do malo izašnije prednosti koja je iznosila 7 koševa prednosti s kojima smo i zaključilo prvih 20 minuta (28:35).

Izgubljena lopta, pa obranjen napad i onda koš uz dodatak sve to napravio je Sonik 45 sekundi u drugom poluvremenu, a nakon promašenih bacanja Roka Prkačina stigli su bijeli i na -3. Povećala se agresivnost domaćih pa je bonus bio iskorišten već nakon 3 minute igre. Cibona je iskorištavala Sonikovu slabost u obrani i lakim koracima stigla do +9 (32:41) što je bio znak za uzbunu u domaćim redovima. Sonikova minuta odmora nije urodila plodom, te su gosti gradili sve veću prednost došli su tako u dva navrata do +14, no Sonik se kao i uvijek nije predavao već su pokušavali odgovoriti na Ciboninu seriju, no nije tu bilo puno utjehe trupama Hrvoja Vlašića. Bez šuta za 3 Sonik ne može puno napraviti a 2/17 šut iza linije 6,25 nikako nije Sonikov prosječni postotak niti prava slika sastava iz Zadra. Vrlo loša napadačka slika domaćih prelila se na rezultat te je velikih, prevelikih, 43:59 iznosio rezultat treće dionice.

Nije Cibona ‘spustila’ gas niti u posljeddnjih 10 minuta pa je prednost samo rasla i rasla. Prebrzo je došla ekipa Vladimira Jovanovića na +24, pa je njegov kolega s druge strane Hrvoje Vlašić pozvao ‘time-out’ kako se ne bi potpuno raspao sav trud iz provg poluvremena. Najveći problem danas bio je taj što Sonik nije imao doprinos (u napadu) od strane Tea Petanija, Lovre Runjića te Tomislava Cvitkovića, bez njihovih koševa momci iz Zadra ne mogu funkcionirati te se protiv ovakvih protivnika ne može ništa više do li ‘muški’ izgubiti. Cibona je posljednjih 5 minuta manje-više odradila rekreativno, no Sonik kojeg danas napadački nije bilo pokušavao je nešto napraviti ne bi li smanjio tu ogromnu prednost gostiju. Jedini koji je danas nešto napravio bio je bivši Cibonin mladac – Sandro Rašić no on sam nije mogao vući protiv ABA-ligaša. +26 (63:89) na kraju je svjetlilo na semaforu Zadarsskih Jazina. Da je moglo bolje moglo je, a imoralo no bez napadačkog doprinosa danas Sonika ovo je bio i jedini logični rasplet današnje priče.

Uz ranije spomenutog Sandra Rašića koji je zabio 13, Daniel Zovko istaknuo se s 14 koševa dok je Ante Gospić  ostao na 10. Kod Cibone Ivan Novačić zabio je 16, Darko Planinić 15, a mladi Danko Branković 14.